Str. 2;
Već Vam je poznata grozna činjeniću, poražna
za sve katolike cijele Dalmacije, ošobito Šplita : siha-
šan požar uništio je i pat setiti noči od 14. janudta
o. g. čentrum naših prosvjetnih organizacija, a to je
gotovo sve što su katolici Splita i Dalmačije uz
ogromne žrtve podigli kroz zadnja dva tlecenija.
Potpuno izgorješe : Prostorije Hrv. Kat. Nar.
Saveza, Uredništvo i Uprava , Jadrana“, a djelomično :
Leonova Tiskara i Hrv. Knjižara.
Dubrovčani ! Mi znamo, koja je naša sveta duš-
nost! Otvorimo svoja blagodarna srca, svaki po
svojoj mogučnosti !
Hrvatska i Slovenija najpripravnije su se oda-
zvale i pružile svoju pomoć, red je i na nas, da pokaže-
mo, da shvaćamo važnost katol. preporoda u našem
narodu.
Tko brzo daje, dvaput daje.*
Dubrovnik, na Uskrs 1924.
Dr. Josip Marčelić, biskup, Don. Ivo kan, Božić,
Josip Dr. Poseđel, Niko Kobila, Antun Batistić,
Nike ud. Deanović, Marica pl. Rešetar, "Ruža ud.
Glavić, Anka Hozman.
* Milodari u gornju svrhu šalju se na: Biskupsku Kuriju
Dubrovnik. Moli se pri pošiljci naznačiti svrhu.
Iz Jugoslavije.
Materijal proti Pašiću pripravlja bivši narodni
poslanik Dr. Momčilo Ivanić, poznati Protićev prijateli.
U beograd. »Novostima« je izjavio, da je Protić osta-
vio zanimive memoare i akte o Pašićevom radu. Te
će Dr. Ivanić objaviti, kad bude za to najzgodniji čas.
Tu je pak izjavu dao prilikom polemike o Pašićevom
govoru u Bjelini.
Sav dosadašnji tek krize jasno govori, da je
Pašićev režim onemogućen ne samo u parlamentu, nego
u cijelom javnom mišljenju. Kruna nije mogla drugačije,
već osjećati s razpoloženjem megju narodom. To je činje-
nica. Drugo pak je to, da se Pašić brani pustiti vlast
te da ne skriva namjere, održati vlast pa i za cijenu
krvi. Tako piše beogradski ,Odjek“.
Državni zajam kod Talijana. Koliko se može
razabrati iz pisanja raznih naših i talijanskih novina,
izgleda, da nasi novi saveznici Talijani, hoće da po-
stanu i naši dobri prijatelji na silu ! Da dokažu to svoje
prijateljstvo i da ga činom potvrde, oni nugjaju našoj
državi svojevoljuu jedan veliki novčani zajam u iznosu
od 600 milijuna L. Nego ponuda tog velikog i veli-
kodušnog zajma vezana je sa takovim uvjetima, koji
ne izgledaju baš prijateljski i saveznički. Ako je istina
sve što sada novine pišu, takav bi nas zajam okovao
u nove okove, koje bi našem narodu donijeli još mnoga
teška razočarania o talijanskom iskrenom prijateljstvu
i saveznišivu uz takogjer neprocjenive ekonomsko-
financijske žrtve i štete s naše str.ne. Kako danas stvari
stoje, nebi nas začudilo da zbilja dogje do ovog zajma,
ali se ipak nadamo u razboritost članova naše komisije
za trgovačke i ekonomske pregovore s ltalijom, da će
znati prozrijeti prekrivene namjere saveznika i osuje-
tili sklapanje ovog velikog zajma, koji bi nam, uz
toliko zazočaranja i šteta, donio još jednu veliku eko-
nomsku nesreću. Začudno nam je, da niti dogogjaji
iz najbližeg doba nijesu mogli da otvore oči našim
državnicima i da ih drži na oprezu pri sklapanju no-
vih savezničkih i ekonomskih ugovora.
