SEE
organizaciju, koje valja poslati na H. R. Ni (Savez,
Split sa oznakom ,za_ omladinu“. :
Preuzvišeni nadbiskup Vrhosanski dr. Josip Šarić
uputio je svojem svećenstvu lijepu i duboku poslanicu
o važnosti i zadaći katoličke Orlovske organizacije,
prigodom dana Katoličke Omladine. Sličnu poslanicu
uputit će i druga presvijetla gospoda biskupi, Presvijelli
gosp, biskup Splitski dr Bonelsčić izreći će prigodom
proslave toga dana u Splitu, prigodnu propovijed.
Bajram.
Danas, utorak 6. maja, slave Muslimani prvi dan
"Bajrama, to jest prekinuće oštrog posta Ramazana.
Ramazan (od arapske riječi Ramadan) je deveti mjesec
muslimanske mjesečeve godine, koji se je ljetos započeo
6. aprila, a dovršio se je jučer, 5. maja; danas se je
započeo deseti mjesec njihove godine, koji se zove
Ševal. Za vrijeme cijeloga Ramazana Muslimani su
dužni najstrože da poste svaki dan od časa, kad se
prirodnim svijetlom može da raspozna bijela nit od
crne (t. j. od zore) do sunčanog zapada. Kroz to im je
vrijeme najstrože zabranjena ne samo svaka hrana i piće,
nego i mirisanje miomirisa i pušenje i gutanje sline. Bo-
lesnici, putbici i vojnici, koji su skrajnjom nuždom prisi-
ljeni da prekinu post, moguto da učine uz uvjet, da_ za
svako prekinuće u ime zadovoljštine nahrane jednog
siromaha i kad se vrate na normalan život, nadoknade
što su zanemarili. Svaka radnja, obrt, trgovina, državni
poslovi i cijeli javni život mora da potpuno miruju
dok traje Ramazan. Tri prva dana, koja slijede iza
Ramazana (to su prva tri dana mjeseca Ševala), slave
se velikim slavljen, koje se zove Bajram. — Kako
muslimanski koledar ima mjesečevu godinu, koja je
za 11 dana kraća od sunčane, tako se Ramazan sva-
ke godine počimlje 11 dana ranije. Ove je godine n.
p. bio prvi dan Ramazana 6. aprila; do godine će biti
već 26. marta, god. 1926. već 15. marta i t. d. Mu-
slimani, kako je poznato, broje svoje godine od
bijega Muhamedova iz Meke u Medinu (= 15. jula
622.). Tako im je ova naša godina 1924. zauzeta od
dvije njihove: 1342. i 1343. [Početak im je 1343. go-
dine (= 1. Muharema 1343.) na 2. augusta 1924. —
Našoj jugoslavenskoj braći muhamedanske vjere želi-
mo sretan i berićetan ovogodišnji Bajram.
Drugi kongres čehoslovačkih gradova.
(Pitanja komunalne politike).
U mjesecu. septembru o. g. upriličit će Savez
čehoslovačkih gradova u Pragu Il. kongres čehoslo-
vačkih gradova, te tom prigodom Il. izložbu čehoslo-
vačkih gradova u okviru Praškog Velikog Sajma, koji
će se održati od 1. do 28. septembra o. g.
Lozinka će ovogodišnjeg kongresa i izložbe biti :
formalizacija, tipizacija i specializacija gradskih potrep-
ština. Radi se maime o tome, da gradske potrepštine
ne budu izradjene po najrazličitijim tipovima, nego
da se utvrdi po mogućnosti za svaku potrepštinu nor-
malan tip, koji je tehnički usavršen te koji se može
producirati uz najjeftinije cijene. Izvedenje normalizacije
imati će dakle kao posljedicu ogromnu prištednju u
komunalnim gospodarstvima. Radnje kongresa obaviti
će se u8 skupina naime : 1. gradjevine gradskih kuća,
2. kanalizacija, 3. vodovodi, 4. elektrizacija, 9. plinare,
6. komunikacija, 7. čišćenje gradova, 8. požarna poli-
cija. Dotični referati bili su podijeljeni medju najbolje
čehoslovačke stručnjake, Kongres će biti svečano otvoren
dne 31. septembra. Na to će slijed:ti u danima 21., 22.
