Str e iza sv. Mise Mornarica obilazi gradom. 3), U 1 sat po pod. zajednički objed Mornarice. Poslije podne. 4). U 3 sata igra Tombole na trgu sv. Tripuna. 5). U 4! sati povraćenje Državne i Općinske Zastave te se Mornarica vraća pred Stolnom Crkvom i puca tri puta u počast vraćanja Zastava. 6), U 6 sati koncerat glazbe na trgu sv. Tripuna i bacanje umjetnih vatara. 7). U 8 sati Mornarica obilazi gradom i zavišuje svečanost. ČILIPI 25/1. Danas ovgje u Čilipima dogodio se je grozni slučaj, komu je žrtvom jedan ljudski život. Gijurović Mato Ivov vozio je sa vlastitim kolima od svoje konobe pred crkvom gragjevni materijal. Na povratku poplaše mu se konji, te u divljem trku po- jure. Došavši pred kuću braće Levata, gdje put pravi nagli zaokretaj, u onom trku zaokrećući jedan konj pade popuzavši se po pločniku, a onaj drugi isto bi- jesan potegnu i kola i paloga konja i poleti u bijes- nom trku prama Grudi. Uzalud mnogi, koji to vigieše, kušahu da zaustave pomamne konje u njihovom bjes- nilu, koji prešavši željezničku prugu odjuriše dalje puni kilometar puta. Prvi pridošli u pomoć našli su kola i konje bez da je na istim bilo što oštećeno, ali pokraj kola nagjoše Gjurovića smrtno ranjena u glavu. Sa tog mjesla bio je prenesen na kolima u svoju ko- nobu, gdje mu je bila pružena liječnička pomoć. Ali sve to nije pomoglo, jer je ranjeni nakon tri sata teških boli preminuo. Ovaj žalostni dogagjaj potresao je sve ljude bližnje okolice, jer je pokojnik bio uopće ljub- ljen. Bio je svegi veselo raspoložen prama svima, te ga radi toga oplakuje cijeli rodni kraj, moleći mu pokoj vječni, a ucvijeljenoj obitelji i rodbini naše iskreno saučešće ! K. STON. (Barbarsko postupanje na parobdu Gruž). U subotu 21. pr. mj. ukrcao se je u Gružu i jedan siromašni putnik po svoj prilici Slovenac, da otputuje za Ston. Tog dana »nostromo« nije primao od nikoga novčanice od 20 kr., jer da taj novac »više ne kuri«. Dotični Slovenac nije pak imao drugog novca osim komade od 20 K. Parobrod dosje u Zaton i sad se dogodi nemio prizor, koji je na svakoga prisutnoga proizveo najgori utisak. Na zapovijed jednog višeg gospara, po svoj prilici od uprave društva, siromašnog Slovenca izbace na obalu, pretraže mu prtljagu i lis- nicu, i kad nijesu našli drugog novca, niti vrijednog predmeta, da mu se zaplijeni, ostaviše ga ma obali u Zatonu, a parobrod proslijedi svoj put. Taj su pri- zor gledala uz ostalu publiku i dva oružnika i nitko da sejeza siromaha čovjeka zauzeo. Žalosno ! = Suputnik. GRUDA. (Neredi na pošti). Poštanski ured u Grudi dužan je da uregjuje poštu i za sela Ljutu, Lovomo, Pridvorje i Kunu, t. j. da svake srijede, petka, i nedjelje pošalje listonošu u spomenuta sela, koji ima trubljom obznaniti svoj prolazak kroz selo, isti ima ujedno i da isprazni poštanske sabiralnice i od- nese poštu u Grudu. Megjutim sada mema više ni sabiralnica, ko što je prije bilo, te ljudi u neprilici kako da pošalju pismo u Grudu, a listonoša umjesto da donaša poštu iz Grude u: tri spomenuta dana do- lazi, kad mu pade na pamet, a jer nema trublje nitko i nezna kad dogje. Poštu se dobije u ruke, ako se slučajno desi na putu kad listonoša prolazi, drugčije NARODNA SVIJEST on odnese list ili natrag u Grudu ili ga preda komu u selu, da ga ovaj dalje predaje namjenjenome. Na ovaj način naravno da se listovi ili gube ili u naj- boljem slučaju dosta zakasne. Op. Ur. Više smo već puta primili razne