Zavod sv. Jeronima u Rimu. Nakon dugih poga-
gjanja i posredovanje sv. Stolice uspjelo je našoj državi,
da nam se preda zavod sv. Jeronima u Rimu. Talijan-
ske ga oblasti predaše u Rim. U prisutnosti našega
poslanika skinuti su austrijiski grbovi, stavljeni jugo-
slavenski i izvješena jugoslavenska zastava. Sporazum
o zavodu sv. Jeronima biće dodan rimskom sporazumu
izmegju Italije i Jugoslavije.
Velike protutalijanske demostracije u Šibe-
niku priredilo je gragjanstvo 4. o. mi. kada su šibenski
talijani htjeli proslaviti 50 god. smrti Nikole Tommasea.
Glavni govornik imao je biti prof. Paolo Orano, koji
je iz Zadra došao u Sibenik parobrodom »Keleti« oki-
ćenim talijanskim zastavama, sto je izazvalo ogorčenje
gragjanstva, tako da je policija zvala u pomoći vojsku
i mornaricu. Tek poslije 5 sati mogao se je prof.
Orano iskrcati i u pratnji policije ušao u grad te se
vratio na lagju a da nije došlo do predavanja. Split-
skog talij. konzula, koji je bio došao na tu priredbu,
morala je policija s mabitim revolverima pratiti do
Vrhpolja. Zatvoreno je mnogo osoba i osugjeno Ba-
hovom patentom na 14 dana, — Tal janske novine
ove dogogjaje pripisuju u rovaš opozicinnalnom hrv.
elementu, koji huće da pravi neprilika politici srpskog
elementa. — Talij. poslanik Rudrero u Beogradu na-
pravio je protest, a naša je vlada odgovorila opravda-
njem i konstatacijom da su krivci kažnjeni. Time se
konflikat smatra smirenim.
Hunjavica ? Glavobolja ? Zubobolja? Trganje? Izdaju li
često mišice i živci ? Ugodno čuvstvo krepčine nosi pravi! Fellerov
Elsa-Fluid? Najbolje kućno sredstvo, utažuje boli, osvježuje i jača.
Kroz 25 godina omiljen kosmetikum za njegu kože, kose i ustiju!
Kudikamo jači, PR i bolji od francuske rakije! Zajedno za
zamotom i poštarinom 3 dvostroke ili 1 specijalnu f ašu 24 dinara
86 dvostrukih ili 12 specijalnih flaša 214 dinara i 10% nadoplatka
razašilje: ljekarnik Eugen V. Feller, Stubi,
GE A (g 3 ica Donja Elsa trg br.
Katolici Dubrovnika i Okolice |
NARODNA SVIJEST
: O .
Gradske vijesti. |
Previštje priznanje našim rodoljubima ti Ane:
tici. Dožtinjemo da je Nj. V. Kralj Alekšahdar poslao
svojti šliku sa autografom našim domotočima | vrliffi
rodoljubiiia gg.: Pasku Baburici, Migućlu Mihanioviču
i tajniku (g. Nikole Mihanovića g. Crnogorčeviću rodom
iz Ercegnovoga. Gijeli je naš grad radostan i ponosan
radi ovog previšnjeg priznanja. Vrlim našim rodolju-
bima najljepše čestitamo.
Novi arhivar. Arhivarom državnog arhiva u kue-
ževom Dvoru imenovan je g. prof. Šime Urlić, Po-
četlom ovog Mjeseca preuzeo je službu nl mjesto do-
sadašnjeg arhivara g. prof. A. Vučetića. Prof. Urlić je
fedan od starijih i poznatijih naših dalmatinskih pro-
fesora; bio je dugo godina profesorom klasičnih je-
zika u Zadru, a u posljednje vrijeme u Šibeniku.
t Ljubo Medini, općiaski redarstveni povjerenik,
na osvit prošle Subote preminuo je poslije duge bolesti
u 56. god života. U Nedjelju po podne bio mu je
lijep sprovod uz brojno saučešće gragjanstva. Prijatelji
mu otpjevaše u stolnoj crkvi svečano odriješenje. Po-
koj mu duši, a ucvijeljenoj rodbini i naše saučešće !