i 23. seplembra proučavanje produkata izloženih na
izložbi te strukovni saslanci pojedinih skupina. Napo-
kon će se dne 24. septembra držati veliki radni sasta-
nak, na kojem će izvjestitelji podnijeti svoja izvješća
te predložiti rezolucije. Poželino je, da na tom kon-
gresu učestvuju i jugoslavenski gradovi, jer problemi,
koji se prikazuju u posljeratnom komunalnom gospo-
_darsivu u Cehoslovačkoj, jesu jedni te isti kao što i
u Jugoslaviji.
Pisma iz naroda.
Stonjsko primorje. Prigodom smrti g. Mašana
Maguda, bivšeg zaslužnog načelnika Konavala, bilo je
u vašem cij. listu dopisa, u kojim se uzdisalo za vre-
menima, kad je naš narod sam sebi biro općinske
uprave i vijeća. Opravdano je takovo uzdisanje, jer
općinska autonomija je biser narodnih prava, osobito
za nas na ovome slobodnome Primorju, koji smo s na-
šim Zemaljskim Odborom i sa našim, de facto
autonomnim općinama u istinu, i za tugjinske tiranije,
bili ponosni; ia drski tugjinski namjesnici u Zadru
nijesu smjeli, niti im je bilo dopušteno, da i jednog
prostog seoskog glavara skinu sa njegove seoske časti
NARODNA SVIJEST
bez prethodnog saslušanja i odobrenja Zemaljskog
Odbora. Opravdano je, jer šlo je u narodnoj Državi
“narodu ustavom zajamčeno, trebalo bi da narod to i
uživa još i u punijoj mjeri, nego prije, ta narod ne
može se politički odgojiti i uzgojiti nego u širokim,
ne tjesnogrudnim, narodao-ekonomskim autonomijama-
samoupravama. Ali kako nijesu svi ljudi, te im narod
na izborima poklanja svoje povjerenje, ljudi, tako ni-
jesu ni svi komesari, te im režim narodu narinjuje,
neljudi. Imademo komesara, koji su u radu za opće
dobro istakli se mimo mnoga općinska vijeća i uprave ;
a to je trebalo, da gospoda dopisnici, sine ira, istaknu,
jer je, cijenimo, i gospodi dopisnicima i govornicima
nad lijesom pok. Mašana poznat rad i nastojanje g.
komesara Kovačevića u Konavlima, a ne onako, gene-
ralisajući, udarat na komesare i strpavat sve komesare
u vreću komesara & la Raško. G. Kovačević istina je
komesar je, ime odiozno, ali je u radu za opće dobro
neutrudiv. Mi ovdje vidimo, da što nijesu naša bivša
opć. vijeća i uprave mogli da kroz decenija ostvare,
da to on, kroz malo mjeseci svoje uprave ostvaruje,
osobito što se"škola tiče. — Od prošlih martovskih
izbora narod je u ovom zapuštenom Primorju mnogu
gorku iskusio i podnio, a to sve zato, što je po ustav-
noj slobodi, slobodno glasovao. — I amo nesretna
pravdanja po Sudu mnoge upropašćuju. Čuli smo, da
se je ovih dana vodila u Stonu pri kot. Sudu ne-
ka parnica za 50 din. počinjene štete u tugioj ba-
štini s blagom i da je zatezanje te parnice u dugo
zapalo zavagjene stranke 8.000 din. Žalosno!
Ljetina nam prilično izgleda. Sve je rašćem zakas-
nilo, jer duga zima omela pupoljke u razvijanju. Na-
rod je započeo da sadi duhani više će usadit od osta-
lih godina, jer je narod upoznao, da je to unosna
grana u njegovu gospodarstvu. — Zimu smo proku-
burili svakako, jer ,vrt“, uzdanica težaka bio uništen
od krute zime, pa je bilo i gladi a pomoći od nikuda.
