Str. 2.

lajički moral.

Gospoda oko zelenoga stola što uva-
gjaju lajički mot i

1, ne pitaju, da li lajički moral mla-
u conačnu p MOI Tek_kad ovoj go-
spodi bude gorjelo mad glavom, posegnut će za sta-
rim i oprobanim sređstvima : I —
U posljednje vrijeme ustađe većina učitelju protiv koč-
dukacije. U marodnoj crkvi opet vođe počimaju gubiti
kompas. Češki se vogič na ne orkve priklanjaju
protestantima, a moršvski srpskoj pravoslavnoj crkvi.

  
  
 

 

Pisma iz naroda.

Iz ŽUPE. U Nedjelju je u dvoraui Seoske bla-
gajne bila akademija katoličke omladine u Mandaljeni
i Postranju. Akademija je krasno uspjela. Potanji opis
poslat ćemo za dojdući broj.

KORČULA. Zalijanska škola. Još dosta prije
rata otvorila se je bila u našem građu talijanska škola
»Lega nazionale“, Za vrijeme okupacije promijenjeu je
naslov u ,Scuola elemeatare“. Kao takova je nasta-
vila svoje djelovanje i nakon evakuacije. Lanjske škol-
ske godine škola je imala, četiri učiteljske sile: dva
učitelja i dvije učiteljice. Svršetkom školske godine
odoše učitelji, a ostadoše učiteljice. S malim zakašnje-
njem škola se je i ove godine otvorila i broji 96 u-
čenika i učenica. Doista ovom broju su pribrojeni i
oni ispod godina i koji su svršili godine pohagja-
nja, ali je broj ipak velik. K tomu se je otvotilo još
i dječje zabavište i čenska večernja škola. Večernju
školu, ako se može to sakupljanie nazvati školom,
pohagjaju sve cure pa i one od 25 godina. U. pred-
večerje skupa idu i skupa se natrag povraćaju glasno
izazivno govore toskanskim dijalektom. Čudne! Naše
škole u Italiji su: pozatvarane, one koje su otvorene
nadarene su takovim učiteljskim silama, koji u mlada
srca ulijevaju jedino tripolitansku kulturu, a uništa-
vaju narodnu, koju obitelj gradi. S Lastova su već
lanjske godine maknute maše učiteljice i zamjenjene
na žalost našim izrodima. Župnik ni pomoćnik u školi:
ne smiju. Vjeronauk predava svećenik iz Italije, koji
ne pozaaje ni riječi našega jezika. Ovako se talijan-
ska vlada skrbi za školsku obuku naše hrvatske djece,
dok naša vlada pušta, da se otvaraju talijanske škole
pa bilo i 10 učenika bez ikakvog državnog nadzora.

Jadranska banka. ,Hrvatska Pučka Stedionica“
i ,Blagajna Uzajamne Vjeresije“ zaključkom upravnog
odbora imale su koncem godiue likvidirati. Njihov je
rad imala nastaviti filijala Jadranske banke primivši
njihov aktiv i pasiv. No pošto još nije slijedila isplata
izmjene austro-ugarskih novčanica za blagajne, stoga
su obe nastavile svoj rad do isplate. Megjutim Ja-
dranska Banka već je stigla i člin se uređe lokali,
započimlje samostalno svoje djelovanje.

Silan snijeg kakova odavoa ljudi ne pamte za-
meo je prošle Srijede. Napao je sve do mora.

STON. (Nevrijeme). Ovih je dana u našoj oko-
lici napao silan snijeg, te se smrznuo. U Ponikvam
ga je napalo toliko, da stabla lisnata nemogoše uz-
držati težinu, pa se sva izlomiše po debelim granama.
Maslinjaci su sasvim uništeni, te je narod ucviljen.

 

 

Nerazderive kaučuk-pete za cipele.

,Gragja za dalmatinsku elajografiju.“

Izdalo »Poljoprivredno odjeljenje pokrajinske uprave
za Dalm.« Prikupio Sijepo Bulić, umirov. stručni uči-
telj poljodj. učione i kušaonice u Splitu (sa 15 slika).
Tisk. zavod Vitaliani. Šibenik 1921.

U uvodu spominje g. pisac, kako je već g. 1911,
na sastanku putujućih učitelja poljodjelstva, obdrža-
nom u Dubrovniku, bila, megju ostalim, iznesena želja
i prijedlog, da se što prije objelodani materijal, šlo
ga je on prikupio bio u pogledu različitih vrsti ma-
slina, što. postoje u Dalmaciji, i njihove gospodarske
vrijednosti. Da toj želji udovolji on predaje sada taj
materijal našim stručnjacima, neka bi se njime oko-
ristili, te ga dalje ispravljali i upotpunjivali.

