Poštarina plaćena u gotovu. Naro pei jena i PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. : Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, ti zam ir. Korošec o sadašnjoj krizi. = Urednik. »Slovenca« posjetio je o Uskrsu Dr. Ko- šca i šnjim je poveo slijedeći razgovor o sadašnjem litičkom položaju. Kako sudite g. Doktore sadašnji politički položaj? Položaj je posvema jasan, Na jednoj je strani lamentarna većina, na drugoj parlamentarna manjina. a jednoj su slrani zastupani Srbi, Hrvati i Slovenci, | drugoj su samo Srbi. Mi smo za ravnopravnost, ni za prevlast; mi za bratski sporazum, oni za tla- enje; mi za poštenu upravu, oni za nastavak najgore prupcije. Mi smo sposobni da državu konsolidujemo, ji su na najboljem putu, da bezmjernom korupcijom, ggorim — strančarstvom i bolesnim _ neprijateljstvom li Slovencima i Hrvatima upropaste našu državu. || Da li smatrate, da su svi radikali takovi, kako ikate parlamentarnu manjinu ? = Ne, ne, Bogu hvala! Megju njima ima dosta oštenih elemenata, koji uvigjaju, da dosadanji način, ako se je znala da iskoristi vlada, vodi i stranku i ižavu u propast, ali nisu dosta odlučni, da bi se slobodili jake discipline svoje stranke. Svima lebdi red cčima slučaj pok. Protića. Svak umuje ovako: ko je jednog Protića, koji je u stranci bio toliko jak ugledan, zdrobilo kolo strankine discipline, što će ti tek samnom? Oslobogjenje poštenih elemenata ioralo bi poteći iz širokih izbornih radikalnih masa, “le su slabo upućere žalosnim prilikama u stranci. ibiji se naime malo čita radi velikog postotka nalfabeta. 1 neće stver poći u tom na bolje, jer se učko školstvo tako grubo zanemaruje. Pribićevićeva gučna politika je sudbonosna za državu, što već qnas postaje jasno, n. pr. u Meacedoniji. Novih kul- nih vrednota ne ostvariva, a stare upropašćuje ne- izdanim strančarstvom. Dakle, nema nade, da bi se dio radikalne stranke ao povratiti lijepim starim tradicijama radikalne ranke ? 5 Ne kažem, da bi to bilo potpuno isključeno, ali ško je. Ipak takav proces u radikalnoj stranci ne i pomutio sasvim sadanju situaciju. Na onoj strani ostala bi manjina još manjom, a naš knig, koji smo poštenu upravu i sporazum, povećao bi se, a proces anacije političkih i socijalnih prilika u državi napre- vao bi sve većom silom. Onda bi bilo moguće na- li se, da će naša država uskoro prestati biti državom asilja, podle korupcije i niskoga strančarenja i postati ržavom reda, mira i napretka, uistinu pravnom i dunem državom. = Mislite li, da će vlada biti izručena parlamen- jj večini ? To bi bilo maravno. To je i vjerojatno, ali sigurna ima ništa na svijetu. Mislim, da u nijednoji evropskoj arlamentarnoj aimosteri nema toliko intriga, podvala ice i laži kao u beogradskoj. Sami ste naime vi- jeli, koliko se je Radićevih izjava samo u zadnje jeme patvorilo i jednostavno izmislilo. Smješno (bojati se pogibli za državu ako dogje na vladu i dićeva stranka i to još u vezi sa drugim strankama, čiju državotvornost niko ne sumnja. Momentano ema veće pogibli za državu nego je nastavljanje ašić-Pribićevićevih zlogasnih vladinih praksa. Mjesto apretka konsolidaciji države, opet bismo učinili veliki orak: nazad. To bi bila pogreška, koja bi se bez dvojbe ko osvetila. To bi značilo, da kod nas mora biti na vladi ipcija i velesrpstvo i da je uslijed toga sporazum Hrvatima i Slovencima nepotreban, da je za vele- tvo nepotrebna takogjer poštena uprava. Zar nije moguć kakav treći put? Već sam Vam rekao, da bi bilo moguće sudje- anje poštenih radikala i da bi pojačalo sadašnju našu) parlamentarnu većinu, Ali, isključena je i nemo- ća svaka kooperacija sa korupcijonistima i hegemo- istima, pa bila zamišljena keo šira (mi i radikali) ili io nova (radikali i meke stranke iz našega bloka), oncentracija.: Apsolutno isključeno ! + Dakle, nikakovog druga puta ? je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno, DUBROVNIK 30. aprila 1924. Izlazi : svakog Uto rnika. Pojedini broj 1:50 Din. | Još je jedan, koji je po mojemu mišljenju tako- gjer parlamentaran, ali danas je još prerano i