Se. 2 Kulturne vijesti. = 70-godišnjica povjesničara Pastora, Ljudi svjet- skog glasa ne ostaju zaboravljeni ni u bujici nova- vjekih borba . materijalizma i nezasitnih pretenzija. Njihova djela dižu im slavu u ovo nemirno doba po: litičkih trzavica naroda i država u Evr i, Megju veli- kim ljudima, koje smo kroz prošlu godinu slavili, nije prošao neopažen veliki povjesničar novoga vijeka Lju- devit baron pl. Pastor, koji je 30. januara slavio 70 godišnjicu svojeg rogjenja. Svršivši latinske škole po- hagjao. je sveučilišta u Bonnu, Berlinu, Beču i Gracu. Kroz to doba putovao je po Italiji, posebno u Rim i = tu mu se rodila misao, da napiše povijest papa od > srednjega vijeka dalje. Na taj se je posao dao po svršenom sludiju. God. 1879. dao mu je Leon xuI, dozvolu, da se služi papinim tajnim arhivom, koga do tada još nitko nije pregledao. Plod je toga istra- živanja Pastorovo djelo : (Crkveno nastojanje za sjedi- njenje za vrijeme vlade Karla V. Zatim je godinu za godinom putovao po Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Španjolskoj i Njemačkoj sabirajući po arhivima gradivo za svoje djelo : Povijest papa u vrijeme katoličke refor- mecije i restanracije. G. 1901. bio je imenovan ravna- teljem austrijskog historijskog zavoda u Rimu, gdje se i sada nalazi. Do sada je izašlo osam svezaka : Povijest papa“, koji obuhvataju dobu do Grgura XIII. (1585.) Djelo se prevagja u sve kulturne jezike. Napi- sao je i mnogo drugih znanstvenih. spisa svoje struke. Nadbiskup Cleplak kod Pape. Petrogradski nad- biskup Msgr. Cieplak, koga su boljševici u Moskvi najprije osudili na smit, pa ga onda pomilovali na 10-godišnju robiju, a sada ga napokon pustili na slo- bodu, stigao je u Rim, gdje ga je sveti Otac odmah primio u audijenciju. Taj sastanak mučeničkoga bis- kupa sa Svetim Ocem bio je izvanredno dirijiv. U Moskvi je utamničeno danas još 13 svećenika lat'n- skoga obreda, koji su bili s njim zajedno osugjeni. Nedavno je zatvoreno još osam drugih svećenika i osim njih još šest katoličkih svećenika istočnoga obreda i nekih tridesetak vjernika. Vjerski život u Rasiji silno je olešćan uslijed nestašica svećenstva. Kako talij. no- vine donose nadbiskup Cieplak imao bi biti, tom zgo- dom imenovan kardinalom u priznanje i nagradu za pretrpljene muke. Njegova je pak želja povratiti se opet u Rusiju i nastaviti apostolski rad. Počeci novinarstva. Najstarije su novine na svi- jetu dnevnik »Kiunbao«, što no izlazi u Pekingu, te je g. 1907. slavio 1400-godišnjicu svoga utemeljenja. U starom Rimu za vladanja cezara izlazio je službeni vijesnik >Acta diurna«, u kom su bili zabilježeni svi važniji dogagjaji iz života na carkom dvoru. Za gradsku publiku donašao je isti vijesnik od časa do časa prilog _pod naslovom : »Fabulae et rumores«. Mi bi rekli: »Čakule i kundurice«, sa zanimivim vijestima iz gra- gianskoga života. Prvi moderni časopisi izašli su polo- vicom XVI. vijeka u Mlecima a kasnije u Kolinu nad Rajnom, pa onda u Frankfurtu i u Strasburgu. Naj- sjeverniji časopis na svijetu jest eskimoski mjesečnik »Katorikuik«. Pismo iz Ljubljane. Tehnička i moralna moć slovenskoga Orla do- segla je u zadnji par godina toliku visinu, da mu se jednodušno može priznati prvenstvo megju sličnim organizacijama čitave naše države. Nepobitna je činje- nica, da je slovenski Orao megjunarodao priznata