Najprije je navedena »literatura o vrstima maslina
u Dalm.<; slijedi zatim: »Popis i opis vrsta maslina
u Dalm.« pak: »Pripomene važne za izbor vrsti ma-
slina za sadidbu«, i napokon pisac nam daje iskaz o
»opsegu maslinjaka u Dalm. i u njima zastupanih
vrsti maslina.«

Iz popisa se vidi, da imamo kod : nas čak do
stotinu naziva za različite vrsti maslina, ali t0 ne znači
ni iz daleka, da imamo isto toliko posebnih vrsti,
koliko je naziva, jer kod nas, kao i drugdje, ne samo
što se nalaze jednaki nazivi u ražličitim predjelima,
već je jedna te ista vrsta u jednom kraju ili mjestu
označena jednim, a u drugom drugim imenom.

Glavna je zasluga g. Bulića, što je komparativ-
nim proučavanjem ustanovio istovjetnost većeg dijela
vrsti, što kod nas postoje pod raznim nazivima. Ostaje
još dosta toga da se ispita i ustanovi, koješta i is-
pravi u ovome pogledu, o čemu sada; ovdje: ne do-
tječe prostora, da.se potanje govori. Megjutim po :po-
pisu i opisu, što nam ga g. B. daje, glavne vrsti ma-
slina kod nas bile bi ove: oblica (raširena više manje
po svoj Dalm); uljarica (kotar Dubrovnik); žutica

NARODNA SVIJEST

"GROZNA NESREĆA. A

Još nakon punih sedam dana čitavo gragjan vo

Gruža i Dubrovnika stoji pod dojmom užasne ne
sreće, Sto se je dogodila prošle: Srijeđe 8. februara
Kad se je tog kobnog jutra prosuo građom glas, da
je električna željeznica iskočila iz tračnica i oba se
kola puma učenika i učenica prevrnula, te da ima
mrtvih i ranjenih, niko još nije mogao da shvati svu
težinu i grozotu te katastrofe. Ali ko je doletio na
lice mjesta, užas ga je uhvatio: zemlja krvlju poprs-
kana, školske kajige, torbice i kape razbacane i krvlju
zamazane, prestavljena lica učenika, a još više osa-
kaćene i izmrevarene žrtve, mnogima je i suze i vri-
sak i jauk iz srca isteglo. Onog jutra bura zavijala,
po gdjekoja pahuljica snijega počela da pada, ali na
glas o nesreći sve je letjelo na Pile. Vlak električne
željezuice sa dvoje kola počeo sklizati. nizbrdicom
od bolnice do Pila, nije ga bilo moguće zaustaviti na
postaji kod ,Hotel Gradac“, a malo dalje na zao-
kretu kod ulice sv. Andrije iskoče iz šina i prva i
druga kola, prevrnu se, ali sila uštrajnosti one ma-
hnite brzine potjera ih još za nekoliko metara napri-
jed. I to je bio uzrok grozotama, što su zadesile
mnoge, koji su u tramvaju bili.

Vrisak ranjenih — Prenos i saučešče u bolnici —

Liječnici na poslu.

Već u samom momentu katastrofe užasan vrisak
prestavljene djece, koji se je grozno dojmio stanara i
ljudi na Pilama, izazvao je na bolno mjesto silno
mnoštvo gragjanstva, koje je febrilnom brzinom i di-
vnom zauzetnošću priomulo da pomogne nastradalima.
Na groznu vijest, koja se je munjevitom brzinom ši-
rila gradom, gradska je bolnica u čus provevjela rodi-
teljima nastradalih, profesorima, učenicima, liječnicima,
zastupnicima Poglavarstva i Općine i ostalim vlastima.
U bolnici ne čuje se nego plači jauk i zapomaganje,
prisebniji tješe ranjene i svojtu im, tužna je to bila slika.
Direkcija je tramvaja odmah došla da uzme na zapis
izvješće o nesreći, Svi gotovo gradski liječnici nesebično
su i žurno radili upotrebljujući sve svoje sile, da ra-
njenicima pomognu, nadasve da predusretnu svaku
neugodnu mogućnost, pa su bili usto čuda radi nestašice

_ seruma protiv tetana, koji je mogao da nastupi kod ranje-

nika. Tako je divnom brigom lječničkog osoblja, koje je
stalo na raspoloženje i u prvi mah i kašnje, spasilo
što se dalo spasiti. Neprežaljene žrtve nesreće jesu:
| Mrtvi.

