,Balkanovi“ zahtjevi
iliti bolje, velikosrpsko ludovanje.
>»Balkan« iznosi srpske ,zahteve“, ako bi jednom
došlo do revizije ustava. Ti ,zahtevi“ jesu: 1. ostaje
se pri nepovrednom jedinstvu države ; 2. naziv država
ima biti Srbija, jer, kaže ,uema primera u istoriji da
bi jedna pobednička država za ljubav pobegjenih i
zadobivenih na maču, neprijateljskih zemalja i na-
roda, napusttla, dragovoljno svoj dotadanji naziv* ;
3. povratak proslavljene srpske zastave; 4. povratak
starog srpskog državnog grba; 5. javno glasanje pri
izborima, kako skupštinskim, tako i oblasnim, sreskim
i općinskim ; a onda, pri kraju, dolazi, kaže »Balkan«,
najvažniji zahtjev, a to je ,da ova naša država, dok
god postoji, mora biti takva, da u njoj uvek srpski
narod mora imati nadmočnost“, što da bi se postiglo,
,mora se dati srpskom narodu u Srbiji i Crnoj Gori,
pri glasanju za poslaničke izbore ili pluralni votum,
ili t. zv. izbornu geometriju udesiti tako, da te zemlje
dobiju duplo toliko poslanika, koliko to sada odre-
gjuje izgorni zakon“. lt!
U drugom članku pise da nove izbore za skup-
štinu ,ireba da vrši ova Pašić-Pribićevićeva vlada“.
Zakon o zaštili države da tćeba primijeniti i prema
Radiću i prema Korošcu, a naročito (I) prema Spahu.
,Njihove izborne liste na osnovu zakona ne smiju
se kod suda potvrgjivati, ni u jednom dijelu našega
naroda“. Nikola Pašić da je jednom stranom novi-
naru rekao: ,Ako neće milom, ono će silom“, Milom
se probalo, pa nije se ,uspelo“, treba dali vremena
g. Pašiću, da svrši stvar silom !!!
Boli ? U licu? U udovima ? Pokušajte pravi Fellerov Elsa-
Fluid! Čudit ćete se! Ugodnog i krepkog djelovanja kod trljanja
čitavoga tijela i kao kosmetikum za njegu kože, zubi i ustiju !
Kudikamo jači i bolji od francuske rakije i kroz 25 godina svagdje
tražen! Zajedno sa zamotom i poštarinom 3 dvostruke ili 1 speci-
jalna flaša 24 dinara; 36 dvostrukih ili 12 specijalnih flaša 214
dinara i 10%o nadoplatka razašilje : ljekarnik Eugen V. Feller
Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska.
Pisma iz naroda.
VELALUKA. /spravak. Iznenadio nas je dopis
u 22. broju ,11 Narodne Svijesti“, pa Vas molimo
da uvrstite i ove tredke, jer se skvakako mora popra-
vit, što je o stanju u našem mijestu kazano. Čudne je.
= stvari g. dopisnik onamo nanizao. Držimo da nije to
+ od zloće učinio, alije barem pokazao, da nezna kako
amo stvari stoje. Kamo sreće da bi se njegovo proro-
čanstvo ispunilo, pa i mi da vidimo jednom bolje da-
ne — ali izgleda da je to daleko od nas; jer kad bi
nam Bog i dao štogod, ljudi nam ne dadu živiti.
Ribolov nije bio kakav je u dopisu prikazan, a
nije mogao ni biti: U prošlom mraku uhvaćeno je
nešto ribeito prama izvještaju mjesne lučko-ribarske
vlasti, koja tačno vodi ; uhvatilo je 14 trahta i oko
30 manjih mreža kroz 20 noći svi skupa 274 qn i 60
kg srdela; 8 qu i 10 kg skuša; 11 qu lokarada ;
30 qu 50 kg bukava; dakle sve ribe 324 qa 20 kg.
A kamoli 200-300 qu srdela jedna trahta u jednu noć!
Trebalo bi da se ide lovit s trabakulama da se može
toliko ulovit; ali toga još u nas nema! Mjesna tvor-
nica sardina kupila je u isto doba 137 qa srdela a
450 Din i platila je zato svima ribarima 61.650. Din.
Buhača ćemo imat oko 100 qn, a plaća se zeleni
10Din kg — zadnje dane 15 Dinara. To buhača prodavaju
i tim kupuju kruha, koga mnogi davno nijesu jeli.