orga- nizacija. Prisustvovao je više puta u megjunarodnim utakmicama, sa kojih se je povratio ovjenčan lovor- vijencima pobjede. Prvi su se put sloveaski Orli poka- zali zapadnim narodima na strassbourškom polju. Prvi su put zamašili i dobro su odrezali. Slovenska se je javnost čudila, kada su Orli mogli tome dorasti. Stras- sbourška pobjeda je bila prvi i veliki poticaj za bu- duću ozbiljnu, sistematičnu i elegantau tjelovježbu. Zatim je došlo Brno. Tu su se slovenski Orli imali junački ogledati. I uistinu tu su njihovi takmaci poka- zali braći Česima i predstavnicima stranih država svoju veliku moć, utakmičku vještinu i finoću. Tu su odni- jeli pobjedu, kakovu Orli možda neće u skorom vre- menu doživjeti. Prvenstvom su ovjenčali svoja čela i time su tako visoko podigli svoj utakmički prestiž, da su ih internacijonalci drugih država počeli smatrati ozbiljnim konkurentima. Mnogo smioniji okušaj bio je lani u Parizu, Bili su prisutni najbolji gimmastičari Francuske, Švicarske, Belgije, Nizozemske, Česke i Italije pa ipak su slovenski Orli izvojevali drugo mjesto. U Parizu, današnjem središtu kontinentalne Europe, izvojštili su Orli čast i priznanje sebi i svom narodu. Posve je pravilno jedam prijatelj orlovstva iz Pariza om zgodom pisao, da su slovenski Orli svojim crve- - rizu. Radi NARODNA SVIJEST nim košuljama, svojom tjelovježbom i pjevanjem flšrod- nih pjesama razglasili sebe i cijelu Jugoslaviju u Pa: ovih velikih uspjeha u inostranstvu pozvan je Jugosi, Orlovski Savez da učestviije. ovoga lBojoj olimpijadi, koja će se održati u juliju t & u, Parizu. Ovaj kratki prikaz dovoljno pokazuje veliku teh: ničku prednost slovenskoga Orla. Priznanja sa strane megjunarodnih sličnih organizacija za njega su naj- bolja svjedodžba, zato ga i njegov narod visoko cijeni i bokom o bok potpomaže da se orlovstvo još više širi i stabilizuje. No, slovenskoga Orla ne rese samo tehničke sposobnosti. Njega rese druga, važnija i uzvišenija svojstva. On ne shvaća svoju tjelesnu ljepotu i elas- tičnost kao pogani, kojima je Apolon bio lijep samo po geometričkoj pravilnosti poteza, već je shvaća u harmoniji sa duhom i njezin vrhunac gleda u oku, iz kojega odsijeva neokaljanost nedužne i pokorničke duše. On hoće da rasvijetlli um znanstvenom i ople- meni dušu etičkom izobrazbom, a tjelovježba mu je jednakopravno sredstvo, da izvrši svuje spasonosno djelo — harmonizacije tijela i duše. Qa hoće da bude hrabar ali da njegova hrabrost proizlazi iz značaja, koji ima uačela vječac vrijednosti i vječnog značenja, koja se odnose ne samo na pojedinca nego na sudru- gove, društva, općine, narode i na čitav ljudski rod. Takova pak hrabrost može da klija jedino na tlu vjere, socijalnog osjećaja, brige za dobro cijelog čovječanstva. I toga je Orao svijestan. Moralna dekadenca, koja je postala općenito obilježje ljudske zajednice, nalazi svoj jaki protuotrov kod orlovske organizacije, jer ona diže visoko zastavu kršćansko etičkih načela i u tom duhu uspješno radi oko odgoja mlagje generacije. U tim načelima leži čvrsta podloga morala i narodnog na- pretka u svakom pogleđu. Orlovska organizacija, ne obazirući se ni na desno ni na lijevo, kroči stalao i sistematično svojim putem svijesna svoje ozbiljna za- daće i svoje snage da može udovoljiti svestranskim potrebama svoga naroda u prvoj vrsti mlagje generacije. Orlovski Stadion. Slovenski