NARODNA SVIJEST

 

 

liz

Liga Preporoda — Split.
Moraina razvratnost redovito vuče za sobom lanac
socijalnih i nacijonalnih katastrofa. To svjedoče narodi
pokopani u prošlosti i narodi proigrane samostalnosti,
to čute i svi narodi, kojima se je danas rvati za pokoj
i opstanak. — 1 u našem narodu sve to širi opseg
zahvaća uvjerenje, da nam se hoće snažne moralne
regeneracije. To je prvi uvjet za očuvanje stoljetnim
borbama stečene slobode. — Za što življom narodnom
remoralizacijom teži takogjer naše društvo intelektu-
alaca pod imenom ,Liga Preporoda“. — Sa osobitim
veseljem priznajemo, da javnost i vlasti s velikom
 simpatijom prate naš pokret. Poglavito toj moralnoj
potpori imamo da zahvalimo neočekivani uspjeh akcije
proti psosti. — Daleko smo do konačnog cilja. Raz-
-vratnost je golema, a sile naše neznatne. Stoga se
obraćamo na sve prijatelje narodne sreće, da nam ni
u buduće ne sustegnu pomoćnicu ruku. — Primo-
rani smo, da napose otkrijemo svoju posvemašnju
nestašicu materijalnih sredstava, bez kojih se neda
zamisliti nijedna društvena akcija.
: Doprinose u novcu ili knjigama prima Liga
| Preporoda“ — Split. — Za svaki plemeniti dar dugu-
jemo unaprijed toplu zahvalu.

Pisma iz naroda.
TRSTENO. Dan katoličke omladine. Prama od-
redbi našeg Episkopata od 31. siječnja 1924. i u nas
se je proslavio 11.svibnja kao dan katoličke omladine.
Za tu prigodu je došao mp. O. Urban Talija iz Du-
brovnika, koji je članove »Hrvatskog Katoličkog Omla-
dinskog Društva« ispovidio i preko mise skupno pri-
čestio. Preko mise omladinci pjevahu pobožne pjesme.
Bilo je upravo ganutljivo. Preko župne pak mise dr-
žao je velč. župnik propovijed o potrebi i važnosti
katoličkih omladinskih organizacija prama uputama
Sv. Oca i naših Biskupa. Popodne oko 4 sata dali
su omladinci svoju zabavu: igrokaz ,Dva gluha“ i
pantominu ,Onaj, kojemu je vruće ili zadubljeni
gospodar“, uz deklamacije i tamburanje. Osobito se
_ istakao tamburaški zbor. Poslije zabave držao je na-
pose omladincima odgojni govor mp. Talija, na čemu
smo mu od srca zahvalni. Neka dragi Bog blagoslovi
naš omladinski ira pod divnom lozinkom : Žitva,
e Euharistija, Apostolat ! : u
sa VRUĆICA. Opčinske uvozno-izvozne takse. Op-
ćinsko upraviteljstvo u Trpnju upravilo je općinskoj
upravi u Dubrovniku dopis, kojim pozivlje dubrovačku
općinu, da pozove anketu svih općine u dogovoru sa
općinom Splitskom, na kojoj bi se stvorio energični
zaključak, da se ukine riješenje g. ministra financija
br. 8861 od 3. inarta ov. g. Općinari ne mogu da ne
pozdrave hvale vrijedan pothvat općinskog; upravitelj-
stva u Trpnju, jer i oni vide u spomenutoj naredbi

Važna, a zanemarena stota obljetnica.

Ove se se godine baš vrši prva stota obljetnica
od izuma fotografije, što novinstvo (barem naše) do
sada nije istaknulo; a ipak je vrijedno, da se o tome
što reče.

Prve je pokušaje fotografisanja učinio god. 1824.
francuski hemičar Josip Nicefor Niepce (Joseph-Nicć-
phore Niepce), rogjen god. 1765. u Chalon-sur-Sadne.
On je primao slike ,camerae obscurae“ ma ploče obli-
jepljene žitkom žućkastom paklinom, koju je dobav-
ljao iz Judeje. Ova vrsta pakline ima to svojstvo, da
oni djelovi ploče njom oblijepljene, koji su za neko
vrijeme bili izloženi svijetlim zrakama, ostaju neosjet-
ljivi u tekućini što se dobije iz iscijegjene trave, koja
se zove majčina dušica; dok se djelovi netaknuti od
svijetlih zraka potpuno rastapljaju u spomenutoj te-
kućini. Tako je Niepce dobivao slike, u kojim su svi-
jetle strane bjelkasto-žućkaste pakline odgovarale svi-
jetlim stranama realne slike, tamne strane ploče, s ko-
jih je nestalo pakline, realnim sjenama, a napola ra-
stopljeni djelovi površine na ploči realnim polusjenama.
To je bio čedan početak onih divnih uspjeha, koje
danas postizava usavršeno fotografisanje.

