Štr. 2.
7
Veliki izum je navjestio svijetu Nk
prof. Mile: Reese, Hutchinson u New+Yorku, koji. sa-
stoji u pronalasku tvorevine, koja kad se promješti sa
rastopljenim željezofii n& da mu da hrdja, čak niki-
selina mu ne filože da iinškodi. Čelik i željezo će se
od sad moći upotrebiti i ita najvlažnijim mjestima bez
ikakova straha, da & ih izjesti hrdja. Ova tvorevina
će dobro doći naročito kod pro jedine vrsti
automobila, pošto ih neće biti potreba ličiti, jer će se
pomoću novog izuma golo željezo meći dotjerati do
izvanrednog sjaja i glatčine.
Tri godine u zvjerinjoj spilji. Blizu nekoga
indijskog sela ubili su urogjenici nazad tri godine dva
mlada leoparda. Stara leopardica obilazila tada u svo-
joj žalosti oko sela tražeći svoje mlade. Jednog dana
približi se selu nagje uz kuću trogodišnje dijete za-
hvati ga i pobježe šnjim daleko u svoju spilju. Tek
sada nakon tri godine posreći se urogjenicima te nagju
spilju i u njoj dječaka živa i zdrava ali sasma po-
divljala. Silom su ga odveli kući. Na svakoga se ba-
cao poput zvijeri, kod kuće pobježe megju. kokoši,
koje stane zvati odmah sirove jesti, pak iza nekoltko
dana uspjeli su roditelji da ga priuče na noge a ne
potrbuške hodati; u kući nije .hotio nikako da spava.
Njuh mu bje tako razosjen, da je na daleko. ćutio
razne životinje. S kim se ko druži, postaje sličan njemu I
Pisma iz naroda.
MOKOŠICA. (Prosvjetni rad.) U ovom školskom
okolišu uslanovio se odbor za prosvjetu naroda. Pre-
sjednikom bi izabran Lovro Totić župnik, a djelovo-
gjom Marko Šoletić, učitelj. — Odbor je već započeo
svojim radom, tako, da je g. učitelj Šoletić u prosto-
rijuma , Jugoslavenske Čitaonice“ držao tri predavanja.
— Ovaki odbori budu li na svome. mjestu mogu do-
sta doprinijeti, prosvjeti i našeg naroda. — Malo više
volje, rada i samoprijegora, pa uspjeha neće faliti.
Našoj inteligenciji osobito po selima treba zauzetnosti,
pa da čestim predavanjima i predstavama šire megju
maš narod izobrazbu. — Osobitu ulogu će tu igrati
crkva i škola, jer to su dva faktora, koji nepobitno
utiču na intelektualni razvoj ljudskog uma. — Ovih
dana posjetio nas je gADr. V. Poljanić, kot. zdras-
tveni liječnik, te je u opć.\ dvorani dižao predavanje
o ,tuberkulozi“. Naroda je bilo veliki broj, te su svi
pozorno slušali umno, zazgovjetno i pučko predavanje
g. doktora, koji uprav sdušno nastoji, da poduči naš
narod barem u glavnim pravilima higijene. Takogjer
je u prošlu nedjelju držao predavanje u Rožatu, uz
prisustvovanje velike množine svijeta. — Preporučamo
mu, da usiraje ma započetom putu i tim će najviše
zadužiti naš narod, jer će na taj način mnogo dopri-
nijeti za suzbijanje osobito zaraznih bolesti. — Pro-
svjetom k blagostanju! to bi trebalo da bude lozinka
svakog našeg inteligentnog čovješa i da u tom smje-
ru poradi.
BLATO (na Korčuli). (Crni dani.) Kod amoš-
njeg pučenstva nastali su crni dani, jer je narod de
sada prezadužen, a sada nema novaca da kupi naj-
potrebitiju hranu. Trgovci ne mogu imat: vani kredita
jer su ga iscrpli, budući su narod razdažili. Imađe
još nešto vina oko 8000 hekt., a što je to do jematve
prama brojnom pučanstvu? Pa da bi se i to vino
moglo prodati! Kupaca nema, već koji mali irgovčić,
koji. traži malu količinu i plaća je najniže do 115
Kruna stupanj. Hrana dnevno poskupljuje. Brašno,
meso, riba sve je to skoro dvostruko skuplje nego li
je bilo iza prošle jematve, a vino na istomu. Od ni-
kuda pomoći nema, pa nema niti nade, da će je u
bližnjoj budućnosti biti.