Slabo finančijalno stanje. Mnogo se još vreme-
na hoće, dok se popravi nevolja, koja nas &vo 10 go-
dtna bije. Kada će nam vinogradi doći na rod? Kada
će se ovaj narod obući, jer je ogolio ? Kada će ispla-
tit svoje ogromne dugove? Kada će popravit gladom
narušeno zdravlje ? Kada će iskupit zlato, dragoci;enost,
zemlju, pokućstvo i drugu svoju imovinu, koju je ra-
di nevolje u bezcijene davao? Kada će se sve ovo
popravit se u ovomu propaštenomu mjestu ?
Porezi. Lične dohodarine za gg. 1921 i 1922.
Velaluka ima: za ovo razdoblje da plati toga po-
reza 198, 120. — Din. Mi moramo platiti za dosta
hiljada dinara poreza više nego druge općine, koje su
za 3 puta veće pučanstvom, a za 3 puta bolje nego
naša, aitim je drugim cpćinama preveć privaljeno. Za
sve ovo neka se dobro znade da nam je skoro bila
trgovina (i radi Talijana) nikakva; a težak nikako nije
mogao da od zemlje dobije što mu je za življenje
najpotrebnije bilo. Mi ćemo morati plaćati kućarinu
za zapuštene konobe pojate i strehe što damo mukte
kojemu siromahu da prezimi da ga zla godina ne ubije.
GRUŽ. Novi park u Lapadu. Ima vise godina
da Uprava »Duba« nastoji, kako bi mogla doći do
jednog prikladnog zemljišta, na kojem bi napravila
NARODNA SVIJEST
: ili u Lapadu, ali uza sve nasto-
janje bilo je veoma teško, buduć da se nije moglo
dobiti jedno prikladno zemljište. Općina nije imala
svega zemljišta, da ga ustupi »Dubu« za ovu svrhu,
a »Dub« nije imao srestava da kupi od privatnika, jer
bi to zapalo grdnijeh para. Napokon je općini pošlo
za rukom da dobije onaj trokut zemljišta, koji se na-
lazi izmegju puta od Lapada i sv. Mihajla, koje je
zemljište općina bila ustupila Gomizio agrario, a buduć
da ovo više ne opstoji, to je općina nakon mnogo
truda i troška opet dobila ovo zemljište i ustupila ga
»Dubu, a ovaj uredio jedan mali park. Ovaj se nalazi
baš na vratima Lapada. Lapad je prirodne veličanstven
predio, koji svak obožava, ne samo Dubrovčani, već
svi stranci dive se ovom lijepom predjelu naše rivijere,
a sad su vrata od Lapada veoma poljepšana, tako da
se svaki stranac divi. Buduć da »D.b« nema srestava
da može sve učiniti, zato se je nstanovio odbor od
gg. Dn. J. Gjik, Brunsko Frano i Falconi Niko, te su
ovi sakupili lijepu svotu novaca, da se ova radnja iz-
vede, pa im odbor najljepše zahvaljuje.
Iz Dubrovačke okolice. Nezadovoljstvo plovi-
benog reda na pruzi Ston— Gruž. Svršetkom prošle i
početkom ove godine, više se puta pisalo u mjesnim
listovima radi slabog rasporeda voznog reda od 5. 12.
1923. g. izdanog od bivše uprave Obalne Paroplovidbe
u Dubrovniku. Ne samo što dotična uprava nije htjela
promijeniti već i Jadranska Plovidba kad je u svoje
ruke preuzela obalun plovidbu, potvrdila rečeni pvozni
red“, Ako je za zimsku sezonu moglo onako stati,
ali sada u ljetno doba bilo bi od velike potrebe da se
je izmijenio stari ,vozni red“, Kako se vidi uprava
Jadranske Plovidbe ne namjerava ništa poduzeti, to
ovim molimo da bar pomakne polazak iz Stona mje-
stešte u 5 sati jutra u 415, a iz Gruža mješte u 12:80
u 13:30. Sa ovim uprava ne bi imali nikakove dan-
gube ni suvišnog troška, a putnicima ove okolice do-
šlo bi se u susret. Takogjer bi bilo važno da tjedno»
(a to bi mogla biti Srijeda) imamo svezu sa Dubrov-
nikon; naime da isti parobrod od Cavtata do Du-
brovnika proslijedi taj dan do Stona tičući oaa mje-
sta, koja su na najkraćem geografskom položaju. —
Nadamo se da će Uprava Jadr. Plovidbe uvažiti ove
naše opravdane želje, koje su od velike koristi za ci-
jelo pučanstvo dubrovačke okolice. 3
Iz okolice Nina. Naše saobraćajne neprilike.