||Gracić Žarko iz Lapada od 14 god., sin g. Dr. Mata,
gimnazijalac Il. razreda.j Carić Aadrija iz Svirče na
Hvaru u 18 god. života, student nautičke zkademije.
Oba su izdahnula pod kolima u času katastrofe, a nji-
hova su izmrevarena tjelesa odmah prenesena u' mr-
tvačnicu gradske bolnice. Vrli mladić gj Gjuro Miličić
Petrov iz Brusja na Hvaru, od 28 god., kondukter na-
stradao je u času, kada:je'htio da'skoči iz naručaja
smiti prelomiv obje noge. U bolnici je sve do opera-
cije bio posve pri svijesti, ali uije mogao preboljeti,
te je umro u 11 s. prije podne. š

(u nekim mjestima zvana i ,bjelica“ — kot. dubrov.
i kotorski); oštrica (kot. zadar.); puljka (kot. zadar.);
crnica (Boka kot); drobnica (»sitnica«, kot. zadr.,
benkov.); kosmača (k. dubr.); mezanica (kot. čubr.);
piculja (kot. dubrov.); želudarica (k. dubr., — mislim
da je isto što i »lovorka« iz stonjske okolice) ; murgulja
(buhura? )kot, dubr. ;»&arbunćela (primorje zadr. i otoci),
i dužica (k. dubr.).

Od svih ovih glavnih vrsta najrodnije su, a ujedno
(uz vrst »mezanica«) i majviše su uljevit&: crnica,
drobnica, piculja, uljarica i žutica ; a slabo su rodne
i najmanje ulja izbacuju : dužica i mrgulja.

___U Dalmaciji ima okolo 4 milijuna stabala ma-
slina. Prednjači kotar zadarski sa 870 tisuća stabala ;
odmah za njim dubrovački sa 600 tis.; pak šibenski
sa 500 t.; otok. Brač sa 500 t.; Korčula i Split sa po
450 t.; kotorsko primorje sa 300, makarsko sa 200 t.
Kotari hvarski, benkovački i metkovski slabo su po-
sagjeni maslinama, a najmanje imoćanski i sinjski.

Većem dijelu glavnih vrsti naših maslina g. pisac
označuje porijeklo kao »nepoznato<. Samo 0 »brindi-
ćanki« kaže, da je očito; o »dužici« (drukčije zvanoj
»španjolici«, »barkinji«, »krfkinji«) daje :»sva:prilika«;
o »karbunćeli«, »puljki« i »piculji« da »nije isključe-
no«, da su, stiideći po imenu, bile unesene iz Italije,
a »dužica« možebit i iz Grčke ili Španjolske (»Kar-
buućela« od tal. carbonella ; »piculja« od tal. pižute/la).
; Nego, ako se iz-uaziva može zaključiti ria pori-
jeklo, onda ja cijenim, da se ne samo za pomenute,
već i za svaku i dojednu glavniju vrsi naših maslina
s najvećom vjerojatnošću dade označiti zemlja ili mje-
sto odakle je bila prenesena; pa tako i crhnicli oblici,
o, kojoj zadnjoj vrsti veli g. B., da je »bez dvojbe od
najdavnijih vremena udomljena i posebna naša vrst.«
| doista, imajući pod očima popis naziva za raz-
ličite vrsti pitomih maslina (do 300 ih na broju) što
se goje u Italiji, a što ga je g. 1875 objelodanilo ta-

Bi..7

! : Ranjeni.

     
  
  
   

dili...
čničkom njegom
o Mae: :(1.)Josi
rat i t iz Graža, otac četver
amputirana desma inoga.(2. Josip Ka
vačević, gimnazijalac 1. raz, di kae nastanje
u Lapadu. Desiu nogu morali šu mu je amputirati,
k tomu je lakše: ozlegjen na desuoj ruci.(3, Cvjetkovi
Božidar, gimnazijalac VIII. raz. iz Šipana, teško je <
zlegjen u desnu ruku, a lakše na glavi. (4. Popovi
Milivoj, gimnazijalac I. raz., dobio je tešku ozledu n
glavi kraj lijevog uha.($.) Barišić Zvonko, učenik I\
raz. pučke škole, pretrpio je kompliciran slom desna
noge i potres mozga, te je u opasnom stanju. BN
bergoj Ljubica, učenića II. raž. preparandija, teže ozl:
gjena na glavi i licu.(7) Bibica Marija, iz Gruž
učenica, teže ozlegjena na licu. (8.) Vidović Marij
maturantkinja preparandija iz Gruža, teže ozlegjena n
glavi. (9. Miličić Marija g. Pera iz Lapada, maturan
kinja preparandija, jače ozlegjena na glavi. 10) Rad
slav Zec, nautičar M. pripr. iz Gruža, brat g. prof, Per
lakše ozlegjen.(11) Matulina Rajko, II. giinu. raz., laki
ožlegjen na glavi: (12) Supičić Artor, VIN. gimn. ra
iz Silbe, lakše ozlegjćn na dešnom uhu. (13, Majst
rović Marija, učenica irgov. akademije, iz Gruža, lald
ozlegjena na licu, a teže na maloni prstu lijeve ruk

      

djece, komu je

(14) Dulčić, Jelka, učenica preparandija, lakše ozlegi

na na ruci. (15.) Karlo Wregg, VII. gimn. raz., lak
ozlegjen na lijevoj nozi, otpušten je istog dana iz bo
nice. (16. Njirić Ilija takogjer tog dana otpušten
bolnieš Kao lakše ozlegjen. Osim ovih, koji su u bi
nici ima još desetak lakše ranjenih, koji su njegova
u svojim kućama.

