NARODNA SVIJEST
S TRS
stvari danas ;j
općinski sa
čovječjeg dostojanstva
u jednu. riječ zbijeno : bespravno roblje, pušteno na
milost i nemilost opčinskih vlastodržaca.
Ali će koji dobrijan valjda reći: taki su zakoni.
Eto, u tomu se i sastoji cijeli gir, pak dok su ti za-
Koni ovakovi, valja ih zamjeniti drugima boljima i
\pravednijima, koji se prilagogjuju duhu vremena i
koji nijesu na uštrb morala i na sramotu općina, koje
preko svojih zastupstva nemilosrdnom indolencijom,
i nedičnom špekulacijom na službi i na plaćama do-
vode u očaj i unesrećuju čitave obitelji općinskih
činovnika u Dalmaciji.
Istina je, a nije.ni osamljeni slučaj, da u Dalma-
ciji imate svakojakih tipova i raznovrsnih elemenata,
koji :kako je već rečeno — silom okolnosti a ujedno
i preporukom. postaju općinskim činovnicima. Pri na-
stupu službe ne zahtjeva: se/nit najmenje spreme, niti
tko pita koliko i šta zna kandidat na odnosnu stolicu,
a još manje o dotadašnjem njegovom ponašanju i
zanimanju, dostatno je, da je on u milosti vlastodr-
žaca općine i k tomu da ima i kojeg debelog kutrna,
on je siguran da će pokriti natječajno mjesto u 99%
slučajeva. A zašto, kako? To je onaj veliki enigma,
koji je poznat i vrapcima po krovovima.
Pri nepobitnoj činjenici, da bi se o zapuštenoj
kasti općinskih činovnika u Dalmaciji moglo iznijeli
sijaset prežalosnih prizora i drastičnih slučajeva, te
napisati predebelu knjižurinu o njihovom službenom
odnošaju i o njihovom nikakovom pak i nesretnom
položaju, ja ću o tome podrobnije drugi put, a za
danas letimic: samo ovoliko u svrbu, da i šira jav-
nost dogje do spoznaje mizernog stanja općinskih
činovnika u Dalmaciji, te da ne misli da su to dobro-
stojnici; a i u svrhu da nadležni dogju do priznanja
da i kasta općinskih činovnika u Dalmaciji, kad ima
svojih dužnosti, pošteno je i pravedno da ima i svojih
prava za pristojno uzdržavanje svoje i članova svoje
obitelji. U protivnom slučaju, kao samostalne javne
uprave, neka općine dalmatinske ne primaju na pre-
varu u svoju službu, i tu zalutalo neka ne drže za-
ulareno općinsko osoblje, već ragje neka zalvore ta
vrata neizlječive, mutne i sumnjive budućnosti. Po ure-
dima svojima neka namjeste izvježbane i sposobne te
pristojno plaćene činovnike općinske, a odaleče svako-
jake tipove i raznovrsne elemente poukom, da po
širokom svijetu potraže i nagju sebi doličao mjesto
radnika. — Jedan od zapuštenih.
ak
Svaki pušač zadovoljan traži ,ITO“ pastu
za zube.
s njih baci oko na dvorište, na vrt, na crkvu — ali sve je
bilo mirno, nigdje nije bilo čuti živoga stvora.
: Ženske i dječak umiriše se; susjed stane im se rugati
i koriti ih, da su se prepali ni za što, da, ako je što tuklo,
to da će biti miši, ptice, pseto ili mačka. Službenica ga stade
uvjeravati, kako to nije moguće, te ga zamoli, da ostane s njima
onu noć u kući za svaki slučaj. On pristane, pošalje njih da
spavaju, a sam ostane da bdije u mojoj spavaćoj sobi i da
sluša, hoće li što čuti.
Ne progje pet časa — i na veliko čudo susjedovo, eto
opet kucanja na istome mjestu. Službenica iz sobe dovikne mu :
Eto vidiš, Lovro, kakvi su ti miši! Dječak i djevojčica sta-
doše se opet plašiti, kličući: ,Ajmeh meni, evo ga opet“!
