Sre g ve . i . A Fašisti u Dubrovniku. Mirni, skladni i pitomi naš Dubrovnik doživio je prošle sedmice nemilih prizora, koji su naišli na osu- gjivanje kod svih irezmenijih elemenata. U Utorak u jutro 21. o. mj. stigli su u naš grad odaslanici cen- tralnog odbora »Jugosl. napredno-nacijonalne omla- dine«, da ovdje održe svoju skupštinu.. Bilo ih je 21 na broju: iz Splita, Vodica, Šibenika i drugih mjesta Dalmacije. Već se prije nekoliko dana govorilo o do- lasku fašista i na njihov dolazak Dubrovnik je pro- mijenio svoje lice. Za prošle svetkovine sv. Vlaha bila je sva sila svijeta, bilo je zabava, predavanja, igranka skoro u svim društvima, ali svih tih dana nigdje se nije pojavila žandarska bajuneta. To je mnogim stran- cima upalo u oči, i davali su oduška tomu, diveći se pitomosti i proverbijalnoj skladnosti našeg grada. Svečanost sv. Vlaha prošla je u cijelom gradu što no se reče u bratskom zagrljaju. Jedan drugom ni da reče »tamo sel«, pa ma bili inače polički protivnici. A spomenutog jutra pojave se i čitav dan gradom šetaju toliki žandari sa nataknutim bodežima osobito pred kneževim Dvorom, na poljani Gundulićevoj i na vratima Pila. Svak je pitao čemu to? a dobivao je odgovor: došli su fešisti iz Splita. Povod dolasku fašista izgleda da je bio glas, da »Hrvatska Riječ«, koju su u Spljetu više puta spa- lili, ima počet izlazit u Dubrovniku. Radi toga uzeta je na nišan »Hrv. Radnička Zadruga«. Uprava tog društva odmah je lično otišla na Poglavarstvo i pri- kazala stanje stvari. Tu su dobili jamstvo za ličnu slobodu i za sigurnost, te su patrule žandarmarije ci- jeli dan šetale oko zgrade. Skupština u kazalištu održana je u Utorak veče. Gg. predavači su govorili o narodnom jediustvu, koje po njihovom mnijenju zastupaju jedino radikali i de- mokrati. Sve su druge stranke po njima više ili manje protudržavne. Pak i ponajbolji naši političari Dr. Ante Trumbić i Stojan Protić na krivom su putu. Povorka se zaputila poslije skupštine Stradunom sa poklicima proti Radiću, Hrvatskom Bloku i još drugim poklicima. Povorka je kroz ulicu Izmegju ba- čvara došla na Bunićevu poljanu, te tražila da prodre u Zadrugu. Nu žandarmerija je to zapriječila, te ras- tjerala demostrante. Na to su prešli na Gundulićev trg. Neki su se počeli popinjat na česmu da skinu tablu Hrv. Rad. Zadruge, ali su pri tom bili odbiveni, jer je Zadrugu branilo veliki broj njezinih članova. U to su se čuli Mifci iz revolvera, a malo zatim i jaka detonacija bombe, na što panika isprazni Poljanu. Na to dogje odred vojske te posve rasčisti irg od ostalih demostranata. Bomba je eksplodirala tik do zida od terase Zadruge. Razne komisije, kako čujemo, još ne mogu da ustanove otkuda je bomba mogla biti baćena. Niti je još policija pronašla, ko se je penjao da skine tablu ! ? Panika u kućama. Na detonaciju eksplodirane bombe nastala je po kućama užasna depresija i pani- ka. Nije bilo kuće, koja nije imala te večeri svoga ili u povorci ili u Zadruzi ili vani, a u neizvjesnosti dje- NARODNA SVIJEST lovanja eksplozije, te računajući na eventualni sukob, nastala je u obiteljima grozna trka i zapomaganje. Mnogi su istrčali iz kuća da traže svoje, da im se nije što dogodilo, a za njima viču ostali članovi obitelji, da ne idu, da se čuvaju, iek ostanu kući, Teško je to bilo slušati u našem građu u onom času punom užasa i teške neizvjesnosti. Ranjeni. Eksplozija historičke bombe u našem