Br. 25.

Pismo iz Ljubljane.

 
   
 

išnjica

  

like uplivaju vel il a lično:
je jači i upliv, što ga proizvodi na okolinu i kasniji
razvoj prilika u narodu. Primjera za to imađe na pretek.
“Tako na pr. Napoleon, Kant, Bismarck i dr. Da je
osoba dr.. Kreka za slavenski narod bila ličnost velikih
iđeja i ciljeva, o tome niko ne sumnja. — Pred 50
godina. bacio se. je.u. prvome redu. na. socijalno. polje.
Megjutim nuzgredno spominjemo, da je karakteristika
njegove ličnosti baš socijalni rad. Široko obzorje veli-
kog socijologa provejavala je kršćanska .,Caritas“, o
kojoj -nije. imao pojma tadanji gospodarski poredak.
Kapitalizam kao uvijek, tako je. i tada isisavao nevoljne
radnice i radnike po tvornicama. Proveo je organizaciju
radništva po vrstama rađa napose, a onda se je sve
skupa našlo u jedinstvenom Jugoslav. Strukovnom
Savezu, koji vodi brigu. za materijalno blagostanje
organizovanog kršćanskog radništva. I u drugome smislu
razvio se je Krekov kršć. soc. rad. Prosvjeta radništva
kao i cijeloga naroda, glavni je uvjet za dobro naroda.
Zato je bacio Krek zublju megju Slovence, uslijed
čega se je razvio Slovenski Kršćanski Socijalni Savez,
koji danas opstoji kao ,,Prosvetna Zveza“. To je bio
centrum prosvjetnoga rada u narodu, otuda je dolazilo
sjeme za mnoštvo prosvjetnih društava a otuda se je
razvila i danas tako jaka uzgojna organizacija za mladež-
Orao. — Posljedice toga rada očite su svakomu, koji
malo izbliže promatra Sloveniju. Kreku naime treba
da zahvali Slovenija, ako je danas organizatorna svijest
u narodu prilično razvijena. Gospodarska i prosvjetna
organizacija, koju je on razvio. omogućuju da. je-slo-
venski narod i politički jedinstveno organizovan u
smislu kršćanske ideologije, jer: zgrađa može da bude
čvrsta samo ako su temelji solidni. — U duhu toga
sjećamo se jubileja, što ga se ovih dana slavi ovdje
u Ljubljani,

Bolesnici na ulici! Zla uprava današnjeg beo-
gradskog režima hoće da uništi i najhumanitarnije
zavode. Bolnice u Sloveniji primorane su da otpuštaju
bolesnike, jer im režim nasilja onemogućuje opstanak.
Tako je glavna bolnica u Ljubljani morala da pošalje
na cestu 300 bolesnika, a isto se dogagja i po ostaloj
Sloveniji; Nije li to kulturna sramota u našem vijeku,
gdie se humanitarnim ustanovama posvećuje osobita
pažnja. Opravdan je stoga energični javni protest, koji
se je vršio u Ljubljani dne 25. maja, a dužnost je
svakoga poštenog državljanina da se pridruži onima,
koji vode. opravdanu borbu proti režimu korupcije
i nasilja. — 8.

Krvavi dogagjaji u Trbovlju.
Ljubijana, 4. juna 1924.
3. Nedjelju dana prije žalosnih dogagjaja .u. Trbov-
lju Orjunaši su zapalili zastavu komunistima i na taj
. način dali povoda za tužne izgrede, koje Slovenija nije
do sada. zapamtila. Stvar se je razvila u nedjelju pr-
voga lipnja na slijedeći način: Oriunaši su imali u
Trbovlju razviti svoju zastavu i krenula je iz Ljublja-
ne četa Orjunaša opremljena bojnim oružjem, k njoj
su se još pridružile Orjune iz Zagorja i četa Orjunaša
iz Zagreba. pod vodstvom znanog razbijača Berislava
Angjelinovića. Sva se je nadobudna omladina našla
na kolodvoru u Trbovlju i uputila.se prama mjestu
proslave. Početkom .je. bilo sve mirnc, općinstvo - je
pozdravljalo Orjunu, megjutim pred komunističkim do-
mom, kuda je imala povorka proći bilo je oko 150 komu-
rista, koji su malo prije imali tu zborovanje. Glazba, koja
je bila pred povorkom, mirno je prošla ispred komu-
nista, a kad su se pojavili uniformirani Orjunaši stali
su komunisti klicati ,Fej Orjuna“ ,doli Orjuna“ i je-
dan komunista da osveti sramotu, koju su sedam dana

prije Orjunaši učinili njihovoj zastavi, zaleti se da od-,

nese zastavu Orjune, ali u taj hip pade od ubojnog
hitca. Nastade silan metež i pucanje kao na bojnom
polju, bilo je mrtvih i ranjenih s jedne i s druge stra-
ne. Poslije strašnog pokolja, koji je trajao jedno pet-

  
 
   
   
 
   
  
  
 

ost, tim

 

  
  

Obavlja sve bankovne poslove
povoljni kamatnjak

Kupuje i prodaje: efekata, deviza i valuta.

