_—
>| OMNI NN ENE SO o RIN
re LEP SSS E O E 00 O SIE g
"Narod
DUBROVNIK 24. juna 1924.
God. VI.
na Svijest
_ PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
i je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
ili svako Utoriiika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
sisi g i i urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
EE
= Onima, koji spavaju...
»fleksije uoči blagdana sv. apostola Petra i Pavla).
— Štampa je danas prva sila svijeta. Nekad su ve-
i osvajači kao Aleksandar, Cezar, Tamerlan, Napo-
on bili oni, pred kojima je svijet u prah padao, a
ak njihova moć prema moći današnje štampe tek je
iba sjena.
. Danas ljudi na sva usta viču, da su slobodni,
emda još nikada nijesu bili pod gorim ropstvom.
ampa danas gospoduje, pače drži pod svojom petom
sam ljudski razum, kojemu još onda sugerira, da se
nišlja, e je on još ipak slobodan.
= Već u rano jutro, još prije zajutarka, svijet ne
la već guta crna slova sa bijeloga papira, i to je
nogima duševna hrana za cijeli dan. Čovjek više ne
isli svojom glavom, on mislit glavom štampe. A jer
y prema mislima čovjek i ravna u svagdanjem životu,
jje sav njegov rad upravljen smjerom kog štampa kaže.
= Kako stvari stoje, čovjek se danas i ne može da
e ovom moćnom uplivu štampe; ali jedno ipak
že, a to je, da stoji u njegovoj vlasti, hoće li se
aviti pod upliv dobre iii zle štampe.
| A kakva je današnja štampa ? — Možda bi se
jzgodnije dala ona porediti sa onom ženom u Ot-
ivenju, o kojoj sv. Ivan veli: ,1 vidjeh ženu gdje
edi na zvijeri crvenoj, koja bijaše puna imena hul-
jeh i imaše sedam glava i deset rogova. 1 žena bi-
še obučena u porfiru i skrletu i nakićena zlatom i
enjem dragijem i biseroim, i imaše čašu zlainu u
i svojoj punoj mrzosli i poganštine grijeha svojega.
carevi zemaljski s njom se družahu, i irgovci ze-
galjski obogatiše se od bogatstva slasti njezine“. —
lakova je navlaš današnja štampa u svojoj većini.
Kakova je inače u sebi svrha i zadaća štampe?
ini ljudski um, pruža mu ugodnog odmora, dava
poleta i pobude, ali nažalost ona redovito pruža
robavljivu hranu, što ubija duh, a tijelo tjera u
o, — Ima li proti ovome lijeka? — O da! —
lampa ma kolika bila njezina moć, ipak je samo
iedstvo, a sredstvom se svak može da služi na dobro
ina zlo. Dobra štampa, to je idealna štampa. To je
lampa, koja ne služi nemoralnom kapiializmu. Ona
e ide za tim, da pokriva zlodjela velikih lopova, ni
la služi afarističkim poslovima nekih grupa. Ne sma-
ona svoje čitaoce za krdo svinja, pa ih zato ne
tani žirom pikanterije. Pod dobrom štampom mi ov-
je razumijemo onu, koja stoji na stanovištu kršćan-
kog nazora o svijetlu; koja se ravna prema katoličkim
llinama, što ih je Krist donio na svijet. Pomagati ovu
lampu dužnost je svakoga, a u prvom redu katolika.
li katolik a pomagati protukatoličku štampu, to je
im; biti katolik a ne pomagati katoličku štampu
e abnormalnost. To je isto što i podstavljati vatru,
prekrštenih ruku gledati, gdje je drugi podstavlja,
kad se vatra razbuktila vikati u pomoć.
Mi katolici imamo jaku crkvenu organizaciju,
o bogoslužje, u znanosti i umjetnosti u prvom smo
u, imamo ljudi, kojima u požrtvovnosti za dobro
na para, ali jedno nam još nužno i najpotrebitije
li a to je jaka kat. štampa. Kad bi svi katolici bili
lijesni, što znači jaka kat, štampa, to nam ne bi ni
tje falilo. Katolicizam ne spada samo na crkvu i Sa-
stiju ; gospodarstvo, politika, znanost, umjetnost,
met i uopće cijeli javni i privatni žrvot njegovo su
ručje. A jer svuda ovuda bezvjerski kapitelizam širi
je antidruštvene i antivjerske nazote i to sve po-
u svoje štampe, to mora da se i katolicizath bori
svim tim područjima i da suprostavi svoje nazore,
li to jedino može da čini pomoću svoje jake štampe.
ližnija je danas i svetija stvar radili za ojačanje kat.
lumpe, nego podizati crkve, oltare ili kakove zadužbine.
