Br. 12. DUBROVNIK 21. marta 1922. svije God. IV. ina je listu sa donašaojem u kuću ili poštom za mjesec dana Plativo i utuživo.u Dubrovaiku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat, Tiskare, K 12. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovora? — EE E urednik A. FI&. — Vlasništvo _Odhora = Narodne Svijesti. — Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju losne posljedice centralizma. U našoj državi sve više raste i politička i soci- o-gospodarska kriza. U političkom pogledu izbija više na površinu hrvatsko pitanje. Danas više nema najzagriženijega srpskoga šoviniste, koji bi mogao ijekati, da ne postoji hrvatsko. pitanje. Sa svom učnošću treba naglasiti, da ne samo napredak, nego pstanak naše države ovisi o sretnom riješenju hr- kog problema. Megju trojicom braće mora se voditi na osnovu pdnog jedinstva politika potpune ravnopravnosti, da mogućnosti oni budu što zadovoljniji, Nijedno me u našoj državi nema pravo svojatati. za sebe is- čivu prevlast i tako uzdrmati plemensku ravnotežu. je jedini put, koji dovodi do umanjivanja plemen- diferencija i do jake nacijonalne unifikacije. Centralističko uregjenje naše države donijelo je pm _ militaristički i gospod:ko-birokratski sistem ave. Ono se ne može pomiriti sa pojmom moderne okracije ili vlade naroda. Sve napredne države ba- centralizam u zasluženu ropotarnicu. Megjutim u našoj državi centralizam znači jošte što drugo, ato je ono, što je najfatalnije i najgore: moniju ili prevlast Srba. Centralizam na svakom ku mora oslabiti politički, gospodarski i socijalni žaj Hrvata. Ona mora:da ih toliko izaziva, da svre- om u njih prevladaju struje, koje će tražiti odje- je nekoliko hrvatskih županija. Srpski političari politiku centralizma na taj načini, da na hrvatskoj i prevlada politika očaja, koja će tražiti , neutralnu ičku. republiku“ ili ,hrvatski Pijemont“, Izuzevši užbeniju beogradsku šlampu gotovo svi beograd. vi, koji su tumači javnoga mišljenja, uporno traže pljenje Hrvata i Slovenaca kao nmezdravoga člana ve. Time dovode u pitanje i sami opstanak ove: dr- čime je u savezu i mir i red .kao što. i položaj g naroda na Balkanu i u Evropi. Na žalost povi- u ni u Zagrebu. Uz sve fo moramo pokazati na još jednu žalosnu jedicu centralističkog birokratskog gospodarstva, se kod nas danas ističe možda pred svim ostalim, ne, nadasve pak iz Zagore i otaka Korčule, dolaze hi glasovi o bijedi i pravom gladu, koji tamo . Naši centralisti natječu se u Beogradu kako će zajašiti na narodnu grbaču, što uže stisnuti mu i isisati mu i zadnju životnu snagu ultrademo- kim poreznim sistemom. Dotle naravno ne mogu pde brigu o pokrajinama na periferiji države, koje slijed dezolatnih saobraćajnih prilika uprav odsje- aju, a eto sada naša Dalmacija umire. od glada. Nek znade naš narod i zapamti: to je posljedica alizma, koji neda, da se sam narod brine za svoje tvfitira svoje tutorstvo do perverznosti. S toga na dan obračuna naš će narod znati da na odgovornost sve naše centraliste za ove.i sve žalosne posljedice centralizma. d Kraljev dolazak. Šibenska »Nar. Straža«, donosi pod ovim naslo- lijedeći članak, što ga radi političke aktuelnosti ini prenosimo: ,Nakon osam vijekova ropstva i nja doživjesmo i dan, kada ćemo skoro moći da lalmaciji, kolijevci stare hrvatske države, vidimo ca kraljevske vlasti Srba, Hrvata i Slovenaca. I su srpski knezovi dolazili, amo, da kod hrvat- /ladalaca: nagju zaklon i utočište pred turskom i skom silom, a doskora doći će u ove. krajeve ujedinjenih SHS. Radujemo se tom povjesnom jaju. Ali nam samo tu radost i vedro raspolo- teško pomućuje s jedne strane glad, koja je već | da pobire svoje žrtve, a s druge strane prigu- e narodne volje, da dogje do izražaja u općin- izborima. nije još naučila pameti naše šoviniste ni u Beo- je: glad Dalmacije, Sa svih strana ove naše po- , od svojih centruma i stoga u svakom pogledu - be, već