Francuski slikar Louis-Jacques-Mandć Daguerre,
rogjen god. 1789. u Cormeilles-u (Seine-et-Oise) pri-
druži se radovima Niepce-a, te oni sjedinjenim silama
znatno koraknuše naprijed. Daguerre je našao sup-
stanciju osjetljiviju od judejske pakline, biva lijevani
tuč (rastopinu bakra, kositra i zinka) i jod; a upo-
trebljavao je posrebrene bakrene ploče. Kad bi ove ploče
izvadio iz kamere obskure, one ne bi pokazivale nika-
kvih tragova slike; ali bi ih onda izlagao parama žive,
koje bi se obilno hvatale onih djelova, što su bili
izloženi svijetlim zrakama; napola onih, što su bili u

- tralua. prema vjeri, pa su

ipak ne možemo mučke proći preko dopisa. — Općina
Mani jail četiri odlomka: Trpanj, Gornja Vrućica,
Donja Vrućica i Duba. Na čelu općine nalazi upravi
teljstvo presjednikom iz Trpnja i šest odbornika od
kojih su tri iz Trpnja i po jedan iz ostala tri odlomka,
tako da odlomak Trpanj ima apsolutnu većinu. Odlomci
trpljanski oslanjajući se na većinu, na svoju uprav-
ljaju općinom, jer većina je većina. Tako i ovaj poziv
učiniše bez znanja odbornika ostalih odlomaka. Tko
ne pozna prilike u ovoj općini, ne može da ne pohvali
zauzetnost općinskog upraviteljstva, ali jedao su riječi
a drugo su djela. U dopisu otvoreno se kaže : napla-
čivanje prireza na poreze bilo bi smiješno, a i skroz
nepravedno. Lijepe riječi. Zar je moguće da gosp. trp-
ljanski odboraici zaboravljaju, da to smiješno i skroz
nepravedno naplaćivanje prireza na poreze i bez od-
redbe g. ministra postoji u općini Trpanj ito u takovoj
mjeri kao u nijednoj općini dalmatinskoj. Ne doduše
za odlomak Trpanj, koji namiruje svoje općinske troš-
kove uvoznom taksom, ali zato odlomci namiruju pri-
rezom na poreze, koji je došao za neke odlomke do
nečuven: stope 4500% I tako ono što bi bilo za njih
smiješno i skroz nepravedno, za odlomke ostale je
ozbiljno i skroz pravedno, jer odlomak Trpanj usprkos
riješenja velikog župana u Dubrovniku sve takse utje-
ravaju jedino u svoju korist. — Moguće iza ove izjave
dane u javnost, da su promijenili svoje mišljenje, i da
će kroz najkraće vrijeme u dogovoru sa ostalim od-
lomcima osloboditi opterećene odlomke smiješnosti i
nepravednosti. Idemo da vidimo.

VELALUKA. Ribolov, Kiša, Buhač, ,Hium“.
Nakon toliko tužaih vijesti iz ove varoši, eto vam o-
vog puta koja utješljiva. Prošlog mraka bio je veoma
obilan lov srgjela. Nekoja jutra pojedine trakte dovezle
su do 200 i 300 kvintala. Ovdješnjoj tvornici srgjela
prodalo se ribe u vrijednosti oko milijun dinara, a
na ribarnici bilo je na prodaju pučanstvu na izobil
uz sasvim nisku cijenu od dva dinara klg. Prošle sed-
mice pala obilna kiša, što je prava blagodat za polja,
te sve sada bolje raste. — Počelo se brati buhač i
prodavati uz dosta visoku cijenu, pak i odatle narodu
lijepa korist. Ufamo se, da je ovaj narod prebrdio
glavnu ekonomsku krizu, te se nadamo ljepšim vre-
imenima. Dao Bog! — Naše pjevačko društvo »Hum«
priredilo je na Korčuli veoma uspjeii koncerat. Čujemo,
da će obaćii nekoje druge gradove. Želimo im uspjeh !