tužbe, usmene i pismene, na nerede poštanskog ureda u Grudi. Ponovno smo primili jedno odulje pismo, mol- bom da bi ga iznijeli u našem listu. Mi iznašamo samo nekoje stavke iz toga pisma, a namjera nam je, da podsjetimo nadležne faktore, da se stvar uredi, da narod ima korist od pošte, kad je i uzdržava. Sa PELJEŠCA. Svijesni seljaci sela Prizdrine i Zakamenja otvoriše svoju Čitaonicu pod imenom ,Ju- goslavenska Čitaonica“ u Prizdrini. Stoga umoljavamo naše rodoljube, da di štogod doprinijeli ovoj ustanovi. Imamo nade da će nam tad naše Biblioteke darovati poučnih knjiga. M. S. GRUŽ. (Ispravak), Na osnovu zakona o štampi izvolite, na dopis uvršten u br. 4. o. g. toga lista pod na- slov: Gruž (Uzgoj naše djece) uvrstiti slijedeći ispravak: Nije istina da se u povjerenoj mi školi samo pou- čava, a ne odgaja i da u današnjoj školi u Gružu ne- madu djeca moralnog odgoja, već je istina da se djeca poučavaju kako će biti čestiti ljudi i državljani. Ako dio djece nije poučavana u nauci vjere, krivnja nije za to na školskoj vlasti pa ni na meni kao upravitelju škole. Nije istina, da djeca, od kada je škola započela, više ne idu na školsku imisu osim državnih praznika, već je istina da školske mise u Gružu nema, a da djeca idu na misu u sve obligatne dane i da su nad- gledana po učiteljskom osoblju, koje je za to odregjeno. Nije istina da sam izdao knjigu o prelazu iz kr- šćanstva u bezvjerstvo, već je istina da sam izdao knjigu, koja se, izmed ostaloga bavi i pitanjem stu- panja u bezkonfestonalce. Nije istina da spremam drugu knjigu o slobodnoj ljubavi. — U Gružu, dne 25 januara 1922. Ivo Autonioli, nadučitelj. Op. Uredništva. Donosimo ovaj ispravak — koji a ma baš ništa ne ispravlja — i to ne na temelju za- kona, već da i javnost vidi, kako i sam g. Antonioli potvrgjuje žalosne činjenice manizane u dopisu. Za ove sve ,nije istina — nego“ rekao bi naš Kačić: »Ista pisma, samo malo drugovačije“. Mi prepuštamo repliku našem dopisniku, a kakova je mentaliteta i kojim duhom diše gruški nadučitelj najbolje dokazuje knjiga, o kojoj se govori i u dopisu i u ispravku. U današnjem podlisku prenosimo samo glavne tačke log novog apostola slobodne (!) misli. Pak zar je čuda, da su kršćanski roditelji u Gružu zabrinuti za odgoj svoje djece u rukama uzgojitelja zadojena. ta- kovim ,savremenim“ idejama. — Iz ispravka smo ispustili jednu stavku, koja nikako ne dolazi u ispra- vak, jer što g. Antonioli još sprema i po čijem receptu, to može javiti posebnim oglasom a ne u ispravku. i + Sv. Otac Benedikt XV. i Zadnji časovi sv. Oca. Smit sv. Oca iznenadila je cijeli cvijet. Ništa se nije govorilo o njegovoj bole- sti, kad najednom prosu se glas: Umro je Papa! Sveti Otac nije puno bolovao. Prehladio se, a na to slijedila upala pluća, koja se je naglo razvijala. Lije- čnici su već treći dan izjavili da nema nade u ozdra- vljenje naravnim putem. Po svim rimskim crkvama Što hoće naši ,slobodno-mislioci“: Dr. Vat. Bukmirović, Ivo Antonioli (učitelj u Gružu) i ostala ,ireidenkerska“ (čitaj: framasonska) družina? Stojeći na brošuri, koju su gornja gospoda ovih dana štampali pod naslovom: ,Vačno za svakoga! Slobodni mislioci prema nesavremenim zakortima“ — evo što oni hoće da se provede u ovoj našoj državi : 1) revizija svecpćeg gragjanskog zakonika, na- ročito ukinuče cijeloga njegova odjela o crkvenom braku (ženidbi), te naregjenje sveopćeg i jedino va- ljanog gragjanskog braka, sklopljenog n formi gra- gjanskog ugovora pred državnim uredima i valjanog bez obzira na kontfesiju. 