Predavanje o Nikoli Tommaseu prigodom 50-
godišnjice njegove smrti održao je sinoć u dvorani
»Sloge« g. prof. Fr. Nakić-Vojnović. Predavanje je
uistinu zaslužilo, da ga čuje i šira publika, jer je g.
predavač prikazao ovog našeg tipičnog zemljaka sa
svake slrane, tako da nam je Tominaseov portrait ot-
skočio divan u svom svijetlu i sjeni. Iz rada i spisa
ovog značajna čovjeka, talijanskog i hrvatskog knji-
ževnika, i slavenskog idealiste, g. je predavač lijepo
uspio da dokaže njegovu veliku ljubav praina rodnoj
Dalmaciji, čiju je sreću on kao Hrvat i Slaven do
groba proročanski zamišljao u zajednici s ostalim sla-
venskim sestrama na jugu. Zahvalni smo g. predavaču
na ovako uspjelom predavanju.
Dolazak Stankovića“. Danas mam dolazi u-
gledna beogradska pjevačka družina »Stanković«. Na
veče u 8 s. biće u Bondinom (leatru koecerat jugosla-
venske vokalne umjetnosti sa skladbama Mokranjče-
vim, Milojevićevim, Žganjčevim i Houbodovim. Naša
publika, znajući cijeniti našu umjetnost, uvjereni smo,
da će se u velikom broju i u ovoj lijepoj prigodi o-
dazvati, u ime lijepe manifestacije jugoslavenske / kul-
ture i narodnog jedinstva. Turneji ovoj »Stankovića«
sudjeluju 63 člana, od uprave i izvršujućih. Horovogja
je g. Boris Dobrovoljski, dirigenat opere. Ovo je prvi
put da k nama u pohode dolazi ova čuvena umjet-
nička družina iz naše prestolnice, jedna od najboljih
naših pjevačkih družina. I za naš grad bit će od oso-
bita užitka ova posjeta beogradske nam braće uz dragu
nam piošlih dana sjajnu posjetu hrvatske braće za-
grebačkog »Kola«.
Rasvjeta izloga Nedjeljom i blagdanom. Već
smo zadnji put o tom pisali, a sad ponovno primamo
o istoj stvari: U velike nas čudi, da jedan privredni
list može da donese onakov članak, tim više što stoji
vrlo blizu Trgovačkom Udruženju, koje je vodilo akciju,
da se provede potpuni nedjeljni počinak, ali uslijed
nerazumjevanja nekih trgovaca moralo se je ostati pri
starom, t. j. da dućani budu u Nedjelju do 10 sati
otvoreni. — Bilo je slučajeva ne samo u Dubrovniku
već i po svijetu, gdje su namještenici u nedjelju cijeli
dućan kao izlog izradili, pak poslije 9 sati u noći
morali su cijeli izloženi materijal pospremiti, što bi
dosta puta do pola noći trajalo, a je li to nedjeljnji
počinak ? — Proti ovom su se borili namještenici, a
u naprednim gradovima vodi se žestoka borba u
stručnim listovima, jer potpunim pravom smatraju, da
ako ima biti nedjeljni počinak za radnju, onda ima
biti i za izlog, jer je i izlog sastavni dio radnje, zato
i izlog mora da u nedjelju miruje, — Dok se za ne-
djeljni počinak bore namještenici, razboritiji poslo-
davci su snjima složni, jer ako je poslodavac zajedno
u poslu šest dana radio, milo mu je u nedjelju cio
dan biti slobodan, i kao takovi iz rana jutra upriličuju
sa svojom obitelji — zdravlja radi — za cijeli .dan
izlet u. okolicu, što bi i naši činili, kad bi. bili slo-
bodni. — Potaknuti akciju lijepih izloga u obične
radne dane nije loša stvar, ali nažalost imademo du-
ćana a i novčanih zavoda, kojima je izlog posljedna
stvar, pa izgleda kao u kakvom selu. Tu nema ukusa,
tu je samo jedno nad drugim natrpano, i u jednom
izlogu možete naći predmeta, koji nikako nemogu da
skupa budu, pak tu bi moralo Trg. Udruženje ako
imade mogućnosli, da izmegju svojih članova zamoli
nekojeg, da bi u ovome pogledu održao neku vrstu
tečaja, a mislim da bi se ovakovih našlo, pa nakon
takovih tečajeva upriličiti jedan natječaj glede izloga.