Već je bila prošla jedanaesta ura, lupanje sada nije više bilo
onako jako, ali ipak takovo, da je odjekivalo svom kućom.
Po kazivanju susjedovu to je bilo nekakvo čudnovato udaranje,
ko da živa razumna osoba škljancima šake lupa u duvar, od-
mjerajući tačno svaki udarac. Udarci su se mogli lasno brojiti,
sad bi udaralo po dvanaest puta, sad po pet, sad po sedam i
uopće po cijeloj sobi čuo se je nekakav čudnovati nemir.
Susjed, izuvši obuću, polagano se došulja do sobe, gdje je
idaralo, te stane osluškivati. Na njegov domak kucanje nije
prestajalo, dapače se od časa do časa prenosilo s jednoga
duvara na drugi po svoj onoj sobi. Pade mu sumnja, da ne bi
sam dječak, ležeći na postelji, navlaš čime kretao — mogućnost
u ostalom posve isključena, jer se dječaku vidjelo na licu, da
je umro od straha — te ga dozva k sebi, ali kucanje i drmanje
jednako je slijedilo i trajalo sve do jedan sat po ponoća, kad
je prestalo.
Čas prije nego je prestalo, začuše dječak i susjed, sje-
deći u sobi, kako se je nešto skotrljalo niza stube čudnovatim
nekakvim šumom, za tim se čuo nekakav štropot i kao sklapanje
debelih knjiga u sobi ureda i više za onu noć nije se ništa čulo.
i Ovolpripovijedanje službenice, potvrgjeno paka istog jutra
složnim kazivanjem susjeda, dječaka i djevojčice, mene se je
udnovato dojmilo. Zar bi baš bili lagali, izmišljali? Po pre-
: trašenim licima već sam morao suditi, da se je zbilja nešto
odilo, ali o nadprirodnom kakvom pojavu nijesam se dao
uvjeriti, ter sam uporno držao, da ih je kakvo vragometno
eljade, obaznavši za moju izočnost, došlo obnoć prestrašiti-
| svakom slučaju, rekoh, ne vjerujem prije nego sam čujem;
bude li što uprav, to ćemo vidjeti večeras. — (Nastavit će se.)
ČI.
Sui
\izvan svakog zakona, oni su
arodni Unionistički Kongr€
i 1 većen. e.
postola sv. Cirila Metoda pioc Ječi
enija središtem katoličke akcije : a zbli:
odijeljenih loči krićina za katolii
ofigresi, koji se tamo održavaju, idu za tim,
da pripravljaju teren i omoguće da se čim prije ostvari
jedno stado i jedan pastir. Teološko znanstveni i“
praktični smjer, što ga imaju ovi kongresi, nužuo je
potreban, jer je pitanje crkvenog jedinstva tako ozbiljno
i teško, da ga se može rješavati samo pomoću te-
meljite bogoslovske znanosti: Do sada su :se' vršili
unijonisiični kongresi na Velehradu god. 1907. i 1909,
a bilo bi to slijedilo i dalje svake druge godine, da
nije nastupio balkanski, a onda svjetski rat. Istom
g. 1922. vršio se je treći megjunarodni kongres. Ove
godine, od 31. jula do 2. augusta vrši se IV. megju-
narodni kongres sa slijedećim programom :
1. Današnji nauk odijeljenog. Istoka o crkvenom
ustavu i principu jedinstva u crkvi (ref. dr, Fr, Grivec).
2, Važnost patrijarhata u historičnom, dogmatskom
i kanoničnom pogledu, kao i obzirom na današnje
stanje jedinstva (ref. O. Gleb. Verchovsky).
3. Što se je poduzelo u najzadnje vrijeme na grčko-
slavenskom Istoku, da.se uspostavi jedinstvo crkava,
te što treba učiniti u najskorije vrijeme (ref. Mich.
d' Herbigny S. J.).
4. O Apostolatu sv. Ćirila i Metoda kao najuspješ-
nijem sredstvu, da se pospješi jedinstvo crkava (ref.
Karlo Kmetko).
