Sre?
Uspjesi čiskoga slobodoumlja. U Češkoj je bilo
prošle godine 6000 slučajeva samoubojstva, Megju
samoubojicama isliče se znatan broj malodobnika.
To su plodovi bezvjerskoga odgoja, kojim se hoće da
ponose češki liberalci.
Središnje škole u Crnoj Gori. U Cruoj Gori
ima 11 srednjih škola i to: na Cetinju 8 razredna
muška gimnazija, petorazredna ženska gimuazija, u
Podgorici i Beranima muške osmorazredne, u Nikšiću
mješovita 8. razredna, u Plevljama mješovita 6-razredna
u Peći mješovita 7-razr. u Kolašinu mješovita 5 razr.
u Ulcinju muška 4-razr. i na Danilovom Gradu mu-
ška 4-razredna.
Žene i izumi. Statislika izuma nas uči, da žene
nijesu dugo vremena imale sreće da sudjeluju kod
izuma koje s'ivariako i jesu u istinu u toj struci mno-
gošta znamenita proizvele. Dosadašnji odgoj žena po-
dao im je, da se razvijaju u domaćem krugu ili im-
bijentu i za to učiniše one najviše pronalazaka ili
izuma u tom krugu, ma da se i u drugim granama
ili na drugim poliima susrećemo sa izumima, koe
pronagjoše žene. U Sjedinjenim državama, stoje izumi
žena prema onima muškaraca kao 1i3. U prvoj polo-
vici 19. stolj. našao se je izmegju 300 novih izuma
tek 1 učinjen od žene. Prvi takav patentirani izum
u Americi zabilježen je god. 1809. i to novi način
tkanja svile. U toku posljednjih 2 god. prijavljenih kod
patent. ureda američkoga imade 713 ženskih izuma, a
od tih bilo je 146 ulede odijela, 114 glede kuhinjskoga
posugja, 65 glede pokućstva, 592 glede pranja i čišće-
nja stvari, 34 u šivaćim strojevima, 31 glede igračaka,
93 glede zdravstva, a ostali pripadaju raznim struka-
ma. Kesiče od papira pronašla je žena, isto tako i
gumbačicu, koja se može zatvarati. Žena je izumila
način, kako da se latči ili štofovi čine nepromočivima.
Megiu ženske izume valja takogjer ubrojiti i stroj za
pranje spojen sa koljevkom, umjetničku nogu za ples,
plesne Haljine, koje Drane od vatre itd.
Pisma iz naroda.
ČILIPI. (Škola bez cakala). Nebi čovjek vjero-
vao, a ipak jevistina: na našoj školskoj zgradi fale
gotovo sva cakla od prozora od otrag više godina.
O drugim manama ne govorimo, jer nam nije svrha
da kritikujemo, već da poslignemo brz popravak. —
Lani je mj. šk. vijeće tražilo od školske Vlasti, da iz
državnih fondova dade staviti cakla, jer vlasnik zbog
niskog najma nije bio u stanju da treši na zgradu
koja ga baca u deficit. Ove je godine mj. šk. vijeće
izvijestilo o nedoličnom stanju šk. zgrade i tražilo
bezodvlačni popravak prozora radi higijenskih razloga,
te u isto doba upozorilo školsku vlasi, da narod neće
slati djecu u školu, u kojoj prijeti pogibao dječjem
zdravlju. Mješte da je šk, vlast dala odmah staviti
cakla na prozore, ona se gubi kojekakvim dugim pi-
sanijama istražujući tko je kriv, da su cakla odpala na
jednoj trošnoj zgradi, koje se prozori tko zna odkada
nijesu bojadisali ni cakla ,štukala“ ! Zao nam je što
šk. vlast odlaže nuždni popravak i da smo tim dugim
odlaganjem primorani upozorit je što slijedi: Kod o-
vakog stanja naša škola — pored najbolje volje uči-
teljskih sila — nije u stanju, da uči djecu redu i či-
stoći. Škola mora da odgovara zdravstvenim propisima,
a ova naša je kriva, da nam često djeca u njoj dobiju
bolest. Neka školska vlast razabere koliko je opasno
kad djeca, nakon što prevale dug pui do škole (a.pr.
iz Komaja 4 klm.) i nakon što se preko odmora izi-
graju, vruća i oznojna sjedu kraj prozora bez cakala.