Naše saobraćajne. kopnene i pomorske prilike nijesu
se nimalo poboljšale niti uredile! Cesta Nin-Zemunik
za Benkovac i. ostalu Dalmaciju sasvim sporo i sa
sasvim malo radnika uregjuje se i probija. Ovakovim
rakovim probijanjem proći će dosta godina do svršetka !
A sve nam Vlasti u dalekom Benkovcu ! Zato Bogu
hvala, nemamo velikih kavga ni pravda! — Po moru
naopako nam ! Iz Šibenika do Paga-Raba (a po srijedi
je otok Vir; svi otoci općine Silbe i Preka, cijela
općina Salska i ninsko i biogradsko primorje) nemamo
nego ciglu jedinu prugu sa 2 pristajanja sedmičao pri
dolasku i povratku. Užasno ! Talijansko drušivo T:ip-
covich iz otetoga nam Zadra, (ta talijanska mala Tri-
politanija bez obrta, trgovine, tvornica i t. d., žive
skoro isključivo tranzitnom trgovinom i kriomčarenjem)
sedmično više puta tiče i naša najzabitnija mjesta.
Za jedno 4 mjeseca općina Silba imala je do Prekoga
redovito putovanje sedmično sa 1 motornim parobro-
dićem vlasnika iz Oliba, sada prestalo i to! — Pro-
metni Ist, bogat motornim jedrenjačama, sa više zadru-
garskih ustanova, koje su Uzorno vogjene i-lijepo
uspjevaju, što je zasluga vrloga. g. Šime Segarića,
ujedamput ostade sa 1 ciglim sedmičnim parobrodom |
Vir, otok do 1000 stanovnika, vanka zadarske eko-
nomsko-krijomčarske zone nema niti cigloga pristaja-
nja. U Viru opstoje uredovni pečati ,opravništvo Vir,
Jadr. plovidba Sušak“ a plovidbe za Vir nema; opstoji
i žig pomoćne pošte ,Vir“ a pošte redovito iz Nina
nema od 19. ll. o. g. osim privatnim uesigurnim putem.
Molimo naše odlučujuće . čimbenike da doskoče ovim
užasnim nedostacima.
Pastirski pohod. Naš presvijelli i vrli pučki nad-
pastir, Šibenski, Zadarski Biskup Dr. Jeronim Mileia,
obilazi naše župe, dijeli sv. Krizmu. Eto nam ga iu
drevnom staroslovenskom Ninu, neumrlih Grgura i
TeodosijA za Gospino svetkovanje Zečeva 25. i 26. 0.
m. Na dobro nam došao, na spasenje naših neumrlih
duša skoro drijemajućih, jer i na vjerskom polju vri-
jedi kod našeg inače dobrog puka ona drevna : ,pleti
kotac ko i otac“, — I ć 6
ČILIPI (Konavle). Pitanje drugog općinskog
liječnika. Čujemo a i čitali smo da se je Dr. Novaković
odrekao službe općinskog liječnika. Tad je općina
nugjala Dr. Moretti, ali se ni on nije htio primiti
općinskog liječnika. Ne znamo zašto ni jedno ni drugo.
jedan park u Gružu,
Br. 24.
Svakako to znamo, da je nama teško bez drugog
općinskog liječnika .u Cavtatu, jer mi ne možemo u
današnja teška vremena plaćati visoke pristojbine i
k tomu luksuzno auto za prevoz. Općina je dosta
velika i rastrkana, pak je malo jedan liječnik, zato
molimo g. Upravitelja Općine, da bi nam popunio
mjesto i drugog općinskog liječnika, jer privatnog
liječnika ne može svak zvati, radi visokih cijena.
VRUĆICA. Općinske uvozne i izvozne takse, |
Naša javna pritužba u »N. S.« br. 22. od 20 svibnja, |
nije ništa opametila odbornike odlomka. Trpnja. Oni (|
su, neobazirući se na naše opravdane razloge, glaso- |
vali uvozne takse samo za korist odlomka Trpnja,
dočim odlomci Gornje i Doljnje Vrućice i Dube mo-
raju da podmire svoje općinske troškove sa prirezima
na poreze i lo sa nečuvenom stopom od 3.000%.,|
Nu ni sa ovim nijesu svi naši jadi svršeni, nego ima ||
još nešto težega, u tomu što mi moramo sa tim u.(,
voznim taksama da plaćamo sa našim grlom. E
Općinski odbor u januaru ove godine?glasovao je |
sve povišice činovnicima, trošak od 100 hiljada kruna |:
za popravak općinske zgrade, koja pripada samo od.