5. O socijalnom i religijoznom položaju zatim pos-
ljedicama ruske emigracije za uspostavu jedinstva
cikava (ref. O. Gleb. Verchovsky).
Kongresu će prisustvovati svi česki, neki jugo-
slavenski i inozemski biskupi, a zastupan će biti i
sveti otac papa, što se do sada nije dogagjalo na ni-
jednom od ovia kongresa.
Učesnici treba da se prijave do 21. jula _u Olu-
muc, odnosno do 15 u Ljubljanu. Čehoslovačka vlada
dozvoliia je besplatan ,vizum“, Zastupnik je za Ju-
goslaviju, član pripravnog odbora za kongres, univ.
prof. Dr. Franc Grivec, Ljubljana, Rožna ulica ll.
On daje potrebite informacije.
Pisma iz naroda.
ORAŠAC. I ovoga puta kao svake godine pro-
slavio se je blagdan Blažene Gospe od Pohogjenja na
svečani način. Već tri dana prije navještaše pucnjava
iz maškula i slavljenje zvona veliki dan +Gospe od
Orašca«. U pridnevlju počeli su bogoljubni dolaziti iz
cijele okolice Orašca i Dubrovnika, pai iz daleke Her-
cegovine. A na dan slavlja vrvilo je mjestom mnoštvo
svijeta, koje je ražareno nekom osobitom bogoljubnošću
polazilo u crkvu i onda po tri puta obilazilo crkvu
perući se i pijuć vodu, koja teče ispod iste crkve.
Vjera spasava, pak mnogi svake godine nagju utjehu
i pomoć duševnu i tjelesnu. I to ne autosugestijom,
jer mnogi ozdraviše od neizlječivih rana, liječene tekom
dugog vremena uzaludnom liječničkom njegom. Velik
broj hodočasnika. bilo je i grčko-istočne vjere iz Her-
cegovine, koji od pamtivijeka polaze u ovo svetište.
Nema sile, koja će ih od ove katoličke svečanosti
odstraniti, jer: Gospa, kao zajednička Majka, miluje one
proste, ali bogoljubne duše. Koli cijelo mjesto toli i
pred crkvom bilo je okićeno zastavama i zelenilom.
Od jutra rano do deset sati čitale su se sv. Mise uvi-
jek u prepunoj crkvi bogoljubnog svijeta. Preko zad-
nje velike Mise održao je krasno slovo o Majčinoj
ljubavi malobraćanin mp. O. Lopižić. Poslije podne
bio je slet iz Dubrovnika. Pod platanom vodilo se je
kolo seljaka općine Zatona i Hercegovine. I tako mirno
i lijepo svrši ovo slavlje začinjeno živom vjerom u
Nebssku Majku. Svaku hvalu zaslužuje za sve ovo
naš Dn. Gjuro.
BRSEČINE. Poučne zabave. Našem ubavom
mjestancu bila je priuštena pri koncu prošloga mje-
seca rijetka ugodna prigoda, da se nauživa do mile
volje. Mjesna učiteljica g.gjica Marija Vidović priredila
EmTREEN DIE resa
etkom lanjske školske (godine, ql
ibave anim prog
milozvuč 1
anja u zb lovlja baš zgodl
odnih pjes Š osobito učenice Marija Cijji
ara Linka i Vicević Ivka bile razdragale do njje
volje svojim ljupkim glasom prepunu školsku dvore
publike. Nije falilo ni poučnih narodnih prikaza ljut
od Preradovića: ,Djed i unuk“, ,Novi učitelj-dylgla
Ivo, — od kojih svako lice ponapose u narodjino
nošnji. Pa kako je sve ovo bilo precizno baš dijioj
izvedeno ! Svaka riječ tačno i ljupko naglašena, aplpr
ćena najmarkaninijim gestom očiju, ruka i kretjire
tijela, da je bilo začudno i neočekivano od još malja:
djece. I ne samo gornje spomenute učenice, dila
takogjer Zelen Marija, Bulić Kate, Kukica Nedje nj
Jozidžija kao i sve ostale druge zaslužuju svako je
znanje i pohvalu, Gledajuć i slušajuć sve to i nehojjiio