I uza sve to mi smo redovno, često i po vjetru, slali
djecu u školu, a djeca su ne rijetko morala iza
škole u... krevet! Da ne bismo dakle bili usilovani
drugi put drugčije korake poduzeti, molimo školsku
vlast, da ne bude cijeniti, da su naša djeca od bronza
nego od krvi i mesa, te im propuli škodi i da odmah
dade napraviti cakla na školskim prozorima. Sto se
pak tiče za to potrebitih troškova, ako vlasnika nema
prava na to usilovati, nek se obrati ministarstvu Pro-
svjete, pa smo ttvjereni, da će ono, kad dijeli iz dr-
žavne (bolje rekući narodne) kase milijone na gradska
pozorišta, naći u istoj kasi još hiljadu-dvije kruna i za
popravak seoske škole. — Više roditelja.
ČILIPI. (# Antun Borovinić). Na 21. o. mj. na-
kon kratka bolovanja preminuo je časni starac Antun
Borovinić, otac m. p. ira Andrije. Pokojnik je, bio u-
zoran čovjek u svakom pogledu, pravi otac, marljiv
radiša, ljubazan i prijateljski, dobar kršćanin i potpun
poštenjak, pa ga svak u selu oplakuje. Počivao u
miru, a vrline njegove bile na uzor današnjem naraštaju.
PRIDVORJE. (Tečaj za usavršivanje). Od 15.
XII. 1921. do 15. marta o. g. bi održan u školskoj
zgradi usavršujući tečaj za mladost sela Pridvorja.
Za isti upisalo se je oko 50 mladića, pa i ako nijesu
svi ustrajali do konca, ipak ih je lijepi broj pohagjao
tečaj. Najviše im se predavalo računstvo, jer su to
dotični željeli a zatim ih se je podučavalo u čitanju
NARODNA SVIJEST
pisanju i ponešto o povijesti. Podučavali su g.gja
Frane Burgjelez, učiteljica, Ivo Burgjelez nadučitelj i
Don Niko Kusalić župnik. Osobito ih je zanimalo
slušati Hasanaginicu, koju je g.gja Burgjelez sasvim
lijepo i zanimljivo na glas čitala i tumačila. Ovakovi
tečajevi, gdje ih moguće držati veoma su korisni a i
potrebiti za našu mladež, jer u njima ili nadoknade
ono, što nijesu naučili u školi ili se pako u n:uče-
nom unapregjuju. Bilo dakle i drugima u Konavlima
na primjer, da se tako naša mladost odgaja u dobru
i da u svoje vrijeme shvati svoju gragjansku dužnost,
kako je potrebito u današnja vremena. — Učesnik.
PREKO kraj Zadra. Čitajući u Vašem cij.. listu o
bijedi i gladu u ostaloj Dalmaciji, mislit će tkogod,
da je kod nas bolje. Ali ko to misli, ljuto se vara. Naš
je uarod u ovim krajevima izložen osim ostal.h nevo-
lja i gladu. Obratili smo se i na Pokrajinsku Upravu
u Splitu, ali nam javiše, da smo se prekasno obratili,
nu ipak da će se pobrinuti i za nas. Megjutim osim
lijepih riječi u stvari do sada nema nikakve pomoći i
narod je počeo uistinu da strada od gladi. Ono malo
kruna što još ima morat će pošto poto da izmjeni za
lire, a kako sada stoji stvar mogao bi dobiti za 100
kruna tek 2-3 lire. Kad is'roši i te krune, morat će se
dužiti, da se za 100 godina neće osloboditi duga. To
je strašna m'sao, što nas mori. S toga kav ozebli sunca
očekujemo izvršenje Rapalskog ugovora, jer u ovakoin
stanju nijesmo, kako u nas kažu, ,ne fora ne dentro“!
PLOČICE. (Dolazak doktora Ljuba). Vrijeme
liječi svaku ranu, pak tako i onaj nemili tuš, što ga
je prije izbora nazad godinu i kojih šest mjeseca do-
živio doktor Leontić na.Grudi. O4 onda ga Konavli
valiine vidješe, al eto se polagano poče približivat
onako iz daleka kao mačak vreloj kaši, A i može,
jer od onda do danas puno je vremena proteklo, a
koliko je cn kabanica promjenio, to mi ne znamo.
