St.Q &
i
Br. 2.
Statistika stanovništva po vjerama 1 naro-
dnosti u Jvgfilaviti: 'U državnoj se statistici sregjuju
i popili
Stanoy ištva. 1 osad
ON
Prema ovoj statistici. o ei
vnih 5,459,212, ili ia katolika #74
muslimana 1,348.3 70 ili 1169/95 ostati vjeroispovijesti
ima 9% od eielokodi o 'stanovništ & \Po narodnosti
ima Jugoslavena 9,546.000, ostalih Slavena 190.191.
Njemaca 508.494, Madžara 494.163, Aimauta 479.890.
Rumunja 178.315. Talijana 9 hiljada 585. Kaošto se vidi
neslavenskih narodnosti ima ukupno 1,854.704 ili 16%.
Voz po kopnu i vodi. Nedavno su u Belgiji
pravljeni vanredno interesantni pokusi s jednim vo-
zom, koji može da juri u vodi, a odregjen je za ze-
mlje, gdje ima mnogo jezera i rijeka. Vlak je naru-
čen za belgijsku koloniju Kongo, a sastoji se od je-
dne lokomotive i nekoliko vagon. Cijeli voz može
da prenosi oko 30 tona tereta. Kod pokušaja, koji
su ragjeni na pruzi Petit —Villebroech, vigjelo se vrlo
lijepo, kako voz juri ponajprije tračnicama koje su
onda svršavale u vodi. Voz je zašao u vodu sa sma-
njenom brzinom i tu je dalje plovio kao lagia.
300 Jezika. Alisa Verner prošlih dana naimeno-
vana je za prefesora orientalnih jezika na londonskom
univerzitetu. Ona govori tri stotine raznih afrikanskih
dialekata i uživa glas priznatog autoriteta u poznava-
nju jezika. Osim ovoga, ona gavori francuski, nje-
mački, talijanski, holandeški, španjski, portugalski
i švedski.
ti ima pra xi
74.867. šli
/
Pisma iz naroda.
LISAC. (Blagoslov zvona). Marnim zauzimanjem
našeg župnika, a odazivom naše braće iz Sjeveme i
Južne Amerike dobavismo za našu Maticu BI. G. od
Rozarja 3 lijepa i velika zvona iz tvornice Cuktov-Split.
U Nedjelju 11. XII. slijedio je blagoslov istih. Pred
crkvom su zvona bila ovjenčana zastavama i lovor-vi-
jencima, — a tako zgoćno smještena, da se je s njima
moglo i zvoniti. Zvona je blagoslovio naš župnik vič.
Dn. Božo Bačić, a zatim je slijedila svečana Mise,
preko koje je Mp. O. I. Petković, dušobrižnik Slanoga,
držao lijep govor ističući simbolično značenje zvona i
njihovu usku svezu sa životom kršćanina.
Poslije sv. Mise slijedio je objed u župnikovu
dvoru, na koji su bili pozvani kumovi i crkovinari. U
ugodnom razgovoru i veselom pjevanju teklo je vri-
jeme a na koncu gospoda kumovi darovaše zvona
lijepom jabukom : Niko Sušilo 1 liru amer. u papiru,
Ivo Tikvica 1 1. am. u zlatu, Miho Šeput 800 kruna,
Pero Sutić 400, Antun Ljubišić 400, Ivo Hrdalo 400,
Stijepo Matrljan 400, Stijepo Čurčija 400, Ivo Dužani-
ca 400. Sakupilo se i za ,Jugoslavensku Maticu“ 340 k.
Po podne zvona opet zaslaviše a razdragani se
gostovi razigjoše svojim kućama noseći u svome srcu
ugodnu uspomenu toga dana. Nova su pak zvona u
gotovo dvostrukoj težini prema pregjašnjim a imaju
posebne gvozdene glavine čije osi dosižu do trećine
zvona. Uslijed toga dostatna je i neznatna snaga pri
zvonjenju ; a što je glavno zvona ne drmaju zvonikom,
jer u gibanju na trećini svoje visine gube dio svoje
težine ili bolje odbojnu snagu. Tu je radnju zgodno
izvršio g. Vilim Haberzeiter mehanik u Slanome, u če-
mu ga treba pohvaliti. Divno je bilo slušati skladni i
melodijozni zvuk novih zvona kad su kroz tihu badoju
noć triput pozivali vjernike a poslije opet uveličavali
svetu polnoćnu Službu.
Na koncu treba pohvaliti i one, koji su na poziv
župnika sakupljali darove za zvona, a to su: Braća
Šeput i Vidojević Ivo iz Lisca, Andro Bandur iz Čepi-
kuća, Niko Novak iz Točionika i Pero Talija iz Ko-
teza. Njima kao i ostaloj našoj braći u Americi svaka
čast i hvala pred svijetom, a od Boga stostruka plata,
a neumornom župniku, čijom smo zaslugom dobili
šest novih zvona u žuni dao Bog snage i zdravlja, da
ostvari i daljnje svoje osnove .oko poljepšanja naše
Matice i kapela po odlomcima. Primorac.
Zadruga dalm. akademičara u Pragu.
(Rodoljubnom dalmatinskom gragjanstvu :) Teškim
ekonomskim prilikama, koje su se pojavile poslije
evropskoga rata, otešćano je bilo siromašnome dal-
maiinskome studentstvu življenje u Pragu, a nauk je
bio onemogućen. Gorko iskustvo ponukalo je zato
siromašne djake, da pokušaju osigurati sebi opstanak
u Pragu i uspjeh u školama osnutkom ekonomske
zadruge. Gospoda jugoslavenski koloniste u Českoj
odazvali su se velikodušno na poziv studenata i svo-
jim bogatim darovima osnoveli i na duže doba osi-
gurali život današnje ekonomske »Zadruge akademi-
a
3 3u sregjeni po-.
pR
prasl
NARODNA SVIJEST _
čara iz Dalmacije u
n lazi“ vrlo siromašnim prilikama, te ne
NEE KR RO I SD z :
dalje ispunjavati karitativnu i. kori
, dal
stane li djelovanje Zadru;
ponovno biti izvrgouto najljućim p
mašniji biti će prisiljeni apustiti :
svojim :kućema. Da se to ne dogodi, :
aka iz 1, najvrućom molbom na sve novčane za-
vode, bogatim poduzećima, trgovcima, industrijalcima
a i imućnim gragjanima, da novčanim doprinosima
omoguće i nadalje korisni rad Zadruge i time pomo-
gne siromašno dalmatinsko studenstvo. — Doprinosi
nek se pošalju podružnici »Ljubljanske kreditne banke«
u Splitu, ja na adresu: »Zadruga akad. iz Dalma-
cije u Pragu«.
jada, a
Za odbor Zadruge :
Presjednik : Jozo Tudorić. Tajnik: Ivo Fantov.
Iz Jugoslavije.
Kralj Aleksandar I. posjetio je 6. o. mj. sa ma-
lom svojom pratnjom rumunjsku kraljevsku porodicu
u Sinaju. Ovaj se posjet dovodi u svezu sa skorom
vjeridbom našeg mladog kralja sa rumunjskom prin-
cesom Marijom. Kralj će ostati u Rumunjskoj 10 do
15 dana. Svrha ovog putovanja kraljeva ima i poli-
tičko značenje, da se naime učvrste dobri odnošaji
izmegju Rumunjske i Jugoslavije. |
Kraljev put u Dalmaciju. Novine javljaju, da
će kralj posjetiti Dalmaciju na proljeće. Nacrt ovog
putovanja imao bi da izradi ministar vjera Dr. Krstelj
u dogovoru s presjednikom vlade.
,Dan Prosvjete“. Prosvjetni Savez“ u Zagrebu
zaključio ie i ove godine 4. veljače, rogjendan bi-
skupa J. J. Sircssmayera, proslaviti kao ,Dan Pro-
svjete“. Ne predlažemo, da to bude narodni blagdan,
jer njih imademo dosta. Već sama riječ ,blagdan“
potiče na žalost na plandovanje, goščenje, pijančevanje,
a i tega imamo dosta. Nama treba. rada, rada i opet
rada. To neka bude dan, kojega ćemo dobiti pobude
za prosvjetni rad u najširim slojevima našega naroda.