2) ukinuće svih crkovnih matica i zavedenje dr- žavnih registara, koji su — kažu oni — ,jedinim jamstvom za ispravnu evidenciju pučanstva“, 3) ukinuće svih konfesijskin i nesavremenih ure- daba o pravu roditelja i djece kao i o nasljednom pravu. 4) reforma kaznenog zakona i kazn. postupnika, i to naviaš: potpuno ukinuće $a 122 k. z. o zločinu '\smetanja vjeroispovijedi, $a 302 k. z. o pobugjiva- nju na mržnju bogoštovnih društava, i $ 303 o uvre- dama nanesenim crkvi. 5) ukinuće dojakošnje konfesijske formule za prisegu i nadomještenje iste iormulom čistoetičkom (mo- ralnom)ili pukim obećanjem (obećanje ludom radovanje !) da će se kazati istina potvrgjena rukovanjem, 6) izbačenje iz sudskih dvorana svih kršćanskih krucifiksa_ (propeća), židovskih tora i muhamedan- skih korana. 7) reforma svih školskih zakona u pravcu na- prosto bezkonfesijonalnom, (bezvjerskom), i to tako da ,svečenstvo (kler) bude. isključeno iz škole i iz njezine uprave ; da se ukine vjeronauk kao nastavni predmet, a da ga se ,nadomjesti sa poukom iz etike i gragjanskog morala (l)“ ; i da 'se ukine svako obve- zatno sudjelovanje školske djece u vjerskim obredima. 8) reforma interkonfesijonalnog zakonodavstva ; koja se ima provesti ,ukinućem svih povlastica (?) katolicizma i katoličke crkve“, i svake razlike vjero- ispovijesti na zakonito priznate i nepriznate. Dalje: Ukinuće svih konfesijonalnih grobišta, a utemeljivanje jedino općinskih interkonfesijonalnih grobišta, oduze- tih ispod svake uprave župskih ureda. Uvedenje gra- gjanške značajke sprovoda kao: što i obvezatno spa- ljivanje mrtvaca u krematorijama. (To jest, da kad umre katolik ili pravoslavni, sprovod se ima obaviti bez križa i bez svećenika, a tijelo mrtvaca nema se pokopati, već spaliti.) I ovo bi — kaže se u brošuri — bile ,samo nekoje najnužnije reforme“ | Za ono pak, što će doći iza ovoga, mislit će se već gosp. Bukmirović i gosp. Ivo Antonioli, jedan kad postane ministrom unu- trašnjih dela, a drugi ministrom »pasjih vjera“ ! Br. 5. držale se javne molitve za ozdravljenje. Megjutim kri- za se približavala i u subotu na 21. postigla svoj vrhunac. Papa je tekom dana više puta pao u nesvi- jest, što je dalo povoda preuranjenim glasinama o smrti. Kroz čitavi dan u subotu veliko je mnoštvo svi- jeta sa napetošću očekivalo vijesti na trgu sv. Petra o papinom stanju. Veliku je senzaciju pobudio tog dana posjet Vatikana triju talij. ministara: ministra pravde Rodino, ministra gragjevine Micheli i ministra poljo- privrede Mauri. Ti ministri pripadaju tal. pučkoj stranci, i pohodili su Vatikan, da se informiraju o papinoj bolesti. Papinske su im garde iskazale vojničke po- časti. U subotu bio je sv. Otac pri potpunoj svijesti i razgovarao se sa nadbiskupom iz Bologne. Toga dana na večer započe agonija. Disanje je postajalo sve teže i brže. U noći stanje se pogoršalo i u 2 sata primi zadnju pomast, poputbinu već bijaše prije pri- mio. Uz postelju neprestano je bilo više kardinala; u 3 s. bijahu pozvani svi kardinali, koji su se nalazili u Rimu i u njihovoj prisutnosti sv. otac predade svoj duh Bogu u nedjelju 22. [. u 6 s. jutra. Zvono sa cr- kve sv. Petra navijesti gradu Rimu i cijelom svijetu, da se nasljednik sv, Petra preselio na drugi svijet. Zadnji blagoslov »Pape mira.