Napokon se iščahurio u. potpunog zemljoradnika, od
glave do pete! Evala_mu. Sit je ou više gospodske
politike, i kinematografskog smucanja po Amerikama,
pak sad hoće da mirno i spokojno provodi dane svoje
uz piug i motiku, sa braćom svojom težacima, s ko-
jima će da podijeli i posljednji dolar. Oprezno je do-
šao i na Piočice, da održi javnu skupštinu, da nam
otvori oći, da nam obeća zlatna brda. Steta, što nas
junak do sada tako zanemarivao... A nekako sve
odgagjao, bili ne bili govorio, te u zadnji čas pred sami
odlazak prozbori nekoliko riječi o Pašićevim volovima
i o milijunima. Al ko sjena svida ga prati Jaša, ured-
nik ,Ježa“ i sve vreba, kako će da ga na bodijike
svoje nabode, I kako ono ptica pred zmijom, a jastog
pred hobotnicom, tako i uaš dotur Ljubo pred Jašom
izgubio busolu, smeo se, ma kako inače okretan na
jeziku bio. Nama ga bilo milo, te smo ga skladno
ispratili. Jaša pak ostavio u mjestu ,prvu otvorenu
poruku Dr. Li. Leontiću“, gdje mu dava toli lijepih
titula, da je milota. Mi smo ugodno prošli vri eme
slušajući ova dva izbor-govordžije, te nam neće ni-
malo biti žao, ako opet gdjekad banu, da nas malo
pozabave humorom i amerikanskim bombastičnim ti-
radama. Dakle do vigjenja...!
MOČIĆI. (Postupak pogranične straže), Prošlih
dana poklada nekoliko mladića iz Močića i Cilipa
skupiše se, da malo provedu šalu i pogjoše njih okolo
10 kroz Čilipe i dogjoše u gosp. Mata Novakovića
glavara. Lijepo ih primi i tu se malo pozabaviše. Na
to pogioše ispod kuće Krilanovića, gdje stanuje po-
granična straža. Kad najednom čuše hitac iz puške
pak i drugi i dalje do dvaestak, dok napokon zasuše
i salve. :Neznamo zašto! Ili su oni ljudi mislili, da su
u Albaniji ? Sreća što su se mladići odmah dekovali,
pošto začuše prvi hitac, inače bi sigurno bilo žrtava.
Zato molimo njihovog starješinu, da propita što je ko-
navoski narod i neka upozna njihove običaje pak po
tomu neka se vlada prama njemu i ufamo se da se
slična ne će više dogoditi. Nama se čini, da bi bilo
dosta samo dva oružnika u cijelim Konavlima a još
oni tamo hoće i pograničnu stražu. Ili malo irpimo
svakijeh nevolja pak nam fali još i ta? Trpimir.
Iz Jugoslavije.
Ukidanje pograničnih trupa. Financijski je od-
bor jednoglasno zaključio, da se ukine pogranična
straža, "koju vrše Wrangelovi kozaci, protiv kojih pred-
stoji mnogo pritužaha. Kontrolu: će od sada kao i
prije činiti financijalne straže. To će bolje činiti sa
polovicom ljudi, a uštediti će se tako 104 milijuna
dinara. Demokrati su počeli akciju, da Wrangelovci i
dalje ostanu i predobili su za sebe ministra financija.
Financijski odbor odlučno stoji na stanovištu, da se
moraju ukinuti pogranične straže, ne samo iz tinan-
cijskih razloga nego i radi nesporazumaka i pritužaba
radi njihovog postupka.
Protest dra Korošca. Dr. Korošec posjelit
g. Pašića te je kod njega prosvjedovao što je ki!
cima usprkos 12. člana Ustava ministar vjera ul
nepravdu ne dajući dovoljno sredstava za potrebe
toličke crkve. On je upozorio g. Pašića na sve pol
dice, ako se ta nepravda ne ispravi. 1
Za pomoć Dalmaciji. Dr. Dulibić intervenit i
u ministarstvu poljoprivrede i ministarstvu unutralj
djela za pomoć dalmatinskom pučanstvu u općini
jiškoj, poljičkoj i omiškoj. Tu su se od mraza sn
stabla od masline, višnje i jabuke, pa će narod.
toga mnogo stradati. li
Tko je u glavnom fašističkom odboru. U
nom odboru »Narodne Odbrane« nalaze se kaoj
sjednik vojvoda Stepa Stepanović, (ou slanuje u
i dolazi od vremena na vrijeme u Beograd na &
nice), potpredsjednik je dr. Edu Lukinić. Glavni
tatori su Živojin Refajl vić i Živanović. Sekreta
Jurišić (pukovnik u m.) i Preimović (puk. u m. i novi
Pred jugoslavenskom Panamom. Beogra
»Videlo“ cd. 21 o. mi. donosi senzacionalnu vije
predstojećem uništenju ekon. samos'alnosti naše dr
Radiseo ogromnoj koncesiji, koju bi imalo dobiti »gli
drušivo željeznica u kraljevstvu SHS«, a imali
rusko-amerikanskim kapitalom od 187 miliona i!