Sječe se šuma. Da. potrebni narod ipak može
dobiti nešto novca, općina je isposlovala dozvolu, da
može posjeći nešto šume u Sakanj-.ratu i drva pro-
dati. Tu će mnogi siromašniji dobiti zarade i novca.
Radnja je tek počela. ali kad se uputi, nade je da će
se dobro razviti.
Varoški zbor. Kao kod: drugih općina, tako i
kod nas upravlja općinom upravitelj sa 4 prisjednika.
G. načelnik Kunjašić sa sadašnjom upravom. želio je
svući sa sebe dio odgovornosti, te je isposlovao kod
pokrajinske uprave, da možemo imati u Bla!u ,varoški
zbor“ poput seoskih zborova u pojedinim odlomcima
općina, koji su opstojali_ prije i sada ops'oje. Izbori
za taj varoški zbor bili su u siječnju 1 izabrana su
32 člana. Već su imali jednu skupnu sjednicu i tu
mnoge stvari raspravljali. Varoški zbor ima savjetujući
glas, a ne odločujući. Sigurno da će općinska uprava
raditi većinom kako odluči taj zbor.
Protestna skupština bila je dne 4. o. mj. u
Zadruzi proti memorandumu hrvatskog bioka. Bila je
brojno posjećena. Razni su bili govornici. O toj skup-
štini mogli bi što šta reći, ali mislimo da je bolje mučati,
Večernja škola. Učitelj gragjanske škole g. Raško,
koji je najviše radio za večernju školu za usavršivanje
i koji je bio duša svega toga, dao se je sada ma po-
NARODNA SVIJEST
litičko. polje kao vogja zemljoradnika i tako
škola počela nazadovati.
| Mladi učitelj M. Baničević. nastoj
i i na>sv
čin, da tmišti u srcima male ć
siniša
id
dječice &
ćaje, On U svom razredu Sleće da dilol
coin fill prije ni poslije škole. Djeci z
vani pozdravljaju sa kršćanskim pozdravo
E
in adi
Isus“. Većina roditelja neće stoga da šalj&svoju djecu P
na školi, " nijesu voljni da njihovu kršćansku djecu
takvi učitelji uzgajaju. Upozorujemo pozvane na nje-
govo ponašanje. Kud idete mlada gospodo. učitelji .sa
takim uzgojein naše djece?! — Blaćani.
Rijeka Dubrovačka. (Apel na odbor za doček
Nj. Veličanstva). Više je puta bilo pisano kroz novine
o smeću, koje se baca kod Kantafika, lim vratima-i
ušću ubave naše Rijeke. Prituživalo se Općini Riječ-
koj, ova opet općini Dubrovačkoj; apeliralo se kroz
uovine na »Dub«, na zdravstveni odio, pa konečno i
na ostale vlasti i same žandare pa..!? sve ostalo na
staromu, svak meće i baca što hoće, a u prvom redu
smećari, premda ko za šalu stoji na tabli natpis:
, Zabranjeno je bacati smeće !“ Čudimo se kako i ko-
liko smećati slušaju starije vlasti, a ove Koju moć
imaju u svojoj vlasti! — Čine se pripreme za što bo-
lji doček Ni. Velič. Kralja Aleksandra. Uvjereni smo,
da će Nj. Velič. doći i u našu romantičnu Rijeku, pa
bi bila sramota, da_mu ta nečist u oči upane; s toga
konačno apelujemo na odbor, koji je odabrat za do-
ček N. V., da barem on dade to raščistiti i strogo
zabraniti daljnje bacanje smeća, kad kompetentue
vlasti nijesu u stanju... ! Glas s Mihana.