lomku Trpnja, popravak luksuozne kolonade okolo
Trpanjske crkve i još neke suvišne troškove za odlo- :
mak Trpanj i pokrio sve troškove proračuna odlomka |:
Trpnja, sa uvoznim taksama na hranivo 1/e% a sve|
ostalo 1% i time je bio predračun preobilan u svom :
prihodu za g. 1924, dočim su ostali odlomci pokrili
svoje troškove sa prirezima na poreze sa 3.000%,
Isti predračuu bio je povraćen od g. velikog Županaj
jedino radi toga, jer su prirezi bili stavljeni, na bazi|
izradnih poreza g. 1923.
U to doba dogodila se je promjena sa odborni-|
cima odlomka Trpnja. Dva odbornika gg. M.N.iG.B[
ljudi pučani bili su svrgnuti od g. velikog župana ni
predlog nekih radikalskih diktatora, kojima se oni ni.
jesu svigjali, a došli su novi isti predlagatelji, da mogu
oni upravljati općinom, neobazirući se na siromaštvo.
nevolje i jade puka. Oči mjesto da pošlju na odo.
brenje onaj predračun glasovan u januaru, jer im je
naknadno g. veliki župan odobrio, da mogu prireze aa |
poreze omjeniti prama godini 1923, kad im Poreskil.
ured ne može dati podatke od g. 1924., sastavljaju[
novi predračun, koji je u rashodu maldane jednakl“
ali stavljaju -1% na hranivo, a na ostalo 1*/3% il:
time povisuju prihod predračuna za S50%o. Stvar. nevje|
rojatna, ali istinita. Za što ova povišica, pitamo mi.
Za luksuse odlomka Trpnja — jednostavni je odgovor
U Trpnju se proširuju ulice, prenose se štale,
presušuju se bare, grade se kolonade, cimentiraju se
ulice i placa. Tko to sve plaća ? Mi potrošači, a najl.
više odlomci Gornje i Doljnje Vrućice i Dube. Svi & i
mi služimo Trpnjom, jer nam je tu najbliže, a drugo)
većina smo ovisni od Trpanjskih trgovaca, osobito sadi[|
u ovo kritično doba trgovine vina. Trgovci plaćaju op|.
ćini, ali mi moramo njima u cijeni. — Evo naših jadal
osim ogromnih prireza na poreze, plaćamo prevelik:
uvozne takse za luksuse Trpanjskog odlomka. Ovo ji
ne samo smiješno, nego žalosm> i skroz nepraveduo|
Zašto, pitamo mi, i Trpanjski odlomak ne stavi prif!
reze na poreze? Oni bi mogli pokriti svoje potreb
jer većinom obrtnici i trgovci, ne kako mi sa 3.000%|
već bi njima dostatno bilo 800% kad bi se ukinull
luksusi i nepotrebiti troškovi. Ali zbog čega oni insil
stiraju na pokriće rashoda Trpanjskog odlomka si
uvožnim. odnosno izvoznim taksama, koje se pokazuju
nepravedne i dovode do toga, da maogi od onih, koj
moga i morali bi plaćati ne daju općini ni pare
Znate za što? Evo jednog primjera. Predsjednik op
ćinskog odbora u Trpnju vlasnik je fine i jedine bii
jačnice u općini, zatim najbolje i najunosnije kafam|
Ovi mu obrti donose mnogo. prihoda. On posjeduji
osim očiaske kuće još dvije tu skoro kupljene i pre
uregjene, ali (kad neima prireza) za sve te obrte, pi
hode i posjede on ne dava ništa općini. Suviše imadi
u predračunu odobrenu svotu od 20 hiljada kruna 2
vogjenje kujige prihoda uvozne takse glasovane (i
sjednici općinskog vijeća dae 24. travnja 1924. Dr
goj gospodi trgovcima, koji su na općini stoji dobni
uvozna taksa, koju općina utjerava, a ne prirezi.
Molimo g. velikog župana, da uvaži naše vapiji
i da jednom uredi nesnošljive i nepravedne priholi
općine Trpnja.
reumatizmu i kostobolji taj više ne tf
Tko IM boli jer je već upotrebio Reumatis. Reum:
tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gruž
Za čišćenje i
ITO pasta.
i
za Reumatis sredstvo za mazanje pro
njegovanje zubi najbolja |