To neka bude dan, kojega ćemo sabrati i novčanih
sredstava za taj rad. — Sioga pozivamo i molimo
sva naša kulturna društva, da 4. veljače prirede kon-
cert s predavanjem, a čisti dobitak neka namijene
,Prosvjetnom Savezu“. Gdje se s bilo kojeg razloga
ne može ništa prirediti, ueka rodoljubi sakupe neku
svotu u istu svrhu.
Novi ministri. U novoj vladi imenovani su ge-
neral Vasić ministrom vojnim, a g. Dr. Moučilo Ninčić
ministrom vanjskih poslova.
pr. Korošec u Osijeku. Na putu iz Beograda
u Ljubljanu zaustavio se je Dr. Korošec u Osijeku,
gdje je bio gostom rektora bisk. sjemeništa. Iatervu-
jisao ga je urednik ,Hrv. Obrane“, komu je dao važne
izjave. Megju ostalim je spomenuo, da ne možemo
naprijed ni kulturno ni ekonomski dok se ne zadovolje
Hrvati i Slovenci.. U gospodarskom pogledu mora prije
ili kasnije doći do ,prečanskog“ ironta, koli bi imao
dovoljno smisla za socijalne i ekonomske potrebe pre-
čana. Jugoslavenski klub ostaje u Beogradu da bude
kao savjest glavnim strankama, koja će im dovikivati,
da se zadovolje Hrvati i Slovenci podjelom zemlje u
zakonodavne pokrajine. Katolička stvar u našoj državi
stoji vrlo slabo, čega moraju biti svijesni svi katolici,
nadasve sav kler. Naša vanjska politika je neaktivna,
a vodi je Beneš spoljui ministar Čehoslovačke. Mi ne-
mamo diplomata, osobito ne u Beogradu. Stoga je
zapelo pitanje evakuacije IU zone i javnost treba da
budno pazi da ne doživimo tu kakva iznenagjenja. Ideja
sjedinjenja s Bugarima je zdrava, te će sigurnu danas
ili sutra pobijediti.
Omladinski zbor na Kiisu. Na Novu godinu
održan je inicijativom jug. kat. omlad. društva »Mah-
nić« na Klisu uspjeli zbor katoličkih omladinaca iz
svih okolnih sela, pak i iz Splita. Iz Sinja su dohrlili
kršni momci i djevojke s glazbom Marijine kongre-
gacije. Svečana akademija sa svojom krunom : gimna-
stičkim vježbama uspjela je izvrsno. U kasnu noć ra-
zišli su se gosti uz sjaj bengala, bacanje roketa i
veselu pjesmu. — Policijski je aparat radio čitavih
osam dana da osujeti ovaj zbor katoličkih kršnih o-
mladinaca.. Protuzakonito izagnan je s Klisa katol.
sveučilištarac iz Zagreba g. Tužinski. To je morao
da ispravi sam pokrajinski namjesoik u Splitu, te se
poništila protuzakonita naredba. O makinacijama poli-
cije proti ovom kat. zboru bit će govorai u parlamentu.
Pčelinja kuga u Hercegovini tako nemilo hara,
da se je bojati, e će sve pčele tamo uginuti. A mnogi
su od meda i voska imali lijepa prihoda.
FIONA
Pragu«. — Danas se Zadruga
Naš spor s Italijom. Naša je vlada uzela odlu-
čan stav prama ltaliji. Neće sg govački pre-
e ija eću zonu i
lih luka, koje
onima u Šibe-
duzimati nikakvih
ego Italijom, sve a ne zvrši obaveze,
koje proistiću iz rapalskoga ugovora. IS (tako ne će se
s naše strane ratifikovati sporazum o q
zaključen na-konfereuciji na Brionima.
Vojni ministar i ,Orlovstvo“. Budući da se u
zadnje vrijeme opažaju sve češća proganjanja vojnika-
orlova sa strane nekih oficira, predsjednik Jugoslaven-
skog kluba Dr. Korošec intervenirao je 2,0.1mj. kod
bivšeg vojnog ministra Zečevića izmegju ostaloga i za
tu stvar. Ministar je izjavio, da vojno ministarstvo nije
nikada izdalo kakve odluke naperene proti orlovstvu i
Orlima. Ako bi se gdje pravile vojnicima-orlovima ka-
kove krivice, nek se jednostavno prituže. Vojna je
uprava svijesna, rekao je g. ministar, kako je orlovstvo
od velikog značenja za armadu i državu.