nepotre- bno da se o njemu govori. Danas smo mi Slovenci i Hrvati tu, da u bratskoj vezi sa svima voljnim i poštenim Srbima preuzmemo uredbu i upravu naše skupne države, Nećemo da rušimo, naprotiv mi hoćemo da popravljamo što je sada slabo i trulo, te da zidamo, što je još potrebno i nužno. Ako se sada odbije naša ruka, onda bi to zna- čilo, da Slovenci i Hrvati ne uživamo u ovoj državi svih prava, da smo državljani druge vrste, koji nesinijemo niti skupa vladati nego samo biti vladani. Ostajete li dugo u Sloveniji ? Ne, narednih dana idem opet u Beograd, da na licu mjesta opažam razvoj krize. Sasvim je nesigurno, koliko će još trajati. Situacija je jasna, ali odluka u krizi je vanredno važna za budućnost naše države. To nije lakoumno izrečena fraza. ,Srbi na okup !“ Onomadne splitska »Pobeda«, glavni organ Orju- naša, donijela je bila na uvodnom mjestu članak pod natpisom : ,Jugoslovenstvo i Hrvati“, u kome se obo- rila na Hrvate što napuštaju jugoslavenstvo a povra- ćaju se k hrvatstvu. ,Ima ih, kaže, koji tvrde, da su to skrivili Srbi, te da se njihova hegemonija dade suzbiti samo sa devizom »Hrvati na okup«. ,Kada se suzbije hegemonija, onda će opet doći do približenja“... Ali je to laž. Pre svega, Srbi od ujedinjenja dalje nisu nikada bacili parolu ,Srbi na okup“. Čitava današ- nja opozicija srpska ide pod devizom jugoslovenstva“, Da je današnja srpska opozicija jugoslavenski orientovana, to je istina; ali nije istina da Srbi od ujedinjenja do danas nijesu nikada bacili parolu ,Srbi na okup“. O tome je baš govorio g. Ljuba Davidović, jedan od glavnih stupova današnje srpske opozicije, na nekidašnjem zboru demokratske stranke u Zagrebu, a evo što je rekao: «Neka mi se ne zamjeri, što ću kao predstavnik jednog dijela naroda našega reći još ovo: Čini mi se prijatelji, da je prvi put izbačena jedna zlokobna riječ: Na okup Srbi“!, i sasvim je prirodno, da je na to došao odjek: ,Na okup Hrvati!“ I sad, vidite ima ljudi, koji kažu za one koji viču: ,Na okup Hrvati“, da su oni separatisti. A Nikola Pašić, koji je u svom glavnom organu kazao: ,Na okup Srbi,“ zove se ve- liki patriota i prijatelj narodnog jedinstva. »Ako je separatista onaj koji viče: ,Na okup Hrvati“, onda je separatista i Nik. Pašić, koji viče: »Na okup Srbi !“ Kako se vidi, »Pobeda« piše pristrasno. S čega bi imala da krivi Srbe, ona krivi Hrvate ! Pismo iz Praga. (Posebno naše izvješće). Prava svrha narodne crkve. Kako vam nedavno javih, Farsky se-je priklonio posvema protestantizmu. On radi na tom, da čslov. crkva bude u prijateljskim odnosima sa českim protestantima (a može bit da se i stopi šnjima ujedno). Čini se da Farsky radi tako prema želji predsjednika republike Masaryka, koji bi rado, da se čslov. sekta odrekne orijentacije istočne (ipak samo slavjanske !) a da se posvema prikloni orijentaciji protestantskoj (nečeskoj, neslavjauskoj). Dan danas biva sve jasnije, koji su bili pravi ciljevi onih, što no su odmah iz početka podupirali i njetili otpor, otpad i reformatorsko djelo nekolicine bivših katol. svećenika. Nije se tu išlo za českom liturgijom niti za ženidbom svećenika — to dvoje bilo je možda glavnom stvarcom jedino kod onih, koje se je upotri- jebilo kano orugje. Sakriveni režiseri imali su ma misli nešto sasma ino: Oslobogjeni česki narod valjalo je otkinuti od Rima i učiniti ga ,českobratskim“, prote- stantskim. Ravnim i direktnim putem ne bi to bilo išlo, jer česki čovjek makar i protivan Rimu, ne bi se htio na laku ruku baciti u naručje praznomu, suhoparnomu umovanju lutersko-kalvinskomu, koje djeluje na česki mentalitet kao voda na oganj. I za nečeski i nesla- vjanski cilj bio je uporabljen — i u tom leži prava God. VI. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A, Fle. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti“, tragika! — eksaltovani nacionalizam i narodna misao te se je pomoglo, da se stvori prelaznia formacija čslov. crkve, o kojoj su dobro upućeni ljudi već unapred znali, da će se ona morati prije ili poslije rasplinuti u protestantizam sa českobratskom maskom. Dakako da su režiseri zastalno računali, da će ma taj način biti preveden i cijeli česki narod. Ali im je kod toga Previdnost pomrsila račune. Nije im naime pošlo za rukom, da namame narod u ,narodnu crkvu“, iz koje bi se on poslije preselio u česko-bratski ovčinjak. A Farsky neće moći ni tio sve, što se danas nalazi u metežu čslov. sekte, prevesti u krilo Luterovo, ma da mu stoji na raspo'!aganje u obilju sredstava i novaca za taj posao. Raspasti će se fo ma razne dijelove, Jedni će ostati kod pravoslavne orijentacije, drugi razočarani i ogorčeni, zabacit će svaku crkvu i vjeru, a iiekoji, ako smogau snage, da prevladaju stid, vratit če se onamo, otkuda su zavedeni bivši otišli, Vratit će se osiromašeni, sa ranama na duši. Novo cijepanje u Čehoslovačkoj sekti nastalo je u posljednje vrijeme. Ona nije sazidana na pećini, već na pijesku, pa se zato ne valja čudili, da je puna nutarsjega razdora. Osim već prije spomenutoga slo- bodno-mislilačkoga sinjera Ferskoga i pravoslavnoga Pavlikovoga, javlja se i treći smjer, kojega zastupa bivši katol. svećenik Dlouhy-Pokorny. Taj prezreni sektarski vogja šalje sada ,svim vjernicima“ poslanicu, u kojoj želi da se izbor ,patrijarke“ odloži sve dotle, dok ,sabor crkveni“ ne odluči o sustavu nove crkve, da li naime ista ima da bude episkopalna ili presbi- terijalna. Dlouhy-Pokorny ispravno dokazuje, da bi episkopalni sistem na temelju Farskova katekizma, proti komu članovi ,čslov. crkve“ nisu protestovali, bio pukom komedijom. Taj naime katekizam, koga je u ostalom zabacila crkva i srpska i českobratska, zaba- cuje svaku svetinju i blagoslov. I zato želi Dlouhy- Pokorny, da bi ,crkva čslov.“ primila ustav presbi- terijalni t. j. da bi svi svećenici bili megjusobom ravni. I na taj način, uz sporove dogmatičke, niče megju sektarcima novi spor glede crkvenoga ustava, čim se nered i zbrka dovršuje. Neda se doduše tajiti, da je nazor Dlouhy Pokornoga dosljedan, a , patrijarhat“ d.ra Ferskoga da bi bio prazna riječ, kao što je napokon cijela ta rastrgana i razgažena crkva, koja danas u istinu nije drugo, no jadna i ropska filijalka stranke českih socijalista. Borbe izmegju ,narodne“ i pravoslavne crkve. Zanimivo je, kako postupa Farsky kod rušenja pravc« slavnih pozicija. On je proti tomu, da bi budući čslov. svećenici učili u Beogradu. Bolje im je i zgodnije na evangeličkoj Husovoj fakulteti, gdje od 75 akademičara imađe njih već 25 bogoslovaca českoslov. sekte. Rečena fakulteta bit će zajednička bogoslovska škola za obje crkve. A spoj će obih crkava slijediti barem bržim tempom. Proti Rimu će dakle one poći zajedno. Napredak katolicizma u Čehoslovačkoj, Zadnje vrijeme opaža se u Čehoslovačkoj zamjetlji napredak katolicizma. Vjerski život postaje dnevno sve bujniji. Svuda se stale uvoditi misije i pučka prošteništa. Veoma je brojno pohagjanje službe Božje, osobito nedjeljom i blagdanima. I sama je vlada morala o tome voditi računa, te je mnoge blagdane stavila pod dižavnu zaštitu. Veliku je senzaciju pobudio članak u praškoj slobodoumnoj reviji »Lumir«, kojim se upo- zoruje na pogubnost i nesmisao kulturne borbe u čehoslovačkoj republici. U članku se još naglašuje, kako je katolicizam uz antiku velika baština češkog kulturnog kruga i kako razumijevanje za kafolicizam raste u istoj mjeri, kako se očituje jednostranost i nedostatnost čisto mehaničkog intelektualizma. — 8B. To je ono pravo! Ima ljudi, :koji još uvijek nijesu poku- šali Fellerov ,Elsa-Fluid“, premda se već kroz 25 godina upotreb- ljuje u svim zemljama. Tko je samo jedamput iskuslo njegovo izvrsno djelovanje kod irljanja legja, uoova i t. d. ili kao kosme- tikum za njegu ustiju, kože i glave, kazat če sigurno : "To je ono pravo!“ Daleko je bolji, jači, izdašniji i boljega djelovanja nago francuska rakija. Otstranjuje hunjavicu, zubobolju, ugodno umiruje živce. 3 dvostruke ili 1 specijalna flaša zajedno sa zamotom i po- štarinom 24 dinara; 36 dvostrukih ili 12 specijalnih flaša 214 dinara i 10% nadoplatka. Adresa: Ljekamnik Eugen K. Feller, Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska. SR: