Str. 2

značenja za znanstveni dokaz, jer ovaj stoji jedino u
ispravnoj metodici, koja daje mogućnost. da se može
kontrolirati, je li neka konstatacija opravdana. Koju
garanciju za faktičnost nekih pojava i ispravnost nji-.
hove interpretacije može imati publika, kad n. p. čita,
da je neka nepoznata osoba po vlastitom pričanju
doživljavala čudnovatih štropola, koje su čuli i drugi
bezimeni svjedeci? Mi imamo pače i subjektivna uvje-
renja ljudi poznatog imena (Crookes, Zčllner, Richet
i dr.), koji zaslužuju svako poštivanje, a ipak njihova
opažanja ne mogu da se priznaju znanstveno dokaza-
nim, a to stoga, što iz samih opisa dogagjaja i iz
zapisnika proizlazi, da opažanja nažalost nijesu izvr-
šena na besprijekoran način, t. j. u prilikama, koje bi
stricte isključile mogućnost varke i prevare!

Ne držim ni da pitanju vjerodostojnosli nekih fe-
nomena može išta koristiti osumnjičenje, da je ,pro-
izvoljno hiperkritičan“ ili neobjektivan ko ne prihvaća
što okultizam tvrdi. Koliko se to po riječima gosp. X
proteže na mene, ne uzimljem takav sud ozbiljnim,
dok ga ni sam autor ne nalazi vrijednim da ga pot-
piše. Stoga pak, što me ie pojave, o kojima priča g.
X, iskreno zanimaju, predlažem da iznese na javu pro-
tokole svojih proučavanja ili da mi drukčije dade pri-
liku, da dobijem uvid u stvar. Tom bi se prigodom
mogao on i o tome uvjeriti, je li u meni zbilja neko
»preduvjerenje“ proti mogućnosti lih pojava ili sam
naprotiv pripravan da kakvu bilo realnost priznam,
makar-samo a posteriori.*

U Zagrebu, 23. juna 1924.
Dr. Ramiro Bujas.

= Autor dopisa javit će se s odgovorom u jednom od
narednih brojeva ,,Nar. Svijesti“.

Taylorizam i guslači.

se mogu studirati na-
jednom dva položaja na guslama, te time za dobru
polovinu ubrzati naporno vježbanje, ali tomu je ipak
tako. Guslači su cijeloga svijeta doživjeli veliku sen-
zaciju. Pronalazačem tog »tayl:rizma gusala“ je Bed-
rich Voldan, profesor konservatorija u Pragu. Rezul-
tatom njegovog više godišnjeg rada upravo je taj
prevrat“ u poučavanju guslanja. "Kako je poznato,
uvijek imaju dva položaja na guslama srodnu oznaku
za prste (prstomet) tako, da se osam položaja snizuje
na četiri. To je srodstvo prof. Voldan uzeo za temelj
svog reformnog sustava i stvorio upravo monumen-
talno metodičko djelo. Sustav obasiže tri dijela: Novu
školu položaja (s kojom se može početi po uvježbaju
1. položaja bilo kakove škole), 80 pjesama i 40 stu-
dija, što predstavlja golemi materijal ia malo stranica,
kad se usporedi s drugim školama. U pjesmama su
donešene najljepše melodije čehoslovačke, jugoslaven-
ske, emglesko-američke i njemačke (s tekstom.) Uva-
žimo li na pr. da se svaku od 80 pjesama može izvesti
u dva položaja (u srodnom položaju gotovo bez vjež-
banja), što predstavlja 160 pjesama, koje bi sve — po
starim sustavima — bilo potrebno tiskati; no Volda-
mova metoda vrši tu zadaću za polovinu brže i jefti-
nije. Isto tako svirač uči u 40 studija dva položaja
ujedno. To su odmah na glasovitom praškom kon-
servatoriju shvatili i djelo uveli u zavod. Ministarstvo
prosvjete i Češka akademija znanosti i umjetnosti,
priznavajući  dalekosežno značenje djela, podijeliše
aiktoru potporu za prevode teksta, čime se omogućuje
veliko raširenje djela ne samo po Evropi, uego i preko
Oceana. Sva vrlo važna metodička razglabanja (anali-
zovanja:) su u samoj školi opširno češki, jugoslaven-
ski, engleski i njemački donešena, a posebno pak u
_ brošurama na francuskom, talijanskom, ruskom, ukra-
jinskom i poljskom jeziku. Stručnjaci priznavaju, da
se radi o jedinstvenom djelu u cijeloj svjetskoj litera-
turi, kako sa strane sustavne tako i sa strane melo-
dičke i muzikalne.