Žalosno klecanje zvona. Grad u crnini.

Općinski je Upravitelj hvalevrijedno odmah d;
izvjesiti na Općini barjake na po stijega u znak ž
losti. nad groznom nesrećom, a zvona sa gradskih
kava klecala su za čitavo po sata pred podne. €
grad se je zavio u crninu, svi su toga dana bili pi
tužnim dojmom katastrofe. Za palim mladim Žrtvam
kao i sa ostalim nastradalima iskreno je prosuzi
skoro svačije oko. — Jugoslavenska Matica u zn
žalosti odgodila je svoju akademiju, a kafana »D
bravka« na Pilama obustavila je za dva dana koncern
Sprovod sa tri bljela lijesa. “i

Sve gragjanstvo Dubrovnika iskazalo je najđubi
saučešće prama roditeljima i- rodbini naštradalih;
živi pijetet prama žrtvama impczantnim sprovoda!
kakova je Dubrovnik rijetko kada vidio. — U četvrti
na dan sprovoda na općini je izvješena zestava u |
stijega i čitav je grad u crnini. Red sprovoda bio
slijedeći: 1. Dječije zaklonište. 2. Dubrovačka gragia
ska muzika. 3. Vatrogasci. 4. Mjesna društva 'sa l
rjacima i članovima. 5. Vojnička glazba. 6. Osnov
skole. 7. Ženski preparandij. 8. Muški preparan:

'9. Trgovačka akademija. 10. Nautika. 11. Gimna

12. Vijenci. 13. Franjevci. 14. Dominikanci. 15. S
ćenstvo. 16. a) lijes sa pok. Gracićem, b) lijes sa pi
Garićem, c) lijes sa pok. Miličićem. 17. Obitelji (

e

lijansko ministarstvo poljodjelstva: (koji popis nalazi
prenesen u knjizi »L' olivo e I' oglio« profesora /
tuna Aloi (4 izd. Hoepli) — nalazim megju. raza
vrstama, što rastu uz jnžnu sredozemnu i južnu:
dransku obalu Italije, i vrste nažvane: la grapp
la ghiandara, I oglidrola (ili oleosa), oliva biati
oliva nera, dliva sanguigna, rotondella grossd
»piccola«. U Toskani ima: peudagliola (u Emi
»pendarole«, u Umbriji : »pendolina«) ; morchiaia.
»morcaio«, »fecciaia«); olivo minuto (ili >migrok
»miniola« u Lombardiji). Prema tome držim, da ni
maslina mezanica (koju u nekim našim selima 2
»grozdača«, jer, kato veli g. B., iznosi. plod 'na gr
dove), jest ista što talijanska la grappola ; naša»
ludurica« isto što talij. »la ghiandara« ; naša. cr

isto što tal. »oliva nera« ; a naša bjelica (alias »
tica«) talijanska »oliva bianca«. »Oliva sanguigi
bila bi drniška i skradinska »krvavica« ; rotonđell

naša obična oblica ; pendagliola naša kosmača (i
zvana jer joj graučice padaju poput kose, kao /
vrbe »jadike»); morčhiaia je bez sumnje naša »

gulja«; »ogliarola naša »uljarica« ; a naša »drobri
(koju u Berikovcu zovu i »sitnica«) vjerojatno je ti
»oliva mignola«..I skradinska »šljivovica« nalazila
svoju sinonimnu družicu u toskanskoj o. PrEen
(ili u umbrijskoj »prugnolina«); Šulekova »zelen
zelenka« u umbrijskoj »oerdona«. Naziv »mesti
za »oblicu« odgovarao bi: talij. nazivu : ol. polposi
»srkulača« iz Potomnja po svoj je prilici: od tal. »
gona« ili »sorgana«.. ; 5 ka :

   
  

U jednu riječ, premda nijesam n v struč

mislim da se nijedna vrst maslina, što kod nas
stoje, ne može označiti specifičnom dalmatinskom vi
sve su bile uresene izvana, navlaš iz Italije, u k
pak samoj nije se uopće znalo za maslinu. prij
dine 615 prije Is., kako to Plinije erinevileda

 

 

I