Katolik je dužan zaprječivati zlo, a širiti dobro,
li kako da se ispričaju oni katolici, koji čitanjem i
pretplaćivanjem potpomažu samo i jedino nekatoličku
mpu, kojoj je svrha da ruši sve što je kaloličko ?1
e da se ispričaju oni pospani katolici, koji troše
tošta nepotrebno, a ne daju na godinu ni prebijene
g za kat. štampu?!
i
Ne prenu li se katolici sada, pa makar da je to
već u 12 sat, i na shvateli dužnost što je imaju prema
kat. štampi, to će negda polagati strogi račun pred
Bogom, svojom savješću i svojom djecom za svoj nemar.
Blagdan sv. Petra i Pavla drži se po cijelom kat.
svijetu kao dan kat. štampe. Ova dva apostola borili
su se u svoje vrijeme proti poganstvu svojom riječju
i poslanicama. Proti današnjem poganskom duhu ima
da ustane jaka kat. šlampa u duhu sv. Petra i Pavla.
U tomu stoji moderni, savremeni apostolat.
Zaključci kongresa ,,Hrvatske Pučke
Stranke“ u Zagrebu.
O socijalnoj politici.
1. Tražimo zakone o općem životnom i invalid-
skom osiguranju te o osiguranju za starost.
2. Neka se zakon o osiguranju protiv tuče uredi
i proširi i na osiguranje protiv marvinskih pošasti te
za slučaj poplave i suše, pa neka se i financijalno
omogući. Nad provedbom neka buđe uvedena parla-
mentarna kontrola. Nastradalima od nedavne poplave
neka se pruži što brža pravedna pomoć.
3. Neka se pospješi osnutak državne seljačke
banke, ali neka se uredi na decentralističkom (auto-
nomističkom) sistemu (mačinu), a ne da i ona služi
beogradskom centraliziranju i izrabljivanju. Državna
seljačka banka treba da omogućuje jeftine zajmove
seljacima i da služi gospodarskom podizanju i slobodi
svega seljaštva, a ne da bude sredstvo gospodarske i
političke prevlasti beogradskih krugova nad hrvatskim
+ slovenskim seljaštvom. Državna seliačka banka treba
zato da bude podvržena kontroli seljačkih zastupstva
(komora).
4. Isto, što iražimo za državnu seljačku barku,
tražimo i za državnu obrtničku banku na korist svega
obrtničkog staleža.
5. Neophodna je potreba, da se što prije započne
s regulacijom onih rijeka, od kojih narod tako često
toliko trpi poplavom.
6. Neka država otkupljujući duhan u Dalimaciji i
Hercegovini, gdje je on u čitavim krajevima jedino
vrelo privrede, plaća takve cijene, kojima će se doista
naplatiti trud sadiocima duhana.
7. Neka država uredi plaće i mirovinu onih rad-
nika, koji su zaposleni u državnim poduzećima: u
državnim solanama, na željeznici, u tvornicama du-
hana, kod ureda za otkup duhana i t. d.
8. Treba da se provode i upotpune zakoni, kojima
će biti zaštićeni socijalni, gospodarski i kulturni inte-
resi radnika, a to su: zakon o radničkim komorama,
o inspekciji rada, radnog vremena, nedjeljnog počinka,
radničkih stručnih organizacija, osiguranja radnika i t. d,
9. Za činovnike treba država da se pravednije
pobrine, nego što je dosad bilo, pa da ne budu izlo-
ženi ovolikom socijalnom stradanju i zapostavljanju.
To su eto glavni politički zaključci našega kon-
gresa Hrvatske Pučke Stranke. U tim je zaključcima
spomenuto zapravo samo najglavnije, što bi u svoj
politici trebalo provesti i popraviti, ali kad bi htjeli
potanje navesti, što sve narod tišti, onda bi tih
zaključaka moralo biti barem još pedeset puta više.
No zasad je i ovo dosta, da se vidi, tko zaista vodi
pravu brigu o našoj sirotinji. Da se sve to, što tra-
žimo, može provesti, treba da u izborima što više
glasova dobije Hrvatska Pučka Stranka. A dok još
nisu izbori, dotle treba da radimo na tom, da u širenju
Hrvatske Pučke Stranke vidi, kako sve više Hrvata,
osobito hrvatske sirotinje odobrava ovu politiku, kakva
je u tim našim zaključcima iznesena,
Naš tisućgodišnji katolički putokaz.
(Pismo iz Zagreba).