Čini se nevjerojatnim, da

 

Kulturne vijesti.

Kalež zadnje večere Isusove. U Antiohiji su
arheolozi uašli u ruševinama tamošnje kršćanske ba-
zilike jedan vrlo dragocijeni kalež iz pozlaćenog srebra
sa figurama Krista i apostola. Učenjaci su uvjereni da
je taj kalež dopro u Antiohiju poslije razorenja Jeru-
zolima, jer je onda taj grad postao središte kršćanstva.
Kelež je uspomena sa zadnje večere Kristove. Apostoli
i vjemnici čuvahu taj kalež kao najveću svetinju, te ga
iz Jeruzolima doniješe u Antiohiju. U drugoj polovici
I. vijeka vjernici ukrasiše taj kalež sa zlatom i srebrom.
U kovini su lijepo urezane dvije figure Krista: kao
dječaka od 12-15 godina i kao čovjeka od 30—33 g.
te ostalih apostola. Ukras kaleža potpuno odgovara

NAOANTSKA PUČKA ŠTEDIONICA

REGISTROVANA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM

U DUBROVNIKU
s

NARODNA SVIJEST

umjetnosti cizeliranja I. vijeka i prema tome on je naj-
stariji kalež u kršćanskoj liturgiji. Najzanimljiva je stvar
lik Kristov, koji potpuno odgovara prikazivanju prvih
vijekova, Isus je mlad, bez brade. Iz toga se vidi daje
bila živa tradicija kod kršćana glede vanjštine Isusove
i da su ga takova prikazivali, dok su se kasniji vije-
kovi udaljili od te praslike.

Ključevi sv. Petra. Na svima slikama i kipo-
vima vidi se, kako sv. Petar ima u ruci dva ključa,
jedan zlatni a drugi srebreni. A kako to i što znače
ti ključevi, pitat će tkogod. U jednoj se knjizi nalazi
ovo tumačenje. Kad je Isus predavao moć svelomu
Pelru, kano svomu namjesniku, rekao mu je ovo:
Tebi ću dati ključe kraljevstva nebeskoga“. Dakle ne
jedan, nego više ključeva. Ali zašto drži sv. Petar baš
dva ključa u ruci? Jedan znači moć otpuštanja grijeha.
I taj je ključ od zlata, jer je ta vlast nadasve uzvišena.
A drugi je usuprot tomu od srebra i znači da može
isključiti iz krila crkve one, koji se pokažu neposluš-
nom djecom Crkve. Ta je moć nekim načinom manje
uzvišena. Može se takogier reći, da je zlatni ključ sim-
bolom duhovne velike svećeničke moći, dočim srebreni
prestavlja njegovu indirektnu moć na svjetskim stvarima.
Ima i drugih tumačenja, ali ova su, čini se, najbolja.

Signalizacija s Marsom. Muoge su, pa i oz-
biljne, novine donijele vijest, da se na jednomu od
vrhunaca Alapa namjerava urediti stanica za davanje
znakova reflektorima u svrhu razgovora S eventualnim
stanovnicima planeta Marsa, koji će u mjesecu augustu
ove godine biti u perigeju (= nama najbliži). Mars
će na 23. augusta biti u opoziciji sa Suncem, te će
biti vidljiv kroz cijeiu noć, ali dosta nisko, u zviježgju
Vodenjaka. Naum je uregjivanja te stanice doista lijep
i pohvalan, ali problematičan uspjeh toga pothivata
nameće pitanje, je li vrijedno, da se u nj troše tolike
silne pare.