hiljada dolara graditi željeznice u našoj državi. (
vači da su ruski kneževi D. Dondukov-Izedinov i K.l
a da su tu angažovane najuticajnije ličnosti. Dri
bi dobilo neograničenu slobodu eksproprijacije zet
ta, pravo iskorišćivanja potrebnih rudnika, nal
riječnih i morskih lagja, gradnje svih mostova, os
gja se svih carina itd. Željeznice bi ostale st
društva 80 god., ali država bi imala pravo da ih
i poslije 25 god. mu mora otkupninu i interes 1
u dolarima. — Pa da nije blažena Eshaezija! |
Što stoji jedan vojnik u Jugoslaviji. Bri
tivnih časnika naše vojske iznaša 6.339, koji dob
godišnje 95 milijuna 909.504 kruna plaće. Vo
činovnici k tome dobivaju 5 milijuna kruna na gd
Megju aktivnim oficirima imamo 2 vojvode, 24,
rala, 424 pukovnika, 462 potpukovnika, 1.097 mi
861 kapetana I. klase, 1.176 kapetana II. klase,
poručnika i 1.537 potporučnika. Koliko pak stojih
roba, oružje, prevoz i stan 200 hiljada vojnika, l
izračunati, ako svaki vojnik stoji državu mjesečno &
Skup sitan novac. Naše ministarstvo fini
naručilo je u Švajcarškoj sitan novac od alumini
u vrijednosti od 5 milijona dinara. Sad je stigao|
od fabrike, te beogradska vlada ima da plati 75
ona dinara! |
Koliko ima slijepaca u našoj zemlji!?
službenim podacima u našoj državi ima 15 tisu
jepaca, a od toga broja otpada priko 3:500 na!
i Hercegovinu. U Beogradu, Zagrebu, Ljubljanij
munu nalaze se zavodi, nw kojima se slijepci ul
sanju, čitanju i raznim zanatime. Drugo je pak pi
koliko ima slijepaca kod zdravih očiju!!! 1
Diljem svijeta.
Amerika i Genova. Kako se iz pouzdanogi
saznaje, genovskoj će konferenciji kao posmalri
sustvovati neki viši američki časnici.
indija. Preko Pariza dolaze vijesti, da st
indijskih nacionalista Ghandi i Benker osugjeni
na 6, a drugi na 1 godinu zatvora. Ovaj će
engleske vlade za stalno još više razdražiti za
indijske duhove, što bi djelovalo po englesku |
vinu u Indiji vrlo pogubno. |
Hapšenja fašista u Italiji. U cijeloj ltal
čela su hapšenja fašista. 21. o. mj. uhapšen
oko 800. Očekuje se da će ih naskoro biti pq
zatvorima na hiljade. Drži se, da je ovo hapšenji
prividno — ovako pred genovsku konferenciju,
Engleski kralj obolio. Prema vijestima il
dona engleski je kralj Gjuro obolio, te ne 4
postelju. Bolest ipak nije tako opasue naravi, |
vladala bojazan za kraljev život. 3
Stanje burze u Zagrebu 27/3. Austr kr.
Nj. marka 101-108; Madž. kr. 0:375 ; Tal. liri
1605; Funta 143750; Dolar 304'50-306:—- ;
franak 29:50.27:75;; Švic. fr. 60:00; Čsl. kr. 3:89
NOVE KNJIGE!
UšenlčnikA. Uvod u filozofijo (sloven.) I. dio: spoznavno-kritični del, D. 45.
Hudal Dr. A. Die serbisch-orthodose Nationalkirche
Prikryl Dr. Fr. Denkmale der hl. Cyrill x. Method in Europa.
Sa tablama, kartama i fotografijama:
NOVE KNJIGE ! | NOVO!
ža
HRVATSKA KNJIŽARA — Split.
D. 15.
Topografski Priručnik Dalmacije i popis stanovništva.
Ovaj je priručnik potrebit svakomu
uredu, :
Dobiva se u svim knjižarama ili izravno kod izdavača :
-UPRAV IZAŠLO!
Cijena 6 Dinara.
činovniku, i obrtniku.