Poštarina. plaćena u
—
a je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
&Hruh života.
Nalazio se je na travnatim zaravancima neda-
Tiberijade i narod mnogi igjaše za Njim, jer go-
še i učaše kao onaj, koji moć ima. — Tisuće su
e za Njim, ne brinući se ni za najpotrebitije...
1, prije nego li i sami traže, nahrani ih svih sa
iše od pet hljebova... Zahvalan Ga narod hoće
ičini kraljem, ali jer to još nije odgovaralo Nje-
m namjerama, On to sprječava, a dobar kao što
io, obećaje im drugi kruh, mnogo važniji i potre-
i; biti će to Kruh života, jamstvo uskrsnuća...
će to On sam... U ograničenosti svojoj ljudski
ne može da to shvati, ali i neće nikad, već imu
jeruje Njegovoj riječi, jer On je Istina, a pokazao
a može, što hoće...
I kad je došlo vrijeme Njegova rastanka, u sve-
m času uzimlje u Svoje ruke kruh, blagosovi ga,
omi i dade učenicima govoreći im: Uzmite i je-
ovo je tijelo moje; a zatim uzme čašu i davši
lu, pruži im s riječima: Pijte iz nje svi, ovo je
7u moja, novoga zavjeta, koja će se proliti za
unoge radi otpuštenja grijehu ; ovo činite na moju
menu ... Ovo je Njegova ostavština, Njegova
ruka, koju nekolicina primaju, da je predadu tisu-
a i miljunima... 1 miljuni hranit će se ovim
om i uživat će obilje i veselje ovoga vina... i
& trajat do konca svijeta...
Uspomeni ove Njegove ostavštine mi posvetisno
ani dan, da Ga na osobiti način pozdravimo kao
ga kralja. Tog ćemo Ga dana u triumfu ponijeti
dskim ulicama i seoskim pittevima, sipat ćemo pred
u cvijeće, a zahvalit ćemo Mu na Krukhu života
nu veselja...
Proći će On, a mnogi Ga neće vidjeti, jer oho-
10n se ne pokazuje, ali mi ćemo moliti, da Njegov
z0slow sagje i na one nevoljnike, pa da upoznaju
y života i veselja, za kojim čeznu a komu neće
se približe...
ključci kongresa ,,Hrvatske Pučke
Stranke“ u Zagrebu,
O gospodarskoj politici.
= 1. Tražimo što brže uregjenje gospodarskog od-
aja sa susjednim državama, pa s Čehoslovačkom
Rusijom.
2, Zahtijevamo potpunu zaštitu interesa Dalma-
i Primorja, te općih gospodarskih interesa hrvat-
g naroda i cijele države kod sadašnjeg sklapanja
vinskog ugovora s Italijom. Prosvjedujemo naročito
li tome, da se Talijanima dade gradnja željeznice
utomobilni saobraćaj izmegju Knina i Zadra.
3. Neka u trgovinskom ugovoru s Madžarskom
e što veća briga posvećena gospodarskim prili-
ja i potrebama naroda u pograničnim krajevima.
4. Neka se već jedamput zakonski uredi carinska
lika te neka se provede carinska zaštita domaće
zvodnje i što veće promicanje izvoza agrarnih (po-
elskih) proizvoda. Neka se ukinu izvozne carine
eljačke proizvode.
5. Protestiramo protiv korupcionističkih škandala
kupima južne i orijentalne željeznice, te protiv
i Italije, da dobije što veći utjecaj na našu
braćajnu politiku.
6. Neka se prije, nego što se uopće pristupi
nji jedne jadranske željeznice, upotpuni najprije
šnja slaba željeznička veza s morem. Osobito treba
se što prije izgradi željeznička veza sa šibeničkom
itskom lukom, pa bi trebala odmah da se izgradi
di veza ličke i unske željeznice s Kninom.
| 7, Prosvjedujemo protiv sklapanja državnog zajma
lije, jer taj ne bi služio glavno gospodarskoj
nego političkim ciljevima.