To je ono pravo! Ima ljudi,
šali Fellerov ,Elsa-Fluid*, premda se već kroz 25 godina upotreb-
ljuje u svim zemljama. Tko je samo jedamput iskusio njegovo
izvrsno djelovanje kod trljanja legja, uoova i t. d. ili kao kosme-
tikum za njegu ustiju, kože i glave, kazat če sigurno: ,To je ono
pravo!“ Daleko je bolji, jači, izdašniji i boljega djelovanja nago
irancuska rakija. Otstranjuje hunjavicu, zubobolju, ugodno umiruje
živce. 3 dvostruke ili 1 specijalna flaša zajedno sa zamotom i po-

štarinom 24 dinara; 36 dvostrukih ili 12 specijalnih flaša 214 dinara
Feller, Stubica

koji još uvijek nijesu poku-

i 10% nadoplatka. Adresa: Ljekamnik Eugen V.
Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska.

Pisma iz naroda.

KOTOR. Visoko odlikovanje Bokeške Mornarice.
Njeg. Velič. Kralj Aleksandar I. nastavljajući viteška
djela slavnih Nemanjića, blagoizvolio je odlikovati or-
denom Sv. Save Ill. stepena gradsku (općinsku) za-
stavu Sv. Tripuna, nad čijim štandardom blista i danas
pobjednički trofej Stjepana Uroša II. i pod kojom Ti-
jelo Moraarice Bokeljske od vijekova slavi svog Parca.
Tijelo Bokeljske Mornarice, čiji opstanak seže u prvo
doba srednjega vijeka — 809. god. — shvaćajući ve-
ličinu i važnost ovog momenta u historijskom razvitku
Ustanove same i u nizu tradicijonalnih manifestacija
nacijonalnog života naše uže domovine, naumilo je i
hoće da na dostojan način primi visoko odlikovanje.
Za proslavu te rijetke svečanosti odregjen je 3. dan
mjeseca augusta o. g. uprav za lo, da se brojnim
strancima, koji će toga dana pohrliti u naš grad, dade
mogućuaost, da u ovoj velebnoj zgodi svojim očima
upotpune veličanstvene dojmove, koje je od vajkada
pobugjivala povijest naše drevne Mornarice i ponesu
u daši neizbrisive utiske o Gradu, koji je ponosan na
daleku svoju i slavnu prošlost. U tom cilju izabran je
i odbor, — Davajući na znanje ovu vijest, molimo
naše domoroce Bokelje, a.i prijatelje Boke, da bi i
ovom zgodom novčano pripomogli ovu našu staro-
drevnu Ustanovu. —  Milodari se šalju na adresu:
Odboru svečanosti Bokeljske Mornarice u Kotoru.
Program svečanosti bit će naknadno objavljen. —
Mole se učesnici izleta, koji će toga dana biti prire-
gjeni iz raznih mjesta naše države, da se za informa-
cije obrate odboru svečanosti.

PELJEŠAC. (Ogorčenje pučanstva radi parobro-
darskih veza), Pučanstvo poluotoka Pelješca (oko
16.000 duša) u pet općina silno je uzrujano radi za-
nemarenja i zapostavljanja ovog poluotoka pri novim
parobrodarskim vezama. Vaš dopis učinio je silan uti-
sak i nada se narod, da će se ovakav vozni red odmah
ispravili. Općine poluotoka obratile su se već preko
trgovačke komore na Jadransku Plovidbu i Direkciju
pošta sa iscrpljivim podacima, upozoruiuć uprave druš-
tava, da je i u njihovom interesu uvogienje shodnog
voznog reda i spoja parobrodarskog sa poluotokom
Pelješcem. Poluotok, koji nema kopnenih komunikacija,
ni kolnih cesta, upućen je isključivo na parobrodarske
veze, koje su unapregjivale osobni, poštarski i trgo-
vački saobraćaj, a naoseb izvoz vina. Općine Kuna i
Janjina izvažaju same 60.000 hekti vina, a da ne go-
vorimo o drugim općinama. Poluotok ima sud na
Orebićima, poglavarstvo u Korčuli, a sve više upravne,
financijske, poreske, sudbene, školske i socijalne usta-