Pitanje gimnazija u Prdečevu selu.\:
(Predstavka seljana na gospodina ministra). #
Uzvišeni!... čudimo se:.. već od tri godišta
Za ministra stavljeni ste, a ne znate ništa,
Da u sklopu pretvrdomu kraljevine ove
Ima selo Prdečevo, što se tako zove;
Koje premda potisnuto u stražnjicu stražnju,
Ipak... ipak. zaslužuje cielu Vašu pažnju!
U tom selu, našem selu (zamjer nam ne budi !)
Od davnina ragjaju se filozofi ljudi,
Kojima je razum sjajan, pamet tako bistra,
E bi svaki mogo izač' barem za ministra,
Kad bi samo htjela vlada iiiilestivo dati,
Da na mjesto naše stare — ltniverzitati“
(Koja no je, kako znate, u prošlosti cvala,
Te je svietu glasovite — ,glazbotvorce“ dala)
Bude ovo naše selo imalo što prije
Jednu kakvu višu školu —*jedno Gimnazije!...
Uzvišeni!.. ova naša ideja i želja
Ne sumnjamo da će u Vam naći prij iteija,
U koliko svi mi jesmo više nego staviii,
Da ne samo naš interes uego i državni
Bezuslovno zapovieđa, zalitjeva i traži,
Da što gori rečeno je, dobro se uvaži:
Jer je mučno, da se nagje u svijetu cielu
Što se tekar naći može — u našemu seli:
Samo kad bi upalilo, eh! pomozi Bože!...
Da se zgradi Gimnazije šlo se prije može...
I dok čuvstva lojalnosti ističemo vjerno,
Pred Gospodstvom Vašijem se'prigibamo smjetno,
Stalnom nadom da će trošak u nastajnom ljetu
Bit previgjen u državnom obilnom burgjetu ; Za
A megjutim s naše strane, da se stvar pospieši,
I pitanje Prdečevskog gimnazija rieši,
Spravni jesmo priložiti iz našeg hambara
Dva mil'juna trista tisuć dinarskijeh pard!
iz Jugoslavije.
Porez na imovinu. Svi se porezi povisuju za
100%. U prvoj sekciji financijalnog odbora raspravljalo
se o novim porezima za pokriće deficita u 'budgetu.
Jednako: je odbor :raspravljao o porezu na imovinu,
ali je konstatovano, da se on ne može propisati ove
godine, jer je taj porez potreban za poboljšanje valute,
a ne za podmirenje izdataka. Uz sav protest poslanika
Jug. kluba Pušenjaka, poslanici su vladinih stranaka
zaključili, da se pozove ministar financija neka izvede
sve pripreme za uvedenje poreza na imovinu. "Nakon
toga se. raspravilo .o 100% prirezu na porez. Vladine
stranke su tražile povišenje svih poreza za 100%, čemu
se usprotivio g. Pušenjak. Vlada kani i činovnicima
Šeremeta.
povisiti poreze za 100%, premda su se tomu usproti- |
vili Jugoslavenski klub i načelnici ministarstva, koji
su rekli, da se tim pospješuje boljševizam.
U n
Usproti , da 88 u većem sij
provede redukcija činovnika u Dalmaciji. Vladin if
prijedlog silno ogorčio sve dalmatinske poslanike bi
razlike stranaka. Ima nade, da će taj vladin prijedlj
propasti u plenumu odbora. u
Provogjenje centralizma. Skupština će rad,
do Vidovdana 1923. Zakonodavni odbor imao bi 0
mah da pregje na pretres zakonskog prijedloga o pi
djeljivanju zemlje na oblasti. Upalo je u oči, da si
vogje radikala forsirali ovaj prijedlog beogradskih ce
tralista. Vidi se očita tendencija, da se što prije )
hvate svi zakoni na temelju kojih bi se provela pi
puna centralizacija. Vladine su se stranke sporazumi
dapače i u tome, da se izborni zakon odgodi sve do
dok ne isteče rok zakonodavne skupštine, a to je |
Vidovdana god. 1923.