građu ostavila je većih tragova. Teško je ranjen od ulomka bombi Stanko Miličević, bravar u Dubrovniku. Ulomak mu je zahvatio desno oko tako, da je pogibelj da ga izgubi. — Ranjen je takogjer u desnu nogu Dujam Tudor iz Splita, navodno član Jug. Nac. Napr. Omladine, koji je došao u naš grad da napravi ispit gragjevinara na gragjevinskoj direkciji. — Uslijed panike, što je nastala u masi radi eksplozije, mnogi su pogaženi i prilično ozlegjeni, te je više njih potrčalo za prvu po- moć u franjevačku farmaciju. Ostali su pretrpjeli gro- zan strah, koji nije bio bez posljedica. Bachova patenta, proti kojoj je sva poštena jav- nost ustajala, izgleda da se opet povraća. Odmah u Srijedu u jutro bilo je zatvoreno pet Hrvata i osugjeno na pet i deset dana zatvora. Uhapšeni su trgovci I. Petrušić i M. Hrga, tel. Duić, Didović i Slokar. Megju- tim su fašisti provalili u dućan zlatara Pučnika, te ga izmlatili. Žena ustala na obranu svog muža, a fa- šisti izmlatili i goloruku ženu te pobjegli. Govori se da su tražili i druge izloženije blokaše, ali ih nijesu mogli naći. U Srijedu veče fašisti su ostavili naš grad; žan- darmerija se povukla, a po gradu svuda se pripovije- dalo o tim dogogjajima. U Zadruzi je dvaput poduzeta premetačina iste večeri i sutri dan u jutro, ali se nije našlo nikakvog oružja. Naše stanovište prema Hrvatskom Bloku i prema memorandumu iznijeli smo u prošlom broju. Hrvatska Pučka Stranka naglasuje u svom programu ravnoprav- nost plemensku, političku i vjersku, te načelno moramo osuditi svaki pokušaj proti ličnoj slobodi, proti po- vredi kućnog praga, uopće svaku silu i teror. Naša je država već dobila ustav, ima svoje organe i vlasti, pak ako se je netko ogriješio o državu, zakonita vlast ima da mu sudi, a ne nahuckana masa. »Hrvatska Radnička Zadruga« ustanovljena je već od trideset godina u našem gradu kao kul 1no- socijalno radničko pripomoćno društvo, te je skupljala. u svoje krilo radnike Hrvate svih stranaka, pak još i danas ima dobar broj članova, koji ne pripadaju >Hrv. Bloku«, već drugim strankama, ili uopće su van stranaka. Njezine zabave bile su uvijek najbrojnije posjećene. U Zadrugu je zalazio ne samo blagopok. Dr. Pero Čingrija i sin mu Dr. Melko, već i sadašnji vogja radikalne strauke Dr. Antun Pugliesi kao i mnogi drugi Srbi. U svim marodnim manifestacijama Za- druga istupa sa svojim barjakom i sa lijepim bro- jem članova radnika i inteligencije. Za vrijeme rata Zadruga se je korektno podnosila i uvijek solidarno sa ostalim društvima, tako da joj se sa ni- jedne strane ne može što predbaciti. Ovo smo htjeli istaknuti za to, što je pogrešno istovjetovati Hrvat. Br."9: Radničku Zadrugu sa Hiv. Zajedni Blokom. Jedno je stranačko udruženje, a drugo radničko. društvo. Jurišanjem na Zadrugu pogogjeni su mnogi, koji se ne slažu sa politikom Hrv. Bloka, ni sa kora- kom memoranduma. Slobodno je pak omladini prire- gjivati predavanja i povorke i ovacije i demostracije, ali nitko ne može odobriti, da se u tome pregje za- konita granica ni da dogje do napadaja. Plod ovih izgreda može da bude više nego ža- lostan po naše narodno ujedinjenje i za prestiž naše države! Ovakovi incidenti kadri su da raspale još više plemenske strasti. Mirno gragjaustvo. koje se mora da bori za koricu svagdanieg kruha želi mira i reda i državne vlasti pozvane su u prvom redu, da osujete ovakove ispade i da štite energično i ličnu slobodu