ESKOMPTIRA mjenice, daje

Glavno zastupstvo ,,Providnosti“ za Dubrovnik i Kotor, 3:

NERED ROJ SSRN LIES ND IEI

OBAVLJA svakovrsne naplate, daje zajmove na hipoteke, zlatne i
predmete životne police i t. d., i t. d.

  
 
 

 

Br. 28.

 
 
   

nove u Dubrovniku, : kao centru. Izvoz vina kreće g
prema Dubrovniku, Metkovićima i Splitu. Buhač igig,
tako, Uvozna trgovina dolazi većinom iz Dubrovnik, |
Splita i Metkovića. Dok drugi otoci ili makarsko Pri.
morje imade preobilje pruga : u sami četvrtak Mak
ska imade n. pr. četiri veze sa Metkovićima, ili np.
Cavtat 14 veza sedmično sa Dubrovnikom, a vinorodnj|
poluotok Pelješac sa pet općina, sa oko 16.000 duš(
izgleda pepeljuga i pravo siroče. 1
Poluotočani zahtjevaju i mole više faktore, da |
uvaži njihov opravdani ogorčeni prosvjed, te se odmili M
ispravi vozni red, u pogledu ticanja luka poluotoka] !
predlagajući: 1). Uspostavu pruge Trpanj-Kuna-Janji.
nua-Brijesta-Ston Mali, sa vezom istog dana sa Dubrov.
nikom, koja ije pruga prije triput sedmično opstojala|.
pa i natrag Dubrovnik-Ston-Trpanj isti dan. Ova ji;
pruga od osobite važnosti otkada je osnovana Župa.
nija u Dubrovniku, jer poluotok nema nikoje veze g
Dubrovnikom sa strane neretvanskog konala, kako nemf.
nikoje veze sa Korčulom, ni sa Orebićima (gdje |;
poglavarstvo i sud) sa ove strane malog mora. 2). D;(.
se apsolutno uvrsti barem četiri puta ticanje luke Tri :
stenika i Orebića ua odlasku i povratku na pruzi Du| >
brovnik-Split. Trstenik je luka sa zalegjem. dviju općini
Janjine i Kune; bilo to na brzim ili poštarskim pry
gama. 3). Da pruga Split-Graž, trgovačka, tiče bez
uvjetno Crkvice i Drače u ponedjelnik, da ide istin|
redom, kao i prije novog voznog reda. 4). Da se pol >
veća ticanje luka Drače, Crkvice i Trpnja na pruzi Moij_/
kovići-Split na povratku i odlasku na barem četiri pu
sedmično, kako je bilo i prije rata. Ako Vis, Bračij
Hvar imaju svaki dan vezu sa Splitom, Pelješac mon
imati barem četiri puta sedmično! Trpanj je imao pri)“
veze svaki dau! 9). Da biza pruga Split-Metkoviqi
tiče dvaput sedmično Trpanj, kao i pruga Metkovićii ;
Jelsa-Split da tiče luku Trpanj. 6). Da lineja Sušat|.
Metkovići tiče na povratku Trpanj. Poluotok Pelješ;
je upravo grdno zapostavljea, pa upozorujemo vii
vlasti da ovom zlu što prije doskoče! Pelješćan