NARODNA SVIJEST

 

uspjelo je vlasti uspostaviti red. €
še sada prama. mjestu
ce i najokruta

 
    

vedoše ga sobom 1
imali razviti zastavu, i baciše ga na ce
za vrijeme sve ceremonije, koja je trajala dva sata,
gurahu ga nogama i šakama, a poslije toga za vrijeme
objeda silom mu turaše hranu u usta. Prije pak nego
pogjoše iz Trbovlja odvedoše ga u jedan kamenolom
i mad velikim: ponorom" ispališe dva tevolverska hitct
u čelo toj sirotinji, koja se strovali u oštro kamenje.
Više vremena je ležala lješina u pustom kamenolomu
izvrgnuta strvinarim i gavranima, dok ne dogjoše gro-
bari i ne uzeše jadnu žrivu. Na večer su se Orjunaši
vratili u Ljubljanu noseći sobom tri mirtva čovjeka:
Franju Šlajpaha, Stanka Znidaršića i Žarka Boltav-
zarja i više ranjenih, dok je komunista bilo 2 mrtva
i nevini taoc Fakin, te od gledaleca: jedna stara žena;
jedno 4-godišnje dijete i 70-godišnji starac. .Svega 9
mrtvih 15 teško, 40 lako ranjenih. U Ljubljani mrtve polo-
žiše u mrtvačnicu, a ranjene u bolnicu. Poslije toga demo-
liraše u Ljubljani stan dra. Lemeža, vogje komunista, pri-
siliše terorom -sve vlasnike kuća, da moraju izvjesiti crne
zastave, jedini energični načelnik slovenskih Orlova,
kada su došli bjesni Orjunaši u »Ljudski Dom“ i na
siloviti način zahtijevali, da se izvjesi zastava odgo-
vori da ne će, na što oni stadoše huliti i prijetiti de-
moliranjem. Tada pogjoše u Zvezno tiskarno i zapri-
jetiše da će sve poći u zrak, ako ne budu sve vijesti
po njihovoj volji učinjene u ,Narodaom dnevniku“, a
tiskari ,Merkur“ zaprijetiše, da više ne smije tiskati
komunističko glasilo. U utorak bio je sprovod komu-
nistima u Trbovlju, a Orjunašima u Liubljani, na sprovo-
du komunista bilo je 5000 ljudi, a Orjunaša 2000. Danas
su Orjunaši po svim trafikama iskidali današnje izda-
nje ,Slovenca“, jer ih silno peče njegovo nepristrano
izvješće. Ljudski Dom“ i upravu .Slovenca“ . ču-
vaju odjeli ,Orlova“. U Ljubljani «vlada velika na-
petost. Sa znatiželjnošću se očekuju rezultati služ-
bene istrage, koja će izjasniti više nego jednu zago-
netku. Srećom su kršćanski radnici iz Trbovlja imali
tog dana u Ljubljani proslavu 30-godišnjice Socijalne
Sveze, a da ne liberalno bi novinstvo optuživalo i
njih kao sukrivce. O NE

Iz Jugoslavije.

Nakon dogogjaja u Trbovlju. Viada je počela
odmah sa istragom, koju je vodio glavom I. tajnik
ministarstva nutarnjih djela Wilder, skutonoša Pribi-
čevićev. Odmah su bili pozatvarani mnogi radnici iz
Trbovlja, dočim od Orjunaša nitko. To je bilo uro-

  
  

 
  
  
   
   
 
  

1oranom te je| Po
3 Orjunaša. Ovih dana će jeka!
ubljani veliki protestni zbor proti hod:
osti, a isto tako je i HRSS imala jujkup
održati u Zagrebu protestni zbor radi dogogjaji|jalit
Trbovlju. Sre
Novi državljanski zakonik i pitanje civilu jo:
braka. Komisija, koja u pravosudnom ministarj(4.p"*
izragjuje nacrt novog državljanskog zakonika, ne mije
da se sjedini u nekim pitanjitna. To je u prvom ri da;
pitanje civilnog braka; dio komisije je za to da tibi
civilni brak uopće ukine, dočim je drugi dio proj 06
nog mnijenja. sad
Radić u Moskvi. Zagrebački dopisnik »Sloven Lj
javlja iz posve pouzdanog izvora, da je Stjepan Rij ir
sa svojim zetom inž. Košutićem i ijoš jednim pojiio*
nikom HRSS otputovao u Moskvu. Radić će. proulin i
ciljeve moskovske seljačke internacionale i: skoro (i:
gurno prijaviti pristup HRSS k toj organizaciji. | je
Akcija patrljarha Dimitrija. Prošlih je d i
pobudio senzacije patrijarha Dimitrije svojim  izjavojiije
o sadašnjem režimu. Proputovao je razne krajeve &
žave pa je stekao uvjerenje, da u nekim krajeve:
srpski narod danas stenje gore nego li pod turli« ;

   
  

  

 

režimom. Patrijarha zaključuje: ako se tako poslije
sa Srbima, a što tek imaju trpjeli druge nuarodiljSf

Izjavio je, da će u tom. pogledu intervenirati na ji (
*

većem mjestu, da se režim ublaži !