i pravo vlasništva proti sili i teroru. Dubrovnik je u historiji prošao kroz burne ča. sove svojih domaćih borba, ali nije doživio niti od svojih neprijatelja, da mu eksplodira bomba na trgu pjesnika slobode, koji pjeva: O lijepa, o mila, o slatka slobodo...! Iz Jugoslavije. Svečana vjeridba kralja Aleksandra sa prince som Marijom, obavljena je zvanično dne 20. o.. mj. Bukureštu u kraljevskoj palači Katreceni. Kralj Alek sandar bio je svečano dočekan i od mase narod; pozdravljen. Vjeritbi au prisustvovali mitropolita, cijel rumunjska kraljevska kuća, pratnja kralja Aleksandr; i članovi rumunjske vlade. Vjenčanje će se obaviti 4 juna u Beogradu. Podjela Dalmacije na oblasti. 20.0. mi. održa na je sjednica odbora za administrativnu podjelu zemli Sjednica je bila proglašena tajnom. Dr. Dulibić i proti vladinom predlogu tražio jednu oblast za cijeli Dalmaciju, a ako pak to neće, predlaže dvije oblasti sjevernu sa sjedištem u Šibeniku i južnu sa sjedište u Splitu. Poslije duge debate konačno je prihvaćen riješenje, da se Dalmacija podijeli na dvije oblasti to na: dubrovačku oblast sa Dubrovnikom, Korčuloi i Metkovićem (dok je “makarskom kotaru prepušteni _ da se sam opredjeli) i na splitsku oblast sa svo sjevernom Dalmacijom, imotskim Kotarom i otoko Hvarom, (dok se otoci Rab i Pag imadu izjasniti, d li će stupiti pod jednu hrvatsku ili dalmatinsku oblas Dr. Marković za sporazum s Hrvatima. U ri viji Novi Život“, koju uregjuje dr. Ninčić, minis vanjskih posala, napisao je dr. Marković, minist: pravde, članak o hrvatskom pitanju pa završava : Mt ramo se nadati, da će srpske političke stranke uvigje da sa Hrvatima treba sporazuma“. Za evakuaciju treće zone ministarski je savj dao našim vlastima u Dalmaciji potrebite instrukcij jer se evakuacija približava. i | Povlastice za prevoz dalmatinskog vina. riješenju ministarstva saobraćaja od 1/3. stupaju snagu povlastice za prevoz dalmatinskog vina. Pov stice važe samo za prenos preko 10.000 kila. Feljton Izbor novog pape Pija XI. (Svršetak.) Poslije proklamacije izbora, razumije se, slijedilo je komentiranje osobe, života, rada, budućeg Pontifi- kata itd., itd., novoga Pape. I ako kiša još uvijek sipi, svijet se ne miće već čeka prvi blagoslov novoga Pape. Sv. Otac se nije dao vele čekati. Pojavio se je na istom balkonu odjeven papinskom odorom u pratnji nekoliko kardinala oko 12%. Kad sam ga vidio sjetio sam se slike Pija IX. i X. Krupan i visok kao oni, dostojanstven i miran, a godine vrlo dobro nosi. Pri- zor kako je dočekam, moje pero, a mislini i ničije nije kadro opisati. Treba tomu prisustvovati i sudje- lovati. Kad je došao lagano je blagoslivljao i ljubezno se naklonio. No morao je čekati koji čas dok se je svjetina utišala, dapače morao ju je sam smiješeći se i lako mašući rukom umiriti. Nastade napokon duboka tišina i religiozna sabranost. Nijedne kape već od kada se pojavi nema na glavi. Sv. Otac tada glasno i ja- sno izgovori opću apsoluciju. Glas muje silan i lijep, pa se je sigurno čuo i ispod skalinade valjda.do obe- liska. Nenatkriljiv i sigurno rijetko kada doživljeni prizor bio je onaj, kad su sve te hiljade svijeta jedno- glasno i jedinstveno odgovarale na riječi sv. Oca Amen“. Nije to zemaljsko i vremenito, već nešto vječno, kad se čovjek podigne nad zemljom i vreme- nom i osjeća da je članom duhovne: zajednice, u ko- joj se skladno spaja pobjedjujuća, trpeća i boreća se