mu nameće nesposobnog iutora, koji će O gladi smo već pisali i pozvali i Vladu i nad- ležne faktore, da u dvanaesti čas nešto poduzmu i učine, Dosad ne vidimo nikakvog stvarnog popravka, Ovoin. prigodom želimo reći svoju o općin. izborima. Četvrta je godina po oslobogjenju i ujedinjenju, a općine su dalmatinske još uvijek bez narodne uprave i na njima i dalje višljaju i uništavaju i mna- rodni imutak i napredak gradova i sela razni kome- sari, postavljeni od pojedinih klika u vladajućoj de- mokratskoj ili radikalnoj stranci. Proveli su se općin- ski izbori u Hrvatskoj i Slavoniji, u Srbiji i Sloveniji. Samo Dalmacija živi i dalje u eri komesarijata. Ima mnogo šta čudna i nerazumljiva nama običnim smrt- nicima, u vanjskoj i unutrašnjoj politici naše države. Prije Rapalla izbori. nijesu. se. vršili. radi okupacije. i neodregjenosti granica, a poslije Rapalla radi dezin- teresiranja radikalne stranke, koja je Dalmaciju pre- pustila demokratima. Ovi opet videći, kako ih od dana u dan gotovo svi ostavljaju, ustraju u tome, da barem po komesarima vladaju i gaze zakon te petkopavaju auktoritet i vlasti i države, jer znaju, da su bili i da ih više neće biti... Upravo ovom prilikom, kad kralj kani doći u Dalmaciju, Vlada u Beogradu morala bi imati barem toliko političkog razumijevanja i biti svijesna odgo- vornosti te predložiti Narodnoj Skupštini u Zakono- davnom Odboru već prihvaćeni izborni red za Dalma- ciju te odmah nakon prihvata odrediti izbore za općine. Odlaganjem općinskih izbora Vlada učvršćuje i dalje u narodu uvjerenje, da joj nije do napretka i zadovoljstva narodnih masa, već do podržavanja ko- rupcije, nereda i stavljanja zapreka razvitku Dalmacije, Ne znamo, kako će vlada opravdati to, što će kralja pri pohodu u Dalmaciji _u pojedinim mjestima pozdravljati i dočekati u ime općina, a to znači u ime naroda, silom postavljeni komesari. Osim vladajućih stranaka, radikalne i demokrat- ske nijedna stranka u Dalmaciji neće moći da pre- uzme na se odijum radi Potemkinovih sela. Slobodan narod po svojim izabranim predstav- nicima hoče da slobodno pozdravi kralja. a ne ropski po komesurima iza bajuneta !“ Š Orlovski tabor u Brnu. Priprave za veličanstveni tabor u Brnu sve su življe. Uz tabor će biti utakmice čehoslovačkog orlov- skog Saveza i megjunarodnog gimnastičkog Saveza (onako kao što prošle godine u Strassbourgu). — Radi skupoće skupni će se izlet Jugoslavena omegjiti samo na Brno, a trajat će 6—7 dana. Izlet mora biti dobro organiziran zato mu mogu prisustvovati samo disciplinirani ljudi. — Za osobu će irebati oko 1200 K za cijeli izlet. U toj približnoj svoti uračunana je vo- žnja, hrana, stan i putna dozvola, ulaznice i umjereni privatni izdaci, Pojedinci i društva neka:počnu — gdje još nijesu — s ustrajnom štednjom. Društva neka: u svrhu da pošalju odaslaustva, priregjuju nastupe, pred- stave itd. — Prijave za hrvatske odsjeke i društva prima pripravni odbor za Brno u Zagrebu (Kaptol 27). Budući -da Česi žele znati, koliko će približno u- česnika biti iz Jugoslavije, neka odsjeci i društva što prije jave, koliko će se članova i članica pridružiti. Da se olakšaju prijave i sabiranje novaca, neka se do 15. ožujka pošalje 400 K, do 15. lipnja drugih 400 K, a do 15. srpnja trećih 400 K. Oni, koji pošalju cijelu svotu od 1200 K odmah do prvog roka, mogu računati na neke pogodnosti. Tko ne bi mogao ići, dobiva novac natrag (ako je to bez opravdanog raz- loga, pridržaje se 10% u korist trošaka pripravnog odbora). Prijave bez pretplate neće se uzeti u obzir. «Svaki, koji ;se javi, mora da točno navede svoju adresu, organizaciju, kojoj pripada i da priloži reverz, da će se za cijelo vrijeme izleta ravnati prema odlukama vodstva. — Mogu se prijaviti samo oni, koji.su u kojoj katoličkoj organizaciji ili koje preporuči koja katolička organizacija ili dušobrižnik dotičnog mjesta. — Pribravni odbor za Brno. Kulturne