_ U nedjelju 15. lipnja bila je u glavnom hrvatskom
gradu Zagrebu krasna svečanost: na trgu pred kate-
dralom blagoslovljen je na svečan način temeljni ka-
men spomen-crkve, koja će biti na Duvanjskom polju
sagragjena u spomen 1000-godišnjice prvog hrvatskog
Kralja Tomislava, Time je naš bijeli Zagreb načinio
uvod onim velikim i slavnim jubilejskim proslavama,
koje se spremaju prigodom 1000-godišnjice hrvat-
skoga kraljevstva.
Megju dnevnim dogagjajima, o kojima se govori
i piše, ostat će možđa mnogima ovaj dogagjaj neza-
pažen. A ipak svakoj hrvatskoj duši treba da je draga
i sveta pomisao na ono slavno hrvatsko dobro, kad je
pod okrunjenim Tomislavom, kojega je papa nazvao
vjernim sinom katoličke Crkve, lirvatski narod imao
gotovo isto ovoliku ujedinjenu državu, kao što je da-
nas ova Jugoslavija, a u toj je državi Hrvat bio gos-
podar, i ta je država bila bedem katoličanstva na
Balkanu. Svaki dakle i najmanji dogagjaj, koji nam
doziva u pamet ono slavno hrvatsko doba, treba da
nam je drag, a osobito treba da pozdravljamo svaki
korak, koji ide za što divnijim uzveličanjem tisuću-
godišnje Tomislavove slave, koja nam dolazi do go-
dine, baš u svetoj katoličkoj godini.
No kadgod se u nizu tih velikih jubilejskih pri-
prema bude svraćala pažnja javnosti na slavlje tisuće
obljetnice hrvatskoga kraljevstva, treba. da se mi ka-
tolici Hrvati uvijek pitamo: a čime bismo mi kao ka-
tolici mogli najdostojnije uzveličati ovu slavnu hr-
vatsku tisuć- godišnjicu ? Sjetimo se, da je Tomislavu
svečano kraljevsko priznanje došlo od pape iz Rima,
da je dakle i samo kraljevsko dostojanstvo hrvatske
države bilo usko vezano s katoličanstvom hrvatskog
naroda. Pa zar nismo tome katoličanstvu dužni, da se
i prigodom ove 1000-godišnjice kao svijesni katolici,
koji hoće, da hrvatski narod prije svega bude i osta-
ne katolički narod, a hrvatska domovina katolička
zemlja? To od nas traži lisuć-godišnja hrvatska tra-
dicija. A kako da to pokažemo? Najbolje tako, ako
se svim silama odupremo svimi protukatoličkim nasto-
janjima, koja se megju hrvatski narod uvlače, i ako
na sve moguće načine pomažemo širenje katoličke
misli po hrvatskim selima i gradovima. Da je kod toga
najodlučnija štampa, to svi na svoje rogjene oči vidi-
mo. Svaki uarod postaje danas u cijelom svijetu ona-
kav, kakvu ima štampu. Danas ne može ostati kato-
ličkim narodom onaj narod, koji nema katoličke štam-
pe i nad kojim vlada indiferentna ali protukatolička
štampa. Osiane li hrvatski narod i delje ovako slabo
oboružan katoličkom štsmpom, kao što je danas onda
možemo očekivati već u skoroj budućnosti skroz ras-
katoličke prilike megju Hrvatima. Katoličkog će duha
sasvim nestati, a bezvjerstvo će triumfirati. Zar ne ćemo
zato biti odgovorni i Bogu i narodu i svoj tisućgo-
dišnjoj tradiciji? Zato dižimo katoličku štampu! Pre-
gnimo da katoličkom štampom obnovimo staro hrvat“
sko predzigje kršćanstva! Bez oklijevanja, odmah!
Ojačajmo katoličku štampu, pa će to biti naša najljep-
ša priprava za proslavu 1000 godišnjice hrvatske dr-
žave. Danas samo po katoličkoj štampi možemo da
budemo i ostanemo što smo mi Hrvati uvijek bili:
posve katolički narod i katolički putokaz na raskrš-
ču svjetskih drumova.
< = v
IĆI bl uspješno ,Markovrm. kapljicama“
g iz Gradske ljekarne u Zagrebu a koje
se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.
poremećena probava liječi se vrlo
aruzrrnrkanrsr
gvgsazsze
»Pravog PRANCKOVOG: dodatka kavi« i to:
ime »Franck« i »mlinac« naročito se ističu na _
novoj, smedje-plavo-bijeloj etiketi, za kutije.
»Pravi ;:FRANCK: s mlincem« nenadkriljiv je u
aromi, teku i izdašnosti. —
ašie
3