« Ganutljivo i dir- ljivo je čitati, kako novine opisuju zadnje časove sv. Oca. Prisutni ga kardinal zamoli, da blagoslovi svoje uku- ćane, a bolesnik jedva podigne umiruću ruku i napravi malen križ, Zamoli ga zatim, da blagoslovi svoju svoj- tu i rodbinu, a sv. Olac podigne malo više svoju ruku i napravi malo veći križ. »Sveti Oče« — nastavi kar- dinal — ,blagoslovite narode, koji žele mir u svijetu«. Na ove riječi sv. Otac sakupi zadnje svoje sile, sam se pridigne i kao da sjedi na prijestolju. tri puta na- pravi desnicom veliki križ, a zatim pane, i više ne ustane. Tako je i zadnji blagoslov »papa mira« dao onima, koji rade za uspostavljanje mira u svijetu. Ukop sv. Oca. Tijelo sv. oca po njegovoj vla- stitoj želji nijesu balsamovali, kako je to bio običaj. Zato je slijedio ukop makon tri dana. iza smrti. Za- dušnice će se produžiti kako je propisano kroz 9 dana. Tijelo sv. Oca položeno je u lijes od čempresova d:- veta, ovaj dolazi u lijes od olova, a ova oba u treći od jasenovog drveta na kome je natpis i grb. Cijeli je lijes spušten u raku u crkvi sv. Petra sa svim po- častima. Svakoga je iznenadilo, da cijela ostavština preminulog Pape iznosi samo 700 lira. U zadnji čast stigla je obavijest iz Amerike, da-je poslano 800.000 lira Petrovog uovčića. Smrt svu. oča i Jugoslavija. Naša je država ta- kogjer iskazala dužnu poštu Papi — Mironoscu i Sa- maritancu — Benediktu XV. Sve naše novine, uz koju iznimku, pišu većim ili manjim pietetom o velikom pokojniku, za kojim plače tolika sirotinja, toliko bi- jednika širom svijeta, osobito toliko jadne dječice. Nj. Vel. kralj Aleksandar lično je izrazio svoje sau- češće papinskom nunciju Cherubini u Beogradu. Isto učiniše ministar predsjednik Pašić, min. izvan. djela Ninčić te min. vjera Krstelj; šefovi pokrajinskih vlasti izraziše svoje saučešće odnosnim biskupima. U subotu na 28. održao je zagrebački nadbiskup Dr. Bauer svečane zadušnice u Beograđu u katol. cr- kvi uz učešće kraljevskoga dvora, vlade, Narodne Skupštine, diplomatskoga kora itd. Prigodom papine smrti izrekao je u parlamentu ministar vanjskih posala Dr. Ninčić ovu sažalnicu: »Gospodo ! Čim je došlo izvješće o smrti pape Bene- dikta XV. ja sam lično otišao da najavim saučešće ovdješnjem prestavniku Sv. Stolice nadbiskupu Che- rubini-u. To saučešće, gospodo, bilo je iskreno. Pokojnik učinio je za vrijeme rata velikih usluga srpskom dijelu našega naroda. Naši internirci i zaro- bljeuici u Niemačkoj i Austro-Ugarskoj - dobivali su za vrijeme rata materijalnih pomoći od Svete Stolice, a' porodicama izbjeglica olakšana je prepiska s njihovim u zemlji ostalim članovima. Ko hoće, da razumije svu veličinu toga djela, treba da se prenese u ono (teško doba, kada smo morali napustiti našu otadžbinu. Po- slije rata, kad smo zasnovali novu državu, želja je naše vlade bila, da se sa Sv. Stolicom; koja pred- stavlja jedan faktor u cijelom krščanskom svijetu, održe jasne i prijateljske veze. Ta nastojanja našla su. kod pokojnog Pape potpuni obzir. Stoga molim Na- rodnu Skupštinu, da oda pokojnom poglavaru kat. crkve, kojoj pripada jedan veliki dio našega naroda, a kojega smo ini bez razlike poštovali, počast sa po- klikom : Slava mu !“ : Ovaj govor saslušali su poslanici stojeći, a na koncu su se svi odazvali s poklikom: Slava mu! Odjek Papine smrti. Sa svih strana svijeta stižu vijesti žalosti i sančešća povodom Papine smrti. Ka- tolici žale smrt svoga duhovnog oca, a mnogi ino-