Zagrebačko sveučilište zatvoreno. Prošli; \
dana skupina komunističkih akađemičara razbila
sveučilištu oglasne table orjune, demokrata i raditi: ve
ier su 2. juna orjunaši demokrati razbili oglasne tilić -
komunista. Akademski je senat uslijed toga odlijijedr
da se sveučilište zatvori za neodregjeno vrijeme te gon
se. do konca godine ostrane sve oglasne table (fi,
iznimke. 1 nds

Poplava Bačke od Dunava uzela je takav zanl.
kakovom se nitko nije nadao. Ugrožen je most pili
Dunava kod Dalja. Ugrožen Somobor i okolica, (U
Novi Sad. Šteta je užasna. Posljedice će se. ogjliif
istom za neko. vrijeme. Tko je tome kriv ?  Svakjiiče
pada na_um to pitanje. I sama ,Nova_ Pošta“ sili;
tička, koja je sasvim jedan vladinovski list monpi,
baci u prvom redu krivnju na vladu, koja je zanemji“
vodne zadruge, što su na uzoran način čuvale Bijll*
od poplave. Vlada je.baš demokratska dijelila zaj:
agrarcima, a nije se brinula tko će finansirati voljeli
zadruge, da one i nadalje mogu štititi najbogatiji ll
kraj. Takovo maćuhinsko postupanje moguće je sji
u Jugoslaviji. (,Hrv. Obrana“ Djakovlja

 
   

 

 

 

 

 

Slaboća ? Slabi san? Nervoznost? Slaba volja zaj:
Javljaju li se često različite boli ? Dobar prijatelj u takovim cl
danima jest pravi Fellerov Elsa-Fluid! Dobro služi za prali D1
obloge, ai kao kosmetikum za usta, glavu, kožu! Jači, izd
boljega plppankio od francuske rakije! Zajedno sa zamotom j
štarinom 3 dvostruke ili 1 specijalna flaša 24 dinara; 36 dvostnji:
ili 12 specijalnih flaša 214 dinara, i 10% nadoplatka razašilje : lih“
nik Eugen V. Feller, Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrag

m
a

maja 1924. godine sjedinile su se Me

1 i

 

   

0
M

 

 

 

 

 

E.
s
= Zaključkom zbora akcionara od 2:
|
Jadranska Banka a. d.
e. .
| i Podunavsko Trgovačko Akcionarsko Društvo Beograd
i nastaviće zajednički rad pod novom firmom : \
Potpuno uplaćeni kapital iznosiće Dinara 120,000.000.
Banka, prima : Uloge na štednju uz najpovoljnije kamate ; bavi se: Kupovinom i prodajom deviza i stranih valuta ;
Kupovinom i prodajom hartlja od vrednosti; Eskontuje mjenice i vrši sve bankarske poslove, najkulantnije obavlja i
komisione robne poslove. E
Bančine filijale se nalaze u ovim : Bled, Cavtat, Celje, Erceg-Novi, Jelsa, Korčala, Kotor, Kranj, Metković,
Prevalje, Split, Šibenik, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Dubrovnik, Maribor.
Afilirani zavođi su u Osijeku : Slavonska Agrarna Štedionica, Murska Subota; u Murskoj Suboti Hranilnica.,
Za sjevernu Ameriku: FRANK SAKSER STATE BANK, 82 Gortland Street NEW-YORK, N. Y. Za Čile (Južnu
Ameriku): BANKO YOUGOSLAVO DE CHILE, (Jugoslavenska Banka u Chile), Valparaiso (centrala, Antofogasta
i Punta Arenas. R
= Dok se ne preseli u svoju novu palatu : ugao Kralja Milana i Miloša Velikog ulica, poslovnice Jadransko-Podunavske
u Banke, Beograd, biće privremeno u Kr. Milana ul. 43. i Knez Mihajla ul. br. 12.
".g ;

 

 

DUBROVAČKA TRGOVAČKA BANKA < DUBROVNIK
Novčani ma INA račun fi:
Eskont mjenica,  Akreditivi, Buri

najkulantnije.

ps

Brzojavi: Banka, _ —/ Telefon 25.