Fašistički napadaj na ,Jadran“. Noću posl
nacionalističke skupštine u Splitu presjećene su i
kirama telefonske žice redakcije , Jadrana“. Nacional
su poderali reklamne. plakate , Jadrana“ i na trgu f
zvali urednika , Jadrana“ Banića na odgovornost ri
pisanja ,Jadrana“.o nacionalistima i njihovoj skupši
Svaka sila za. vremena 1 Š I
_ . Sastanke Hrv. Pučke Stranke održali su q
poslanici Stjepan Barić i dr, Janko Šimrak u Zadval
na Lovreću i u Imotskomu. Na skupštine je dolaz
hiljade naroda, koji je uza sve makinacije fašista
demokratima te blokaša listom pristajao uz H.P. Stran
- Prihodi pošta i Brzojava. Kako se gospodatli
državnim. preduzećima pokozuje izvještaj o prihodi
pošta i brzojava. Direkcije pošta u prečanskim kr;
vima iskazale su višak prihoda od preko 95 milij
dinara, dok poštanske uprave u Srbiji i Crnoj Gorini
su iskazale ni polovicu prihoda, kuko ih pokazuje budi
Pribićević ne odstupa. "Ministar Pribićević
izjavio, da ne kani odstupiti i predati se sadu 2
kleveta“ sa strane g. Protića, da je on imao vezt
Hercigonjom. Oa veli: ,Ja ne mislim podnositi osli
ke, jer kad bi ininistri uslijed naručenih pisama pod
sili ostavke, onda bi valjalo mijenjati ministresvaki di
I Pribićević misli, da se je stim opravdao. Mi
držimo da mu savjest: nije čista. li
Prenos Mokranjčevih kosti..U Beogradu je
krenuta akcija: da se prenesu kosti. velikog komp
tora Stevana Mokranjca, koji je još 1913. god. ut
u Skoplju. Uz to se još misli podići u Beogradu
zički dom koji bi nosio ime Mokranjčevo. = |
Diljem svijeta. |
Čehoslovačka. 14. o. mj. održan je veličansi
zbor češke pučke stranke, komi je sudjelovalo pi
5000 osoba. Raspravljalo se je o uregjenju odno
izmegju crkve i države! Prihvaćena je rezolucija,
država uzdrži konfesionalne škole i.da se crkve
čuvaju isključivo za katolike. :
Albanija. Albanska je vlada. odstupila pod
tiskom ustaša, koji su umonili zapovjednika vladi
četa. Ustaše su zauzeli Tiranu. Dakl: nema još |
u toj blaženoj zemlji. :
1 Indija se diže. I u toj zemlji na dald
istoku se razmiahao veliki nacionalistički pokret|
vodstvom Gandhia. Indijska vlada počela je vodili
mostalnu politiku i pokazuje otpornost. Po
Irske i Egipta eto sad i Indije da se oslobodi ll
stva Engleskog carstva: i
| južna se Afrika buni. Na zlatnim poljani
Johannesburga dignuo se je ozbiljni i organizo
pokret radništva, koji ide za proglašenjeim neza
republike Južno-Afričke Unije, Nastali su oružani
kobi, koji su dali i mrtvih i ranjenih. i
Rijeka. Fašisti traže da predsjednikom ri
državice ostane njihov poslanik Giurati. Talij. mi!
predsjednik Facta je izjavio da to twe može dopi
jer bi tim kršio rapalski ugovor. Zanella putuj;
riz da tamo protesfira proti fašistima, koji su s
samostalnost i neodvisnost riječke države. i
Nerazderive kaučuk-pete za cipele.
NOVE KNJIGE!
Ušenkčnik A. Uvod u filozofijo (sloven.) I. dio: spoznavno-kritični del. D. 45.
Hudal Dr. A. Die serbisch-orthodose Nationalkirche
Prikryl Dr. Fr. Denkmale der hl. Cyrill u. Method in Europa.
Sa tablama, kartama i fotografijama '
48
&
NOVE KNJIGE ! NOVO!
D.157
A
HRVATSKA KNJIŽARA — Split.
Topografski Priručnik Dalmacije i popis stanovništva.
Ovaj je priručnik potrebit svakomu
uredu,
Dobiva se u svim knjižaramacili izravno kod izdavača :
pa
UPRAV IZAŠLO! _
Cijena 6 Dinara.
činovniku, i obrtniku.