Plativo i utuživo u Dubrovniku ECO i Uprava kod pi li Tiskare. Cijena je ih sa i donašanjen u e ili poštom za mjesec u Kk 1. _ Pojedini broj: 4 Kr. li Izlazi svakog utornika. ži Oglasi, Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- EIO i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Rukopisi se mne vraćaju Na pragu Nove Godine. Mnogi će se na početku Nove Godine naći kao Heraklo na raskršću kolebajući kamo. će, na koju li stranu ? Mi ne tako! Odregjenim pogledom ina svijet i njegove prilike, stupamo odlučno, potpuno svijesni svoje zadaće, u movu godinu da nastavimo svoj rad. : Nećemo, neda nam se, ne znamo, ća pišemo da- nas članak o kakvom nebuloznom programu, punom megalomanskih — amerikanskih — fraza, obećavajući našem narodu zlatna brda i doline. Ne to! Jer mo- mo da ponosno pokažemo na našu zvijezdu polar- nicu : program Pučke stranke, čiju savremenu izragje- nost i protivnici priznaju, pa i kopiraju I Ne treba nam se bojati hoćemo li uspjeti, jer sva bojaznost pada pred činjenicom, da ideologija programa Pučke Stranke hvata sve veće dimensije kod naprednijih na- roda i inteligentnijih pojedinaca. Dosta nam je, dane spominjemo druge, pokazati na napredne Čehe i Slo- vence. A da realizacija programa Pučke Stranke, do- nosi narodu napredak u svakom pogledu te blago- stanje dokazuje nam Belgija. | mi danas upiremo prstom u tu malenu, ali evropsku, naprednu zemlju, kojom već od 35 godina upravlja Pučka Stranka na opće zadovoljstvo. Pokazujemo ma tu blagoslovljenu zemlju, jer hoćemo, da i naša domovina po načelima Pučke' Stranke bude evropska, napredna, da u njoj cvate blagostanje te zavlada opće zadovoljstvo. Mi to moramo postići! Ito skoro ! Da, program Pučke Stranke mora da slavi pobjedu, jer on je jedna velebna ideja pravo shvaćene socijalne pravednosti, “istinskog demokratizi i razumne slobode, što ih de- terminuje auktoritativna iskustvom vjekova najboljom potvrgjena kršćanska etika. — Svi eksperimenti, što su ih ljudske strasti pravili iz prkosa proti njoi, iz- daii su, i civilizovana Evropa opet se svraća na njenu \stazu; ona je naravna potreba naprednog čovječan- stva, koje je skupo platilo skrenuće s njene staze. Čvrsto smo uvjereni, da i našem narodu bez nje ne može biti dobro. Zar mogu što solidna donijeti našem narodu konfuzne, megalomanske, većinom ne- gativno destriktivne ideje ljudi bez programa, koji mijenjaju kabanicu prama vjetru što puše? Ili kojoj pei da se naš narod nada od antisocijalnih klasnih diktatura kao i nemoralnih njihovih krilatica ? — Ako .|nas ne spase ispravni principi socijalne pravde i slo- bode razumnih bića — propadosmo ! Program Pučke Stranke izgragjen je na tim prin- cipima i za njegovo ostvarenje Pučka se Stranka emergično bori. Zadnji smo put pokazali na uspjehe njenog rada u parlamentu na korist našeg naroda. Danas ističemo, da imamo potpuno povjerenje u nje- |zine vogje koji su neumorni u radu za narod stekli opće priznanje. Da ne govorimo na dugo, spomenut će- mo samo, da im je najbolju svjedodžbu političke zrelosti dalo glavno glasilo radikalne stranke, proti kojoj su |najenergičnije nastupali u parlamentarnoj borbi; na- me ,Sainouprava“ od 21. pr. mj. na uvodnom mje: \\stu piše, da je Jugoslavenski klub pokazao svojim raktičnim radom u parlamentu veliku političku \sposobnost. Takovo priznanje sa a protivnika najbolje dokazuje kakove vogje ima Pučka Stranka. Oni su, uvjereni smo, kadri provesti u život njezina načela. Sretni smo, da imamo ljudi, koji se neustrašivo bore za jedino spasonosne principe kršćanske pravde i slobode, |da po njima naš narod dovedu do napretka i blagostanja. Dao Bog, da se to čim prije realizuje. U to ime že- llimo našem marodu, da mu bude Sretna Nova Godina! _ Čitajte i širite katoličku štampu.! Primum necessarium. B-ograd. Čitav naš državni i nacijonalni život