si se morao stebivati, da li može tako fino i kraqno
izvagjati jedno dijete Osnovne Škole! Pa baš u onli
odskače velika valjanost požrtvovne toli vrijednjje
odlične učiteljice. A gdje je ona , Živa slika“ narodnu
jedinstva na svršetku ove baš u pravom smislu rečle
Akademije, koja nam se je prikazala na pozornici klina
mistična i dirljiva toli i poučna za patriosko sredyo
I sve je ovo trajalo skoro tri sata, a da nije niko oglok
ćao ni vrućinu ni tjesnoću od prepune dvorane ole
dalaca, većmu naprotiv sve prošlo kao tri časa oni
nosti najslagjega užitka. Da, zabavno je bilo, al
još veća bila duševna korist, te se je svak mo
okoristiti i prostiji i učeniji. Velevrijednoj učitelji
koja znade takove dragocjene plodove svoje teške d
uzvišene službe pružati za duševnu hranu učenici
i puku naše najsrdačnije priznanje i hvala. Ugledlu
se i druge učiteljice u ovu njihovu dičnu uzor drylji
ricu, jer naš puk trebuje i ter kako ovakovih radaj
na prosvjetnom polju, pa će duševna tama što i
biti rasvijetljena prosvjetom na učvršćenje bratić
megjusobne ljubavi i sloge u našoj miloj Jugosla|
STONJSKA okolica. Težačke prilike. Razna i
pogodna vremena, što su ove godine vladala, mm:
su kvara nanijela našim težačkim trudima. Pšenicagjji
je izdala, te jedva trećinu, da saberemo. Naše trešjjii
koje su na glasu, samo pometle, a o višnjama ni
vora, Radi velike suše ni masline nijesu dale poi
prama cvijeću, što su iznijele. U dobroj gojitbi ij
nešto, ali gdje je slaba gojitba slabo je iznosa. Najeju
je suša djelovala ma buhač, te jedva se je sabralli
cijeloj općini malo bolje od tri vagona. I povrće je i
suše zakrklo, a osobito krumpiri, ta siromašna hrajit
Duhani čičili, ali Bog dade ove dvije posljednje li
pa se pošanj, tikve i uopće bostan okrijepiše i todlć
za to uloženi neće biti uzaludni. Osobito je posljedlj
kiša koristila duhanima, pa će ga, ako Bog da, iji
obilno. Bože daj, da mu ugode nadalje vremena ili
ga narod dobro uredi. To je narodu sva uzdanij
Na vinograde ne može se tužiti. Ima roda prilično |
mnogim konobama ima još punih bačava dobra nik
čeka kupca premda mu je cijena jako spala. la
LOPUD. Dne 23 juna u predvečerje Sv. vani
Lopuđu bila je upriličena lijepa rasvjeta uz obalu, \
po starom običaju paljeni dubovi, a uz to bilo je (ji
canje vatrometa. Zgrada Općine i škole koju je dj
sagraditi dobročinitelj g. Ivo Kuljevan bila je lij i
okićena i rasvijetljena, le se je uz svirku glazbe, kojaj
bila naročito dovedena, plesalo i veselilo, Sve je q
bilo učinjeno u počast imendana oobrotvora g, li
Kuljevan, koji se istaknuo darežljivošću prema svo
rodnom mjestu Lopudu. — Na uspomenu imendaj"
svog dunda Iva Kuljevana obdarili su braća Antun, Nil.
Vlaho, Ivo i Niko Zec Din. 500 općini Lopud, daj
djeli megju najsiromašnije u mjestu.
!
mi, teku i i
SATa4BICARRAM$ JENEJT TRA 33 388 4502009573032 1485HAR23A
»Pravog :FRANCKOVOG: dodatka kavi« i to: i
ime »Franck« i »mlinac« naročito se ističu na (u
novoj,
osli, —
£3420992450533343220430
smedie-plavo-bijeloj etiketi, za kutije. h
IVRANCK: s mlizcem« nenadkriljiv je u \i
M+4EISHGAOISAENANAD sRAZEVRONNM