Jedan nam pak bivši šegrt javlja: Ne samo što sam
cijelu Nedjelju do u kasnu noć morao raditi oko
izloga, uego ako bi što nehote razbio, to mi je gos-
podar svaki put odbijao od one kukavne plate, a za
napravu izloga nijesam primao :nikakove povišice.
Koliko vrijedi naš novac? Dolar 80; engl.
funta 353; franc. franak 480; talij. lira 3:59; če-
hosl, kruna 2:37.
Br.21
Službeni posjet g. vel, župana na Mljet. Pr,
šaste srijede posjetio je g. Vel. Župati ti pratnji svoj
žamjedika Babinopolje na otoku Mljetu. Pošto se sl;
čajno desilo, da je tom prilikom došao u pastirski pojy
hog | pomoćni biskup Magr. Barbić, blo je upriličeji
obojici svečanil doček sa štrane onog ridišnog pučanjy
štva. Prilikom primanja u općinskoj vlječnici narod ji:
iskazao svoje potrebe i nevolje g. veli žipanu, a o
je obećao poradili koliko može da im pomogne. Zi
tim je slijedila zakuska i obične zdravice. Ve'iki sef
župan povratio istog dana u svoje sjedišle. I
Općine i uvozne-izvozne takse. Ob ovom smi
predmetu pisali u zadnjem našem uvodniku, osobitin
obzirom ma ekonomske prilike naše gradske općinu
Megjutim doznajemo da je Miništatstvo financija vei
javilo svim oblastima u Kraljevini, da se ova naredili:
me odnosi na prečanske krajeve nego samo na Srbiji;
i Crnugoru. Što je pak najinteresantnije u ovoj niji
redbi nije bilo javljeno na koga se ista odnosi, a dii
cnija razjašnjenja samog Ministarstva ovamo su stigli
nakon dva mjeseca oč dana publikacije one naredni
Kakovo je neraspoloženje i prolesfi sa strane svih op.
ćina, koje su bile tangirante, izazvala ova naredba, si
višno je da pišemo, jer ih je svak čitao u mnogobro
nim novinskim člaucima. Jedino smo ovim htjeli istqh
knuti i pokazati, kako se u našoj državi izdavaju pol:
jedine naredbe sa strane resornih Miništara, kojim
naredbam očito tangiraju ne samo interesi samoupra
nih tijela, koji su im pozilivno zakonima zajamče
nego su čak u protuslovju sa svim priacipima zdrav |,
razuma. Bilo bi vrijeme da se sa melo više ozbiljnok
sti i shvaćanja počne raditi a ne stvarati veći haofi
nego što ga imamo na sve strane. t
Zar | Porezni Ured u sv. Marije?! Na vijegj
da će i Porezni Ured selit u zgradu sv. Marije nastqi
lo je u gragjanstvu jako nezadovoljstvo, jer Poreziji
Ured uz poštu najfrekventaniji je Ured. Tu dolaze i
starci i pensionirci i invalidi. Tu se dolazi po razu
posvjedočenja za pasoše, za kupnju valuta, tako dii
dnevno dolazi na taj Ured najveći broj stranaka. Pi E
tamo se samo kako će stranci a i muogi domaći nal
taj ured? Kako će se starci i invalidi dovući do toj;
ureda osobito zimi kad navale kiše, a ulicama tei;
potok vode? U sv. Mariju imali bi seliti najprije og
uredi, koji osobno sa strankama najmanje u dodir dok,
laze, kad nije sreće da se je za sve urede dobio ,arsenoi