Napokon uvigjaju. Božićna zagrebačka »Riječ«
donosi uvodni članak koji raspravlja o položaju, pa
priznaje da kao što se u Zagrebu stvara i po cijeloj
Hrvatskoj prenosi raspoloženje. ili federacija ili otci-
jepljenje, u Beogradu se sve više pomalja drugi ek-
strem: ili prisilni centralizam svega ili otcijepljenje.
Radi uspjeha Hrvatskog bloka pri zadnjim izborima
gradskin u Zagrebu čini joj se da raste jedan osje-
ćaj da se prilike u našoj državi ne razvijaju povoljno
za Hrvate. Zatim osugjuje politički pravac, koji u sva-
koj najmanjoj hrvatskoj stvari vidi separatizm a u
Beogradu n. pr. vješa na dan kraljeve krsne slave i
to na zgradi državnog savjeta cijele kraljevine i preko
puta Narodne Skupštine, samo srpsku zastavu.
Samo je zaboravila reći, da su sve to skrivili i |
njezini ljudi |
Pedesetgodišnjica ,Slovenca“. Novom godinom
stupio je »Slovenec«, glavni organ Slovenske Pučke
Stranke, u svoju pedesetu godinu. Neustrašivom su-
boriocu za pobjedu kršćanske misli u Jugoslaviji ša-/
ljemo najiskrenije čestitke !
Rascjep u slovenskoj »kmetijskoj« stranci.
Dne 28. pr. mj. održan je u Celju sastanak pouzda-
nika slov. kmetijske stranke. Na tome sastanku došlo
je do rascjepa u stranci.“ Seljaštvo, koje je glasovalo
kod izbora za kostituantu za kmetijce listom će stupiti
u Pučku Stranku, a gospoda će u — zemljoradnike.
Jadranski Samobran“ neodvisna smotra za
javnu kritiku, ravnopravnost i sporazum. Glavni ured-
nik Miho Jerinić, zubar. Urednišivo i uprava Šibenik,
glavna ulica 108. 1I. Prvi broj izlazi 13. siječnja. Go-
dišnja predplata Din 48. Pojedini broj Din 9.
Španjolska hunjavica, koja je nazad dvije-tri
godine toli nemilo svijet kosila, opet se počela javljat
U Zagrebu ima više slučajeva. Pojavlja se u obliku
angine ili bolesii žlijezda u vratu. Treba često ispiral
grlo alaunom, h'permanganom ili octom i vodom. /
Centralna ribarska direkcija. U ministarstvi
poljoprivrede. i voda je spremljen zakonski projeka
o formiranju jedne centralne ribarske direkcije. Ova
projekat u isto vrijeme znači izjednačivanje
dosada postojećih zakona o ribolovu, kao i ukida
različitih ribarskih fondova. Projekat je poslan zaiute
resovanim ministarsivima i ribarskim udruženjima
proučavanje.
Iseljivanje u Ameriku. Po službenoj statisti
iselilo se iz naše Kraljevine ove godine u Ameriki
u julu 1310, u augustu 1403. u septembru 1194
svega ta tri mjeseca 3005. U
Povratak naših državljana iz Rusije. U pi
sljednjih sedam mjeseci vratilo se iz Rusije, pret
Njemačke i Austrije, do 14.000 naših državljana. Bi
vratak se provodi na taj način, da ie naša država
tu svrhu dala Crvenom Krstu u Ženevi kredit (
10.000 engleških funti, što iznosi do 20 milijona (
nara. — Pošto je taj kredit iscrpljen, ministarstvo s
cijalne politike zatražiće u istu svrliu novi kredit.
Monopolski prihodi. Uprava državnih monopi
imaia je u oktobru 46,337.936 dinara prihoda (26,183.2
više nego lanjskoga oktobra). — Prihodi u prvih;
mjeseci ove godine iznose 900.905.904:63. dini
(107,743.499:20 više nego za prvih 10 mjeseci la
ske godine).
Nova zgrada za banke. Odredba da banke
raju graditi vlastite kuće, postepeno Se provodi
svim našim većim gradovima. U Mariboru će Zad
žna gospodarska banka graditi svoju palaču na.
spratova. U nju će se preselitii katolički Tiskovni dt