vijesti, O pok. Papi Benediktu XV. najljepše su: se iz- razile njemačke protestantske i anglikanske engleške i neke pravoslavne srpske novine. Mi smo prenijeli ne- koliko tih pohvalnih glasova, a sad prenosimo još što piše liberalna irancuska »Revue des deux Mondes« 1. febr. 1922.: ,Njegova svetost Benedikt XV. vladao je samo 7 godina. Prijatelj mira zapremao je apošt. Stolicu za najstrašnijeg rata. Religio depopulata ! Ni- kad se nije tragičnije izvršilo znamenito proročanstvo sv. Malahije. Nikad nasljednik Petrov nije vidio. gdje oko niegove lagjice u bezdan propadaju zemaliske veličine u katastrofi strašnijoj od one carstva careva, potpunijoj od one Habsburgovaca. Nikad nije bilo ćano jednom Papi da prisustvuje uskrsnuću dvaju katol. naroda Poljske i Irske i da se veseli, što su bile po- pravljene dvije velike historičke nepravde. Revolucija otvara opet akciji sv. Stolice istočnu Evropu : Bene- dikt XV. pruža prema odijeljenim Slavenima svoju o- činsku ruku. Za proučavanje istočnog pitanja stvara novu kongregac ju. Za učvršćenje mira, za socijalnu. pravdu, za sjedinjenje Crkava Benedikt XV. slijedeći: stope Lava XIII. označio je put: on je posijao za bu- dućaost: drugi će brati plod. Or je imao veliku za- dovoljštinu toliko željenu i ustrpljeno vogjenu, što je opet uspostavio vjerski mir u Francuskoj i diploma- tične odnošaje izmegju sv. Stolice i »starije kćeri«.. O ulozi Benedikta XV. preko rata puno se je rasprav- ljalo, ali mu je već za fijegova života povijest dala pravo. — On umire oplakivan od Rima, žaljen od cijelog katoličanstva, čašćen od cijelog svijeta.“ Vjerski život njemačkih akademičara. Katol. akađemičari iz Njemačke, Austrije i Švicarske spojiše se u jednu cjelinu. Kako bi im vjera pronikla što dub- lje u život i rad, uvedoše posvuda akademske službe Božje. Oni imadu danas i svoje duhovne upravitelje iz duhovne vogje, koji su tu nedavno u Beču upriličili Kongres. Uvedoše nadalje svake četvrte Nedjelje zajed-' ničku sv. pričest a svuda je učestvovanje veliko. Oni upriličuju znanstvena predavanja i duhovne vježbe, koje se uvelike uvažuju i mnogo posjećuju. U Beču je govorio poznati antropolog svjetskoga glasa P. M. Schmidt, koga je slušalo više nego 1000 akademičara. Duhovnoga upravitelja imagjahu kato!. akademičari najprije u Frankfurtu, a zatim u Miiuchen-Gadbachu. Danas imade takovih svećenika više nego 20, iti bla- gotvorno djeluju na probugjenju vjerskoga života kod akadeimičara. Pasionske igre u Strasburgu. Iza velikog uspje- ha, što su ga imali Nijemci sa svojim narodnim pa- sionskim igrama u Oberammergau, kušaju sada i Francuzi u Alzaciji, da takogjer s njima počnu. Pred- stavljaju ih u velikoj dvorani cerklea sv. Josipa u pred- gragju Strasbourga Ksenigshoffenu svake nedjelje od Sedamdesetnice do Cvijetnice. Glavna razlika ovoga prikazivanja prema oberammergauškim igrama sastoji. u tom, da su ovdje i zborovi i orkestar na. jednoj tri- bini iza gledalaca i da prikazivanje ,Muke“ nije pre-' kidano živim slikama iz Staroga zavjeta. Na taj način može se igra dovršiti za 5 sata. Uloge igraju župljani, po većini članovi cercla, a sudjeluje kod igara. 250 igrača i glazbenika. Tekst je složio i ove igre doveo: u život župnik Ksenigshoifena abb& Romher. — Prije rata je s velikim uspjehom počeo sa pasionskim igra- ma kod nas vrbovački župnik Pavunić, pa su njegovi župljani, vrbovački seljaci s velikim-uspjehom igrali. Rat je sve ovo uništio, a šteta je. Moglo bi se _možd i drugdje sa čim sličnim i kod naš početi. + Tvornice papira u SHS. Ovih imade u svemu. 7 i to 5 u Sloveniji i 2 u Hrvatskoj. Godišnja izradba: iznosi kojih 7580—800 vagona papira. Od toga otpada na tvornicu u Medvodama 130 vag. u Goričanima 150 vag. u Vovčama 140 vag. Tvornica u Zrečama pro: , izvodi jedino papir za omote u manjim količinama. "Tvornica u Zagrebu izradi 260 vag. a ona u Sušak 70 vag. papira na godinu. i