nalazi se u teškoj krizi. Moguće još nikada nije naš narod pro- življavao težu krizu od današnje. Ako pogiedamo i svrnemo naše oči naokolo, to ćemo maići na krize u svim granama državnog života. Kriza u prosvjeti, kriza u financijama, kriza u saobraćaju, kriza u vanjskoj i u nutarnjej politici i t d., i t, d. I tko posmatra iz prikrajka čitavu ovu situaciju, morao bi pasti u tešku sumnju, da li je naša Jugoslavija sposobna za život. Ali baš ova pojava, da se mi od prvog dana našeg državnog života, pa do danas nalazimo u teškoj krizi, pa da smo ipak tu, ta pojava, kako lijepo opaža pra- ška ,Tribuna“, najbolje svjedoči, da je naš narod zdrav i sposoban da iznese ovu državu na svojim legjima i da povede cijeli naš narodni život boljim putem. Naš narod će to i učiniti, samo treba da nu se zapreke dignu s puta. Naši političari, ljudi, koji vode ovu našu državu, treba da utiru put, kojim će narod da pogje, a ne da mu oni prvi priječe razvitak. Glavna zapreka koja neda da naš narod razvije svoje snage, da pogje putem, koji mu je Providnost namijenila, po našem je mišljenju — vldovdanski ustav. Već, kada se posmatraju prilike, u kojim je taj ustav donesen i način kako je donesen, vigjet će se, da je vidovdanski ustav čedo nedonošće. Koliko sc je vremena vodila ustavna debata za vlade, koja nije imala faktičnu većinu u parlamentu ? Na kakve sve načine nije divlji radikalno-demokratski brak osigurao sebi većinu u parlamentu ? Pa i malo sati prije no što se je imao da izglasa taj blaženi ustav, trebalo je udovoljavati zahtjevima raznih grupa, kojima ucjeni- vale Pašića, ako: je ovaj htlo da dobije neznatnu većinu za Ustav. Sve ove prilike, da i ne govorimo o odsutstvu Hrvata i Slovenaca pri izglasanju ustava, jasno su nam naviještale, šta će da bude poslije iz- glasanog ustava. Ipak se je nalazilo lakovjernih ljudi, koji su vjerovali, da će poslije ipak poći sve na bolje. Oni su već vigjeli vaš dinar al pari sa frankom, oni su vigjeli cijeli naš državni i narodni život u takovu svijetlu, da se mi sada ne bismo, prema onome, šta smo onda bili, mogli ni prepoznati. I uistinu, mi se ne možemo prepoznati. Ali ne zbog toga, što smo na bolje pošli, već zbog toga, što smo pošli unatrag u svemu. I sve to poslije od- glasanog ustava, kojeg najmanje poštuju oni, koji su ga donijeli. I zar nije upravo nevigjeno čudo, da čla- novi opozicije, čak i oni, koji nijesu htjeli tom gla- sanju ni da prisustvuju, zar nije, kažemo čudo, da baš oni moraju da dižu svoj glas, da brane vidov- danski, ustav ! Sve su ovo činjenice, pred kojima se ne može zatvarati oči. Samo. lugjak zatvara oči pred opasnošću i zatvorenim očima srće u smrt, Konstatovali smo činjenice, ali to nije dosta. Destinktivnim elementima bi moguće to bilo dosta, a nama koji volimo ovu državu, koji smo je pomogli graditi i koji i dalje hoćemo da suragjujemo na njezinoj izgradnji, to nije dosta. Mi treba da nagjemo ovoj teškoj bolesti lijeka. I mi smo ga odavno pronašli i mi odavno naglasu- jemo, da je jedino taj lijek sposoban, da ovu gnjilež, koja se je tako rekuć ukorijenila u našem državnom životu istrijebi. Taj jedino spasonosni lijek, taj ,pri- mum necessarium“_jest revizija vidovdanskog ustava. Zaplašit će se od ove riječi ,revizija“ moguće mnogi. Mnogi će na nas navaliti, navodeći nam mnogo i mnogo razloga, koji tobože priječe reviziju. Mnogi, kojima je vidovdanski ustav dogma, koji reviziju u- stava mrze gore no gjavola, mnogi će od ovih poka- zivati na nas kao izdajnike i separatiste. Sve to nas nimalo ne smeta, da budemo uvjereni, da jedino re- vizijom ustava može da naš marod pogje naprijed. Jedino revizijom ustava i skidanjem naših unutarnjih zadjevica sa dnevnoga reda može naša mlada Jugo- slavija, da izvrši u historiji čovječanstva onu divnu ulogu, koju joj je Providnost odredila. Na kojim te- meljima