ZAGREB. O&kružnica o Orlovstvu. Preuzvišeni
gospodin metropolita dr. Ante Bauer izdao je ovih
dana jednu okružnicu upravljenu na Hrvatski Orlov-
ski Savez, kojom odobrava program i djelatnost Sa-
veza, kao jedine katoličke omladinske organizacije.
Ovom okružnicom razjašnjeno .je i onim kalc licima,
koji su u Sokolstvu vidjeli organizaciju, koja je neu-

i ga podupirali, da katoliku ne
može biti mjesto ni u indiferentnim društvima, a kamo
li u Sokolstvu, koje je poznato sa svojih protukato-
ličkih ispada.

Proslava dana katoličke omladine. Prema vije-
stima, koje je dobio Hrvatski Orlovski Savez, prosla-
vljen je dan katoličke omladine svagdje vrlo svečano.
U Zagrebu priredili su naši Orlovi samu proslavu u
takovom opsegu, da mnogo vremena unatrag nije ka-
tolički Zagreb vidio ovakove svečanosti. Specijalno
treba istaknuti da je na katoličku javnost duboko dje-
lovala javna ispovijest vjere, koju su zagrebački Or-

g. ministra smrtni udarac općinama. Uza svu polivalu

polusjeai, a nimalo tamnih. djelova. Onda bi tako
nakagjene ploče močio u rastopinu hiposulfita sode, a
napoxon ih prao u destilovanoj vodi. Slika bi onda
bila vanredno jasna i tačna s jedinom neuklonivom
manom preveć. velikog caklenja glatke joj površine.

Punih su deset godina (od god. 1829. do 1839.)
Niepce i Daguere usavršali ovaj svoj izum, za kojega
niko na svijetu nije ništa znao. Tek u mjesecu januaru
1839. veliki francuski fizičar Dominik Franjo Arago
(rogjen god. 1786. u Estagel-u u Pyrčućes-Oricntales)
javno ga prikaže i obrazloži u akademiji nauka. Bura
udivljenja i radosna oduševljenja prohuji s toga ne
samo Francuskom, nego ičitavim kulturnim svijetom ;
Daguerre, ubrojem megju velike obretnike, postane
popularno slavan. Još i danas u fotografskoj tehnici
njegov postupak nosi njegovo ime (daguerrotipija).
Malo mjeseca iza Aragova objavljenja bila je od fran-
cuske vlade Dagurre-u i njegovomu drugu udijeljena
novčana potpora za njihov daljnji rad na fotografskom
polju. Možemo dakle reći, da je fotografsko umijeće
tek god. 1839., punih 15 godina iza svoje pojave, po-
stalo svojinom čovječanstva.

Tek tada se je broj radenika oko usavšavanja
ovoga važnoga izuma znatno povećio, Usavršavani
je objektiv mogao da usredotoči mnogo veću i jaču
kolićinu svijetla i tako skrati vrijeme izlaganja ; iznašle
su se supstancije, koje jačaju i pospješivaju osjetlivost
ploče; a slika je uvijek izlazila bistrija raznim iznaša-
šćima novih rastopina (a. p. zlatnog klorura i dr.) za
pranje gotovih ploča. Tako je bilo omogućeno pravljenje
portreta. :

Najznatnije je poboljšanje Daguerreova postupka
izravno fotografisanje na papir nakvašen srebrenom
solju, što se je kasnije uvelo. Slika je, dakako, nega-
tivna : što je bijelo, na njoj je crno i obratao. Engle-

 
  
   
  
    
  
 
  
    
    
    
   
  
 
 
    
 
 
    
  
   
 
  
  
  
   
     
   
  
  

lovi učinili tim što su pristupill sv. Pričesti, te sva
čanim obećanjem, koje su položili prigodom primanja;
u orlovsku organizaciju. Javni tjelovježbeni nastup po.
kazao je, da je Oslovstvo u tjelovježbenom pogled
toliko napredovalo, da ga mnogo ne nadmašuju i st
rije slične organizacije. pjeoni iz ostalih krajeva t
kogjer su vrlo povoljni. LU moljavaju se svi oni, ko
su dobili tom prilikom sabirne arke, da iste što pri
vrate Savezu a sabrani novac pošalju čekom.