ORAŠAC. Na Ivanovo ovuda progje iz Dubroj.
nika do Trstenoga i natrag g. L. Davidović, u pratijh
nekoliko lica, megju kojim bijahu g&. Dr. A. Saraql:
i uč. Lujak. Dok se neki od Hrvata — iz uljudnoj
— rukovaše sa gornjom gospodom, niti jedan od mjef"
nih Jugoslavena, vulgo ,Orjuue“ nije se ni približi:
te dao dužnog pozdrava g. Davidoviću, kao prestaj
niku jugoslavenske misli, čime se dotični znaju hvaliij
Pače, što je osobito palo u oko, na svojoj Čitaoni.
koja je tik do ceste, nijesu izvjesili ni zastave, šli
inače čine svakim svecem. Na naše pitanje: Kako tell
oni odgovaraju : Nije se znalo za dolazak. Ovaj izg
vor je jako klimav, jer je vijest dolaska, neke da
kolala u mjestu. Opet: Ako nijesu znali za dolaz
znali su za povratak iz Trstenoga, ali se oni i tadanj
pokazaše. Iz ovoga izlazi za nas jedna čista zagonelk
pak bi željeli, da bi je g. Dr. Leontić, kao šef izvolij
odgonetati, inače mi bi pomislili, da se priček pridi
žao — Pribičeviću. U
RIM 21. VI. (# 0. Frano Jurić, franjevac.) Sv
koga će u južnoj Dalmaciji, gdje je vIč. O. Frano ve
dio svog svećeničkog života u radu proveo i post
popularan, iznenaditi žalosna vijest, da je jučer poslih“
podne nagjen u krevetu svoje ćelije mrtav, udaren
kapi. Malo je više od mjesec dana, da je stigao u vjetiji
grad, da u njemu prikupi novog, svježeg materijala
svoj budući radu domovini, a on eto u naponu smg K
i u tugjini pada u grob. Onomadne sam ga još vili
potpuno zdrava i čila, kako marno radi na proučavanji |
povijesti, arheologije i umjetnosti, a sada na odru četi
da ga pokrije tugjinska zemlja! Čim je stigao bodili
nas je, da se solidno pripravljamo, da: proučavan|
zrele tekovine tugjih i velikih naroda, e da vrativši
u domovinu poradimo na njenom pridignuću u svij
vječnih katoličkih načela. Govorio je tako ljupko odi
movini i potrebi njezinog piidignuća. On se je it
odmaklim godinama otisnuo u tugji svijet, da traži
proučava, kako da pomogne i podigne svoj Red
domovinu, a u tugjem svijetu ostavlja svoje kosti ! Tai
nam opet jedna, vrijedaa i sposobna sili pada i ostavlj
za sobom prazninu. Sudbina ljudskog života i tajni
vitost Božjih puteva ! Drugi i bolji pozna zaoci nji 1
govi nek iznesu njegov život i rad, a mi njegovi dj (
govi u težnji i pripravljanju želimo mu i prosimo
Vječnoga vječni mir i uživanje, i blagi počinak, pl _
u tugjoj zemlji. R. I. P.! — X. k

   

 

 

 

 

 

 

   

 

   
 
  

  
 
 
 
  
 
 
  
  
 
  
  
 
  
 
  
 
  
    

  

Existenca za dami:

Namjeravam urediti u Dubrovniku trgovinu jumli.
pera i proizvodnje pletene robe spojeno sa proj
dajom sukna i ostataka. — Dame koje imadu ni.
raspoloženje l»kal ili 1-2 sobe, mogu preuzelij
vodstvo podružnice uz sudjelovanje na dobitku| ,

Bruckner's Tuchhandluno, Kislin 1. Pom. Deutsch

  
  

Ponude 1
na e
1
vii

OBAVLJA svakovrsne bankovne poslove, prima uloške na knjižice i u telji
ćem računu, te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. li

 

zajmove članovima na mjenice i u tekuć. račuli
di
sreb

l