mora da se prov; ova revizija, o. tome drugi put. — S. > l * Pismo iz Beča. (Kako je u Austriji). Ako gledamo poli- tički barometar javnog mišljenja i osjećanja u raznim novostvorenim državama iza rata, vidimo svuda veliko nezadovoljstvo u narodu. Naravno svim metežima ve- ćeg opsega stoji na čelu opća socijalna katastrofa, koja ne samo pojedince, nego i cijele mase goni na očaj i skrajnju bijedu. To je pojava razumljiva, ali uz nju možemo registrirati i drugu, i to specijalno ovgje u Austriji, moguće još u većoj mjeri, negoli drugdje: a to je, da većina ljudstva nije zadovoljna s novom re-, publikanskom vladavinom, jedni iz principa, a drugi, jer sadašnja vlada sa svojim duševnim, socijalno-de- mokratskim, ili — recimo točnije — framasunsko-ži- dovskim kormilarima hoće da plovi protunaravnim i protuvjerskim strujama, koje veliki dio riaroda smatra nametljivim i prema tomu upriličuje svoje držanje. Za ilustraciju ovih prilika neka služi ova klasična crtica. Jednom susretnem na ulici odrpanog, stasitog i krupnog čovjeka, koji griskajući pohlepno komađ crnog suhog hljeba, uputi se prema meni te će mi po- kazujući ga: ,Vidite, kako je sretna i darežljiva maj- čica republika Austrija !“ To je uistinu samo jedna sličica, koja može da bude izražaj osjećaja i bijede pojedinog čovjeka, ali uopće ovgje je velika bijeda u pučanstvu, kud i kamo veća, negoli u Jugoslaviji. Ali ovgje je razumljivo, a tamo je nerazumljivo, jer je naša država neizmjerno više produktivna (gotovo u svim artiklima osim indu- strije) i više izvozi i imade kud i kamo boiju valutu (nedavno je jedan dinar notirao više od 100 aust. kruna! — a to naravno ne toliko, jer su ga naši državni i iinancijalni krugovi podigli, koliko uslijed drugih po- voljnih okolnosti): a poslije svega toga naš narod je željan hljeba uz obilje hljeba! Da nezadovoljstvo naroda ovamo može obuhva- titi i većeg maha, pokazali su nedavni dogagjaji, t. j. ogromne demonstracije protiv skupoće; koja u ovoj s valutnog gledišta ponajnesretnijoj zemlji uprav ia- bulozno skače i narod u propast vodi. Spomenuti javni i opći nastup, osobito beskućnog i radnog staleža ni- je to bio naprosto takav, da bi nosio karakter jedne obične demonstracije: nč, to je bio pravi, formalni razbijalački i otimalački juriš na hotele, kavane, bogate dućanske izloge i nutarnja spremišta. Neizmjerne ma- se ljudstva u onoj furiji razbijale su sve, što im je dopalo ruku, a ua nišan su bile uzete baš naiskupo- cjenije dragocjenosti. Drugi su pak razjarenim masa- ma bacali iz spremišta svakojakih predmeta, osobito luksuzne robe i živeža. To je sve za čas bilo razgrab- ljeno i razneseno. Ko se mogao oprijeti onoj bujici naroda? Policija je učinila svoju i nekoliko stotina po- zatvarala, ali to je sve ništa. Računa se, da šteta na- nesena iznosi oko 1300 milijuna kruna. Ovo je grozna slika naroda, koji gladuje i koji izumire, Ipak uza svu bijedu i nevolju, Beč ostaje vazda Beč: grad veselosti i zabava. Zagješ li u koncertne, operne i kazališne dvorane: sve ispunjeno. Kina ne treba ni spominjati. Kavane i hoteli pre- puni. Dakle silna raskoš i silna bijeda. To su dva nepomirljiva neprijatelja. Nadugo bih otišao, kad bih htio dalje i detaljnije da opisujem prilike u Austriji. Do naših je državnika, da i u Jugoslaviji ne nastane što slična, osobito u ekonomskom pogledu. Zadovoljite narod ekonomski i tri su dijela zla iščezla. V. Kulturne vijesti, Osnutak ,,Hrv. radničke katoličke zajednice“ u Sjed. državama. Američki radnički Hrvati uspjeli su da se ovo zadnjih godina organizuju u Narodnoj Hr- vatskoj Zajednici sa brojnim odsjecima po svim gra- dovima Udruženih Država. Ovo je udruženje u prvom redu karitativno, ali takogjer i kulturno-prosvjetno. U zadnje vrijeme preuzeli su nažalost vodstvo liberalni i komunistički elementi, koji hoće cijeloj organizaciji _