gdje bi bilo svakomu na ruku i gdje bi se svi uredi
lijepo smjestiti mogli. '
Zagrebačka opera danas započimlje svoje gol
stovanje u Sarajevu. Sa sirane uprave Bondinog ieatrl:
kao i sa strane uprave Hrvatskog kazališta nastoji sij
da se svladaju sve poteškoće i da zagrebačka opetji
dogje i u naš grad. |
Unapregjenja rezervnih oficira. Nj. Vel. Kralf
unapredio je za rezervnog poručnika korvete slijedeći
oficire trgovačke mornarice: Mato I. Basarević, Stankii
F. Marocehini, Marko F. Vekarić, Josip B. Matijaci
Gjuro F. Pasinović, Veljko V. Pjerotić, Antun M. Rili
čić, Miho I. Domijan, Mat> J. Kosović, Vladimir ft
Kolumbić, Ivan A. Dražinić, Autun K. Gjurašić, Perl
kle S. Vučetić, Valerijan I. Brenzia, Luka M. Dediq
Antun C. Begović, Jako N. Brbora, Dimitrije J. Bućiji
Gracije M. Fažo, Alćid Tomiaić, Pero A. Glunčij
Mato P. Živčević, Gracije Bilafer, Cvijeto A. Jakšiji
Lujo _V. Sirsig, Tomo M. Bilafer, Kruno V. Oparenj
vić, Šime Š. Sarić, Stijepo M. Simović, Lucija N. Mi
ković, Stijepo Gi. Kulišić, Antun Vrabec, Ivo J. Pi
stuović, Marijan M. Čabrijan, Jerko M. Spaventi, Vink
B. Bibica, Tripo L. Simović, Mato M. Koprivica, Mili
voj S. Milošević, Tomo A. Tomić, Vinko M. Račit
Vido J. Radoničić, Jozo Apolonio.
U činu rez. kapet. 2. klase. poručnike: Dr. Pava \|
Mattjevića, Vicka A. Lazzari, Joza J. Korlaeta, Ivanali
Pasarića, Dr. Antuna Perušinu, Marka V. Gazzari, Vi
ka F. Mazzi, Mirka M. Mandića, Milana K. Deškovi
Maksa N. Gjivanovića. U činu rez. poručnika, potpti
ručnike: Bara V. Vuletić-Vukasovića, Ljubidraga #
Bui, Dr. Stjepa V. Vuletić-Vukasovića, Dr. Stijepa
Kralj. U činu rez. poručnika inžinjerije. po\poručniki
Dr. Dušana M. Rešetara. U činu rez. admin. porul
nika, potpor. I. Bellin iz Trpnja. U činu rez. artil
potporučnika, gjake-narednike: Gjura P. Arneri i VI
ha N. Gjaju. i
Pripomoći uljarskim zadrugama. Ministarst
Poljoprivrede i Voda udijelilo je uljarskoj zadruzi
Podgori 60.000 Din. poipore, onoj u Bristu 40.000 Diy
a onoj u lIgranima 30.000 Din. u svrhu proširen
zgrada i popravka motora.
Umrli u gradu kroz mjesec April: Ane Baldu
8 god., Ismoni Agustin 8 mj., Deković Katica 3 gol
Strugar Branko 6 god., Blaschke Klaudija Ute 5 ;
Monić Lovro 69 god., Miloslavić Mare 75 gol
Ninić Kate 60 god., Nardelli Joakim Timov 4 gol
Stanković Vasilija 16 god., Kaego Antun Mišin 11 ml
Rogjeno kroz April u općini Dubrovnik 16 ženskih
12 muških.
U Gružu: Ivan Kovač 66 god., Ivanka Novaki
vić 47, Ivo Gjivanović 72, Auka Makljanić 21, Lul
Muhoberac 65, Matija Jonjić 8 mj. i
Dubrovčani, Dubrovkinje u veselim i radi
snim zgodama sjetite se ,Stanka.sv. Vlaha
dili za svakog slabokrvnog i blijedičava
liječenje ,,Iron“-nom poradi njegovi
izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva se
ljekarni u Gružu, :