8. Tražimo parlamentarnu kontrolu (saborski nad-
nad dosadašnjim i budućim državnim zajmovima.
9. Prosvjedujemo protiv korupciji kod dijeljenja
1 odšteta.
goževu.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1'50 Din.
10. Tražimo što veću štednju kod državnog
proračuna.
11. Neka se što prije uredi nov porezni zakon,
a u njemu da se provede izjednačenje poreza za sve
krajeve ie da se i prema najvećim kapitalistima pro-
vede dosljedno načelo porezne progresije (postepeno
sve veći porezi za bogataše),
12. Tražimo smanjivanje svih posrednih, a doneklei
neposrednih poreza, koji tište naročito siromašne slojeve.
13. Prosvjedujemo protiv ogromnog povećanja
taksa na teret siromašnog naroda, pa tražimo reformu
(promjenu) sadašnjeg taksenog zakona.
14, Neka se već jedared ukine korupcijonistički
sistem kod uprave državnih imanja, a protivni smo i
njihovoj prodaji, pa tražimo, da se upotrijebe u korist
seljaka. Uprava državnih imanja neka se podvrgne
parlamentarnoj reviziji i koniroli.
15. Tražimo, da se već jedamput isplate onih 20
postotaka, što ih je država oduzela kod biljegovanja
novca 1919. godine.
16. Neka se politika Narodne Banke što prije
promijeni i udesi tako, da bude na korist sviju dije-
lova države i sviju slojeva naroda, a ne da od nje
imadu glavnu korist samo beogradski kapitalisti.
17. Treba provesti reformu tarifalne politike, pa
da se snize cijene na željeznicama. Treba da se šlo
prije sazove tarifni odbor, koji je odregjen po uredbi
o uregjenju ministarstva saobraćaja.
18. Neka bude veća briga posvećena popravku
željezničkih pruga, da ne mora doprema robe mjesece
trajati, a oscbni saobraćaj da ne bude izložen životnim
opasnostima,
19. Prosvjedujemo proti tome, što se gragjevinska
politika vodi tako, da se svuda više grade i poprav-
ljaju ceste i mostovi, nego li u hrvatskim krajevima.
Ludi pokušaji, kao što je bio kuluk, neka se više ne
ponavljaju.
20. Zahtijevamo, da se već jedared zakonom uredi
agrarna reforma, te prosvjedujemo proti svakom jedno-
stranom i nepravednom provogjenju kao i proti općem
izigravanju agrarne reforme.
21. Neka se što prije osnuje i sazove privredni
savjet (kao neki mali gospodarski sabor), koji je po
ustavu odregien.
22. Neophodna je potreba, da se što prije osnuju
seljačke komore, koje postoje već u svim naprednijim
državama, a mi ih kao agrarna (poljodjelska) država
još nemamo.
23. Tražimo opće promicanje i zašlitu agrarne
(poljodjelske) proizvodnje. Neka se pomogne proiz-
vodnja ulja u Dalmaciji. :
24. Neka u saboru bude što prije predložen i
uzakonjen nov šumski zakon.
25. Neka se ukine trošarina na vino, a za izvoz
i promet vinom, osobito iz Dalmacije i drugih vino-
rodnih krajeva, neka budu uregjene jetflinije željez-
ničke prevozne cijene, da se što lakše može u druge
krajeve i u druge države prodati. I u trgovinskom
ugovoru s Italijom i Čehoslovačkom neka bude naro-
čita pažnja posvećena zaštiti i promicanju našeg vino-
gradarstva.
26. Tražimo uregjenje i isušenje dalmatinskih i
hercegovačkih polja.
27. Prosvjedujemo proti tome, što radikalska vlada
izigrava uredbu poljoprivredne g savjeta, koji je usta-
vom uregjer, pa se samo jedamput sastao, a odonda
ga već nekoliko godina vlada više ne saziva.