Crkva sa svojom vidljivom glavom u nevidljivoj glavi Bogu-Čovjeku Kristu, da Njemu Ocu-Duhu Svetomu na vijeke pjeva zajedno s Angjelima Sanctus, Amen, Allelluja. — Kad je sv. Otac imao dati blagoslov, sva se masa duboko nakloni, a sv. Otac na sve četiri strane dade prvi put urbi et orbi svoj pastirski miro- nosni i milosni blagoslov, na što puk još jedanput jednoglasno odgovori »Amen«. Netom je to svišilo jedna silna glasina iz mase zaviče : »Živio Papa«, na što jednoglasno gromovito odgovori cijeli puk »Živio«. Sv. je Otac bio očito ganut. Malo se povuče da stavi šešir i crni ogrtač pa se ponovno povrati, blagoslovi, nakloni i otide. Još kratkotrajno klicanje i mahanje proslijedi taj čin i masa se mirna i zadovoljna stade razilaziti. Tako svrši taj nezaboravni čas života. Mu- njevitom brzinom razglasi se vijest po gradu i svijetu pa si na povratku kući mogao dobaviti izvanredno iz- danje svih novina sa slikom i životom sv. Oca. Neke su liberalne novine donijele i tok i razvitak konklave, no to su sve puste izmišljotine fantastičnih žurnalista, budući da po kanonima ne može ništa izaći vanka. Sigurno je da je u sedmom glasovanju dne 6/2. regbi jednoglasno izabran današnji vrhovni glavar sveopće Crkve Kristove. Njegov je izbor puk i talijanska štampa odušev- ljeno pozdravila. Regbi da će isto tako i ostali svijet. Svak hoće da sudi, kakav će biti njegov Pontifikat. No to će budućnost pokazati. Mi samo znamo i vje- rujemo, da je on vidljiva glava vidljive Crkve nevidlji- vog Hrista. Hrist je njezina glava, koji nad njom bdije i vodi je svojoj svrsi, a sv. Otac kao i sve drugo nijesu nego razumna i slobodna orugja u rukama Pro- vidnosti. Ipak nikomu ne može izbjeći oku, da je ovo prvi put poslije 1870, da sv. Otac dava blagoslov s vanjskog balkona sv. Petra, da je i ovaj Papa, kao i Benedikt XV. imenovan Kardinalom u zadnjem ja nom konsistoriju bivšeg Pape, i da je ovaj kao iPi X. sin puka. Prva je činjenica dala povoda vrlo atl trarnim sudovima, osobito upogled rimskog pitanj Zato je sv. Otac službeno priopćio u ,L'Osservat ) Romano“ da je udijelio blagoslov s vanjskog balkot s posebnom namjerom, čuvajući pri iom sva nep vrjedljiva prava Crkve i sv. Stolice, ne samo prisu nima na trgu sv. Petra, Rimu, Italiji, več svim pl menima i narodima, da im ponese čestitku i vijt onog općeg izmirenja, za kojim svi tako gorljioo čezi Dakle on kao Namjesnik Hristov i Otac svih kršća hoće da bude nosioc toliko žugjenog mira čovječans Druga nam ponovno pokazuje, kako Bog mudro | pravlja svojom Crkvom, a treća, kako u Crkvi vla ona lijepa i jedino ispravna, kršćanska demokracija Mi kat. Slaveni, koji smo smrću Benedikta X mnogo izgubili, možemo na osobiti način biti zat voljni s novim sv. Ocem. Sam fakat, da je u Varši posvećen za biskupa, za nas je vrlo velika stvar. gov trogodišnji boravak u Poljskoj dao mu je prigot da dobro zagleda u stanje istočne Crkve kod Slave! osobito Rusa. Značajno je i to, da se je kao Nat u Poljskoj zauzeo za neke progonjene pravoslati biskupe, s nekima i osobno općio, a intimni je pri telj nadbiskupa Roppa. Sve nam to daje pouzdane nd da će sv. Otac svoju brigu osobito posvetiti Istoki To i nas najviše interesira. Tom nadom osobil načinom pozdravljamo sv. Oca i želimo mu i prosi od Boga dugi i blagoslovljeni Pontifikat na čast | žju, jedinstvo Crkava, mir čovječanstva i spas dui Quod Deus Faxit ! Jedan od prisutnih o X