Sa otoka Šipana. Grad uništio težačke trude.
Na osvit Četvrka okolo tri sata začu se strašna huka
i šum nevremena. Nakon malo časa počne padati
nemila krupa takove veličine, da je i stakla na pro-
zorima razbijala. U malo časa taj nemili bič uništi sve
povrće, vinograde, buhače, rogače i silne naše masli-
njake, svu uzdanicu našu! Dok bajami, trešnje i što
bilo rogača, kao i mladice vinograda leže po tlima,
dotle vidimo lišća i mladica od maslina ispod stabala
kao da je čovječja ruka odrljala i šibikom ošturila.
Nema sumnje da će iza vinograda i maslina mnogo
pretrpljeti ne samo za ovogodišnji plod, nego i za
dojduću godinu, jer će se od udarca krupe mladice
ogubaviti. Odlomak Sugjurac još je više pretrpio, jer
tu je glavni proizvod vino i rogači. Teško je narod
poplašen, jer iza nerodice, što je ove godine vladala
i rad čega je upao u silni dug zabrinut je kako će
ljeto ljetovati, a čijem li zimu zimovati. Nije narod
naučan prosjačiti, al ga teška nevolja tjera, da sad vapi
pomoć od nemila i nedraga. Glad očiju nema | Dobro bi
bilo, da općina učini jednu predstavku na Narodnu
Skupštinu, ili na vladu, da Narodna Banka udijeli na-
rodu uz nisku kamatu novaca za isplatu dugova uz
povratak-u više godina, a u toliko priskoči u pomoć
hranom i novcem, te javnim radnjama.
Broce kod Stona. Otvor škole. Na 1, maja
otvorila se svečano u selu Broce jednor. mješ. osnov.
škola. Do sada je bila eskurendna postaja. Seljani ve-
likim veseljem dočekaše toli žugjeno ustanovljenje
tog hrama prosvjete, koji ih otimlje iz neznanja i brani
da ne upadaju u bezumne navike. Zaio onaj dan oki-
tiše školsku zgradu kao mladu nevjestu, te se saku-
piše u istu roditelji i djeca, kao i drugi seljani uz uči-
teljicu Josipu Fortunić. Gosp. Aurelio Radić, seoski gla-
var i kao glavni odbornik odbora, te je radio za usta-
novljenje ove škole navijesti sakupljenim veselje kako je
minist, prosjvete ustanovilo ovu školu za koju odavna
čeznuše. Predoči neprocijenjeno blago, što narod stiče
nstanovljenjem škole, pa u ime naroda istakne zahval-
nost svim. te su bili na ruku za ustanovljenje iste, a
na svrhu zaključi svoj govor trokatnim : živio N. V.
kralj Aleksandar I., što svi uzhitno odvrate, pa ispje-
vaše narodnu himnu. Govoraše zatim naduč. I. Roko
kao dosadašnji uč. eskurendne postaje, pa učiteljica
J. Fortunić, ističuć obojica važnost škole, vrijeduost
marljivog pohagjanja, te uzajamnog dogovaranja i rada
okolo odgoja djece, pa zaključe svoje govore sa tro-
kratnim živio N. V. Alek. I.
Dobar Sat imati, to je želja svakoga čovjeka, jer svatko
znade, kako je neugodno nikad ne znati pravo vrijeme. Poznata
radnja satova H. Suttner u Ljubljani br. 704. zahvaljuje svoj dobar
glas činjenici, da svaka od njezinih .ura ima u sebi pouzdano tačan
i trajan stroj. Tko kod Suttnera kupi uru, siguran je da posjeduje
najbolji stroj, i prištegjuje sebi time i srdžbu i popravke. Divot-
cjenik firme Sutiner sadržaje još velik izbor i svake druge zlatnine
i stebrnine i diugih sličnih potrepština.
poslije podne došao nam je u pohode visoki goy|
CAVTAT, 2. maja 1924. Visoki gosti. Danas i.