28. Tražimo u prvom redu zaštitu i promicanje
naše agrarne indusirije. Sada se dogagja, da naše žito,
meso i drvo madžarske, austrijske i talijanske tvornice
kupuju, preragjuju i prodaju dalje, te tako od toga
imadu koristi tugji radnici, tugji kapitalisti i strane
države, umjesto da svu korist od tog ima naš narod
i naša država.
29. Protestiramo proti tome, što se sada vodi
takva politika, da se sva glavua trgovina naše države
otrgne od Zagreba kao do najrazvijenijeg i najprirod-
nijeg trgovinskog središta te da se privuče Beogradu.
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A, Fie,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“.
30. Tražimo veću zaštitu obrta i malih poduzeća
te smo odlučno proti tome, što vlada više pogoduje
velikim kapitalističkim poduzećima, nego li malima,
u kojima nisu kepitalisti.
31. Borit ćemo se za to, da se sva gospodarska
politika što više decentralizira (osamostali od beograd-
ske prevlasii) i provede u prvom redu po kršćanskim
i socijalnim načelima.
Hoće li među Hrvatima pobijediti katolicizam ili bezvjer-
stvo, odlučit će štampa. Pomažimo katoličku štampu!
Pravi intelektualni začetnik i krivac
krvavih dogogjaja u Trbovlju.
Zagrebačka »Slobodna Tribuna« od 7. o. mj.
donosi članak o krvavom danu u Trbovlju, te se pita
kud vodi ideologija krvi i sile, a zaključuje ga ovim
refleksijama :
»Idući dalje tragom uzroka ove nesreće naila-
zimo na vanredno sumnjiv postupak državne vlasti u
Trbovlju. Ona je dobro znala za zaoštrene odnose i
sirašnu borbu izmegju Orjune i komunista u Sloveniji
i nije ništa učinila da se ukloni opasnost sukoba.
Ona je za isto vrijeme, kad je odregjena posveta bar-
jaka Orjune u Trbovlju, dozvolila tamo jednu skup-
štinu komunista, gdje se vrlo vafreno govorilo protiv
Orjune. Skupština je održana pred »Rudarskim do-
mom«, gdje će za koji čas proći povorka Orjune.
I pala je na tom mjestu krv. A žandari su se tu po-
javili onda, kad je već nesreća bila gotova. Sve ovo
pobugjuje opravdanu i duboku sumnju, da se ovdje
radi o jednoj satanskoj spletki, koja je s drugim ciljem
računala na eksploziju strasti, pa su i Orjuna i komu-
nisti bili samo žrtva jedne infernalne igre s ljudskim
životima i s mirom ove zemlje.
Pašićeva vlada poslala je u Trbovlje Pribićevi-
ćeva trabanta Wildera da pronagje uzroke sukoba i
izvijesti o svemu. Wilderu je Pribićević diktirao iz-
vještaj već u Beogradu. A Pribićevićeva »Reč« dispo-
zicionog fonda odmah je trbovljansku nesreću infamno
podmetnula stranci d.ra Korošca i cijelom opozicionom
bloku. S kakvom tendencijom i misijom ide taj Wilder
u Trbovlje? S kakvim autoritetom uopće intervenira
Pašićeva vlada u ovakvu kobnu slučaju ? Zar ona nije
pravi intelektualni začetnik i krivac ovog zla? Nije li
Pašić proglasio u Bijeljini krv i gragjanski rat ? Nijesu
li Pašić i većina njegovih ministara glavni protektori
terorističke družine Srnao, koja je već počinila bez-
broj zločina po Vojvodini i Bosni? Nije li Srškić
javno dao mig činovnicima da se upisuju u Srnao?
Nije li Pribićević otvoreni propovjednik sile i terora?
Takav režim ne može roditi drugim plodovima nego
što je krvoproliće u Trbovlju. Gdje se s vrhova državne
uprave propovijeda krv i sila, tu je poljuljan iz te-
melja autoritet zakona, tu je ugrožena javna sigurnost,
i ljudi se u svakom sukobu laćaju oružja. U Trbovlju
Al ll tal i
Cuvaj zdravim tijelo...
Za usta, zube, grlio
Odol rabi!
Mk duble đ