se je Orao tako visoko tehnički podigao da je gradnja jednog stalnog prostora (Stadiona) za tjelovježbu i nastupe nužno po- trebita. Zato se je po čitavoj Sloveniji razmahala živah- na akcija oko sakupljanja novčanih sredstava da se orlovski Stadion, do sada samo planiran, počace teme- ljito graditi. Prostor, gdje će se sagraditi, nalazi se u Ljubljani na lijepoj otvorenoj ravnini sjeverozapadno od grada. Tko je bio na prošlom katoličkom shodu, njemu je poznat taj čarobni prostor i položaj, ma ko- jemu je već tom zgodom nastupilo 2.000 slovenskih Orlova. Prostor za tjelovježbu, po uacrtu jednog arhi- tekta, bit će oblika elipse, dug 147 m. a širok 113 m. Naokolo te arene bit će trkalište (za konjske utrke) a oko svega toga prostor za publiku i tribune sa 10 vrsta sjedišta. U areni će moći najedamput nastupiti oko 5.000 Orlova, a prostora će biti za 50.000 gledalaca. Ukupni troškovi oko Stadiona promašiti će svotu od 5 milijona Dinara. Ovaj velebni pothvat stajati će silnih žrtava ma- terijalnih i moralnih ne samo Orlove nego i čitav slo- venski natod, koji je dobre volje pak uz sve to oni ponosno i svijesno idu tim žrtvama u susret. Stadion neće služiti samo orlovskoj tjelovježbi i nastupima, nego i svim velikim manifestacijama slovenskoga na- roda. Kad bude gotov, bit će to najveći spomenik slovenske katoličke svijesti i požrtvovnosti. — P. Bi Ljepota ? Mladenačka svježina ? Ugodna vanjština ? Sve to možete uzdržati i time predusresti preranoj starosti jedino raci- jonalnom njegom vašeg lica, vašeg tijela, vaše kose i zubi! Vara- redno je djelovanje već kroz 25 godina općenito omiljelih Elsa-p €- parata za njegu ljepote : Elsa;pomada za lice i zaštitu kože Sie lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsa-pomada za porast kose (2 lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsa-ljiljanov mliječni sapun za ljepotu (4 komada zajedno Adresa : Elsa-trg br. 297. Hrvatska. sa zamotom i poštarinom 40 dinara) i 10% nadoplatka. ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donja rina, Ki g: i di malo odahne. Tako se Br. 23. Za prijatelje zvjezdanog neba. | = Već smo u drugaj polovini proljeća i Sunce jej: ds Jedini de lhačiju od više 1 o 21% pa spa-| rit ti danomice raste, tjera svako ou večer vani | na! i neupućenim pruža prilika, a bace pogled na zvjezdano nebo, kaje iako nije sada onako sjajno kao zimi, ipak je još privlačivo. Svakomu |: upada na pivi mah u oči sjajna Venera, koja je 25,| ov. mj. dosegla svoj najveći sjaj. Ona zapada sadaj ioš oko 3 sala poslije sunčanog zapada ; ali svaki dan|' ranije, te se koncem budućeg mjeseca juna. već gubi|. u sunčanim zrakama, ana 1. je jula u donjoj konjunk. ciji sa Suncem, pa zatim postaje jutarnjicom sve do konca godine. U toj zapadnoj eleganciji postiše 7. au. gusta o. g. najveći sjaj kao jutarnjica. Venera _je pri. vidno uopće najsjajnije nebesko tijelo, jer joj je pri. vidna veličina u doba najvećeg sjaja — 477, što znači: da je tada 4% puta sjajnija od glavne zvijezde u Biku,[ Aldebarana, koji se uzimlje kao jedinica sjaja. Venera|. kaže faze kao i mjesec, pa je zanimljivo, da što je punija, to je manje sjajna, jer j€ od nas udaljenija, Sada joj je baš, kad je u najvećem. sjaju, rasvijelljen samo zapadni srp. Nad Venerom vidimo dvije glavne zvijezde Blizanaca : Kastora i Poluksa. Idemo li dalef . okom prama jugu po ekliptici ili zodijaku, susrećemo| | Lava sa sjajnim Regulusom, pa Djevicu sa Spikom| . i te preko nezapažljive Vage ili Mjerila dopiremo dol Skorpijona, koji je sličan položenu trokutu, čija sul osnovica | tri njegove sjajne zvijezde u. jednom pravcu, a vrh mu je najsjajnija njegova zvijezdi da Antares. Prolazeći mimo Djevicu, zapazili smoj. planeta Saturna, koji je sada nedaleko od Spike. i to prama jugoistoku (lajički govoreći, Satum je lil jevo, a Spika desno; prvi zeru niži, a druga zerul' viša). Skorpijon s Autaresom kulminuje sada baš ul večernjim kasnijim urama, te kad smo prošli mimo nj| naše oko, držeći se uvijek zodijaka, putuje s jugal prama istoku. Odmat ćemo se, malo dalje od Skor. E pijona, prama istoku, namjeriti na ponosnoga Jupitra|_ toga orijaša megju planetima, koji je svake večerij poslije zapada Venere, prividno najsjajnije nebeskoj tijelo. On je sada u Ofijuhu ili Zmijonoscu, kreće |. retrogradno, te izlazi oko 9 ura u večer, a 6. je Jum| u opoziciji sa Suncem i onda će izlaziti baš u čaj: sunčanog zapada; zatim će svake večeri 1 izlaziti j( zalaziti ranije, a u jeseni će biti večernjica. Koga tl. zanima, neka pogleda na Jupitra kroz običan daleko zor; naći će ga ništo malo na istoku od Aatares (lijevo i malo u više), a u njegovoj _će blizini zapa ziti četiri njegova najveća traban!a ili satelita ; ponovi li to opažanje kroz više večeri, opažat će najrazličitij položaje tih Jupitrovih pratilaca, a kadšto kojega o njih neće ni vidjeti, jer se kadšto znadu i dva i | od njih sakriti za Jupitra, koji je, motren kroz daleko zor, uprav veličanstven. — Potegnemo li očima prav od Saturna i Spihe prama sjeveroistoku, namjerit ćeml > se na sjajnoga Arktura, najveće zvijezde u Buotesu | a drugi pravac, paralelan s onim prvim, od Skorpijonj do istočne nebeske tačke, dovesti će nas do Ataira, poj | glavara Orla, koji baš uprav izlazi u mliječnoj stazi. (i pravcu, koji ide ravno od istočne do zapadne nebeski tačke, nalazi se nedaleko od Ataira prama zapali MU (= desno od njega) — divna Vega, najsjajnija zvijezd | malene Lire. Nedaleko od sjeverne nebeske tačke, a blizi mliječne staze, sjaji se lijepa Capella u Kočijašij: Idemo li mliječnom stazom od sjevera prama istok naći ćemo u njoj Kasijopeja, Labuda (kod kojega mliječna staza razdvaja u dvije grane) i u isto noj grani mliječne staze Ataira, kojega kao i Capell treba motriti nešto kasnije, jer ih u ranijim večernji urama sakrivaju Srgi, Bosanka i Žarkovica. Od planelj : ne možemo sada uvečer da vidimo ni Merkura, nf Marta; jer je prvi jutarnjica, a Mart, koji ostavlji: Jarca i približa se Vođenjaku, izlazi tek oko ponoći. on će se moći motriti u Augustu tijekom cijele noćj jer će na 23. Augusta biti u opoziciji sa Suncem, ialj: mu je put dosta nizak u Vodenjaku. — Uran su Neptun prostim okom nevidljivi ; a Mjesec ćemo mi u večer da vidimo kao srp na zapadu tek prvih day: juna, budući tek 10. juna prva četvrt. Prodaje se kuća i wrt u Rijeci Dubnl vačkoj u selu Obuljeno, kuća je pri moru sa 3 velit: vrta i živom vodom, ogragjeno sa velikim zidom. Ti želi kupiti neka se obrati na: E ANTUNA KALUGJERCA — Rijeka, Obuljeno j : | GOSPODARSKA ŠTEDIONICA SPLIT, Rimska Ul. 4. (kod Peristila). Telefon 363. UAA O aLL NL ALDIN LAS A NLO Prima uloške na knjižice i u tekućem računu te ih najpovoljnije ukamaćuje. HEINEN>ZINNJ AND