naše mjesto doživjelo osobiti dogagjaj, koji će ostalj:
u neizbrisivoj uapomeni svega pučanstva. Oko 5 salj:
presvijetli g. Dr. Antun Akšamović, dični nasljednijj
velikog Strossmayera na djakovačkoj biskupskoj stolici|:
u pratnji presvijellog pomoćnog biskupa g. Vlaha o
Barbića, našeg vrlog i čestitog sumješćanina, kojegi
nemamo još sreću da svečano dočekamo kao biskupaj |
ali se nadamo da će io biti do brzo. I ako se u poj
sljednji čas doznalo za ovaj dolazak, ipak se sv
mjesto u tren oka okitilo zastavama, pa su presvijeth|
gospodu uz zvuk zvona ušla u naše mjesto. Presvi
jetli djakovački biskup pohodio je maticu, župni stan,
franjevački samostan, monumentalni mauzolej obitelj
Račić, glasovito djelo našeg genijalnog umjetnika Me
trovića, zatim atelijer pok. Bukovca, gdje se divljal;
velikoj umjetničkoj vještini našega sumješćanina, koj :
je pronio ime svome mjestancu širom bijeloga svijela
Posjetio je takogjer biblioteku pa muzej, gdje g
dočeka lijepa kita naših marnih pčelica, koje mu pre
dadoše čedni darak, novčarku izragjenu u motivimj /
narodnoga veza. Takogjer je visoki gost posjetio sta b
ricu majku vrlog našega biskupa Barbića, te se s njomi
zadržao odulje u srdačnom govoru, radujući se i čei.
titajuć joj na vrijednom njezinom sinu. Oko 8 sal.
odijeli se od nas sa pratnjom Presvijetli biskup Di:
Akšamović, ovaj uzor-vladika, koji je svojom pojavon .
i svojom ljubeznošću ostavio najljepši utisak u pučani
stvu. Ispratilo ga je oduševljeno klicanje naroda |:
harmonični zvuk zvona sa naših crkava. Na povratki o
se je svratio u sanatorijum ,Tiha“ o kojemu se naji
laskavije izrazio. Na rastanku visokome gostu m.
velimo samo od srca s Bogom dostojni nasljednit
velikoga Strossmayera, već i ,do vigjenja“ opet.
ovom malom gnijezdu, koje je dalo domovini toli
umova svjetskoga glasa i koje krije u sebi toliko rije
kih znamenitosti. \
— PRED IJ PRE LL DSD EI E
moe. -RarA R
=
x
nose djeca i odrasli, jer su isti trajni,
jeftini i ugodni za nositi.
poremećena : probava liječi se vil je
uspješno ,Markovrm kapljicamaj V
AKI bli iz Gradske ljekarne u Zagrebu a kojim
se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. st
Pozor vinogradari i ostali poljodjelcil
Ivo Svilokos ,Mali“, Dubrovnik, ima na skladiši k
konopa i špaga, te svih potrepština za brodovlje ii 0:
banje. Specijalni odijel za trgovinu vinogradarskihi d
drugih poljodjeljskih potrepština kao : sjemenja raznij p
vrsti, čilske salitre i drugih umjetnih gnojiva, sumponj
galice, rafije, prskalice i sumprače, svi djelovi zat.
mienu na prskalice ,Vermorel“, razno gospodarskoj“
pivničarsko orugje itd. Cijene vrlo umjerene. Sklad
prokušano dobre vrsti gomica za navrtanje loze u
originalno tvorničku ctjenu. :
Bijelog korčulanskog kamena|
najbolje vrsti u svakojakoj izradbi
vlastitih kamenoloma na Vrniku nugii
Božo Fabris i drugovi
KORČULA (VRNIK)
Samo kušajte,
pa ćete se osvjedočiti, da je toaletni sapl
Balla & Co. Dubrovni
najbolji i najjeftiniji od svih drugih slični k;
proizvoda. Kad kupujete tražite san M
Balla Sapun