SPLIT. Omladinski dan. | Split je ove godini
htio da na što svečaniji način proslavi dan kat. oml
dine. Teška nedaća, koja je prošle zime stigla splitsko)
kat. društvo nije ubila volju u katol. mladeži, veći
dala pobude za što žilaviju akciju. To se je pokazali
i prigodom omladinskog dana. Sv. Misu je celedriraj
presvij. biskup Dr. Bonefačić i zgodnim riječima oslovijj
katol. omladinu. Preko sv. Mise bila je zajednička sui
Pričest, kojoj je pristupio lijepi broj muške i ženski o
mladeži, Poslije podne održala se je u dvorištu sjej
meništa velika orlovska akademija. "Nakon pozdravi o
predsjednika H.K.N.S. prof. Butkovića, te predstav"
nika muških i ženskih omlad. organizacija \redale sl.
se vježbe mladih junaka, naraštaja i članova i to takom
tačnošću i uvježbanošću da se je odmah mogao opaj
ziti znatan napredak kroz ove dvije godine. Vježbe jd
pratila vojnička glazba. Na koncu je pjev. društ
»Sv. Cecilija« otpjevalo dvije pjesme. Mladež se je|
razišla uz oduševljene poklike i pjevanje orlovski
himne, a i mnogobrojna publika je pošla s uvjerenjem
da će orlovska misao dovesti do duhovne obnove i[
preporoda mlagje generacije, za kojim mi težimo. — MJ

Ljudi koji misle znadu da njegovana zdrava koža sluii
zdravlju i čini manje osjetljivim prema prehladama. Za pravu tel
lesnu njegu prokušana su kroz 25 Sodna obljubljena prava nje.

ovala ljepote : ljekarnika Fellera: E 1 a
kolo (2 lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsy| i
omada za porast kose (2 lončića zajedno sa zamotom i poštarinoq i
8 dinara), Elsa-ljiljanov mliječni sapun (4 komada sa zamotom if
poštarinom 40 dinara), najjača Elsa-kolonjska vodica 15 dinara, Elsa]
voda za usta 12 dinara, Elsa-žesta za kosu 25 dinara, Elsa-ljila)
novo mlijeko 10 dinara i svi ostali Elsa-preparati vrše svoju dužnost|j:
Adresa: ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donia Elsa-trg tl -

297. Hrvatska.

 

  
  
   
    
 
   
  
  
   
  
 
   
   
  
 
   
   
 
  

 
 

kaučuk pete i kaučuk potplate|
nose djeca i odrasli, jer su isti trajni,
jeftini i ugodni za nositi.

ški je učenjak Talbot našao način, kako se ova nega. E
tivna slika može da pretvara u pozitivnu. Ovim Tal|
botovim postupkom negativna slika služi kao notici i
ili klišej; naslogom voska ona postaje prozirnom, a i
onda se na nju nasloni vanredno osjetljiv papir, svel
se uokviri pokriveno staklenom prozirnom pločom if“
izloži sunčanoj svjetlosti. Tako se mogu dobiti 200 doj'
300 kopija ili pozitivnih slica. Talbot je uveo takogje|.
uporabe tako zvane galičke kiseline, koja čini da se:
na prvom papiru, kad se izvadi kaimere obskure, poj.
javi latentna slika, kao i pomoćno sredstvo potasijskog
brumura za njezino fiksiranje. i:
Velikih je zasluga stekao za razvitak i usavn|
šavanje fotografskog umijeća i nećak prvoga. obretnika,
Claude Marie Francois Niepce de Saint-Victor (rogjen i
god. 1805. u Saint-Cyru). On prvi uvede izravno foto«
grafisanje ma staklo najprije prosto, zatim oblijepljene|
tankom naslagom albumina. Drugi su pak zamijenulil
albumin sa kolodijem. Tako slika-.pri prijelazu. iz nega(«
tivne u pozitivnu ne gubi ništa od svoje jasnoće il
izrazitosti, što je od velike važnosti, osobito za prire XK
gjivanje portreta. ki
Napokon se je od prostih fotografskih slika prešlol

na bakroreze. Bakrene se ili ocjelne ploče oblijep.
sasvim osjetljivom mašću tako, da se na njih lako prima Z
slika, čiji crtež urezivač ureže i stvar je gotova. Mil"
pri tome nije ostalo, Spomenuti Niepce de Saint-Victu| |
i Talbot uspjeli su — i to gotovo u isto doba — &4|.
postignu relijefnu sliku pomoću same svjetlosti. Ovajl
se proces i danas upotrebljava za slike u knjigama|
te je poznat pod imenom fotogliptija. U najaovije jel.
vrijeme sve ovo i još više napredovalo, te danomici
stupa odlučnim koracima k savršenstvu. O važnosti
fotografskog , umijeća suvišno je trošiti riječi; o tom:
je svak više nego uvjeren. i