Sid
NARODNA SVIJEST
Žiteljstvo Newyorka. Po najnovijem brojenju
Newyork ima 5,620.048 žitelja, a s pregragjem Metro-
politan ima ih ravnih 8.milijuna.
Razočaranje naprednjaka nad rezultatom vjer-
ske statistike u Češkoj. U statist. uredu bili su upre-
pašćeni, kada zbrojiše brojke, koje označuju pripadnike
raznih vjeroispovjesti megju stanovništvom Češke. Tu
imade 78% katolika, 3% evangelika, 6& proc. čslov.
sektaraca, 1 proc. židova, 9 proc. bez konfesije i 3
proc. drugih raznih konfesija. ,Našinec“ veli k tomu:
»Toga sigurno nije očekivao Bohač, koji je hotio lu-
kavo sniziti broj katolika, kad je sektare nazvao ,čslov.
katolicima“, I radi toga rezultata bila je po cijeloj
Češkoj upriličena toli gnjusna agitacija za otpad od ka-
tolicizma, radi toga razbacaše slebodni mislioci mili-
jone iz nepoznatih fondova, «da se napokon uvjere o
tom, da je usprkos svemu tomu ostalo 78 proc. kato-
lika. — Nešto postigoše oni ipak: Naime, da su pre-
mnogi, koji zapisaše u svoju prijavnicu, da su vjere
katol., tim ujedno upisali, da pripadaju pučkoj stranci.
Svi su ti bezbošci samo »dio one moći, koja tek zlo
hoće, a ipak vazda samo dobro tvori.« (Faust).
Pisma iz naroda.
Iz Općine ZATON. (; /vo Mrse.) Na 25. Marta
umro je u dubokoj starosti časni starac Ivo Mrse, otac
našeg vrlog sumišljenika g. Roka. Pokojnik ja bio
dobar kršćanin, uzoran domaćim, prama svakomu lju-
bezno prijateljski, te je bio cijenjen i ljubljen od sva-
koga, ko ga je poznavao, pa njegovu smrt oplakuju
njegovi znanci, a ponajviše njegovo selo. Plemenitoj
duši vječni pokoj, a njegovom sinu g. Roku i ostaloj
rodbini naše duboko saučešće !
(Oluje i sugradica). Eto preko dvadeset dana,
da nas drži rgjavo vrijeme burno i hladno. Jake oluje,
koje su trajale po više dana bile su polomile mladice
stabala nadasve maslina i cvijeće voćaka, koje su bile
baš bujno procavćele, da su obećavale bogati plod.
Uz neprestane kiše počela je od 25. prošloga harati i
krupa, koja nas je od tog dana gotovo svaki dan po-
hagjala, dok nije na 30. potpuno opustošila neke kra-
jeve. Najviše je postradalo Trsteno. Masline i voćke
posvema otučene, bob i bobica leže na zemlji kao
pogažene, a loza u nekim vinogradima nema više pu-
paka, nego tako oklaštrena pokazuje uništenu buduću
jematvu. Taj strašni prizor i nehotice te baca s dosa-
dašnjom skupoćom u očaj. Ali nije samo Trsteno stra-
dalo od ovog strašnog bića, već su dobro osjetila
štetu i sela Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, nešto Kli-
ševo i Gromača. Temperatura je bila pala na 5% C.,
a to je velika razlika od prijašnje 15%8 pa ova studen
zaprla rastenje i razvijanje žitija, što nam nije mogao
grad, jer još premaleno da ih satre i uništi, Hoćemo
li imati barem kakvu pomoć sa žetvom, Bog jedini zna.
U uspjeh žitija ne malo puta se prevarimo. I lanjske
godine žitija su bila iznikla i bujno se razvijala i rasla,
pak u najboljem jeku uništi nam gotovo sve nešto
suša a nešto maće od tako zvanih ljetnih ,lemba“,
neverina. Ona dok potpuno ne dožrije i zrna ne otvrdnu
nije stalno osjegurana od nedaće.
(Tečaj o mljekarstvu i sirarstvu ) Prošle Nedje-
lje imali smo sreće, da, nas pohode gg. Tomislav
Mladinov, obilazni učite'j poljodjelstva i Ante Gabriel,
konzulent za mljekarstvo. Ma i ako je ometalo ružno
vrijeme, ipak je bilo nadošlo takogjer iz raznih sela.
lijepi broj domaćica, da u školskoj dvorani u selu Gro-
mači slušaju predavanje o mljekarstvu i sirarstvu. Naj-
prije je g. Mladinov istaknuo u kratko, koji je pred-
uvjet za dobru izradbu sira; kako se dobije dobro
mlijeko, govorio je o dobroj paši, o vrsti dobre lra-
njive trave, koja krijepi stoku, da dava tečno mljeko.
Preporučio savršenu mužnju i brižnu čistoću. Zatim je
gosp. Gabriel nastavio predavati o mljeku i njegovih
sastavina, te o racijonalnom pravljenju sira. Mnoštvo
slušatelja pomnjivo je pratilo oba učena vještaka, da
je nakon tri sata slušanja sa zadovoljstvom svak se
razišao k svojoj kući okoristivši se znanjem za racijo-
nalni postupak u ovoj toli važnoj grani svoga gospo-
darsiva. Dok najljepše zahvaljujemo vrsnoj gospodi,
dotle izrazujemo vruću želju, da nas ne zaborave i u
buduće sa ovakovim koristoplodnim poukama.
LJUBLJANA. Politički moral. Ljubljanski »Novi
Čas« donaša, pod naslovom »Politična morala«, slije-
deći izvještaj: ,Ministarsko vijeće zaključilo je, da se
pasivnim krajevima u Sloveniji stavi na raspolaganje
8 milijuna kruna, koji da se razdijele siromasima svih
slojeva pučanstva. Ministar dr. Gregor Žerjav brzoja-
vio je na to iz Dubrovnika narodnoj skupštini, da se
tih 8 milijuna razdijeli siromasima demokratske i soc.-
demokratske organizacije, tako, da ostale organizacije
ne bi dolazile u obir prigodom razdijeljivanja životnih
namirnica.“ Nije li to strančarstvo prve vrsti ?
Ženitbeni dar budućoj kraljici Mariji) Kršćansko
ženstvo u Ljubljani namjerava da izruči kraljici Mariji
kao ženitbeni dar slovensku narodnu nošaju.
Posljedice centralizma. U ministarstvu prosvjete
radi se zakon, po kojemu bi se imala da rekonstruišu
naša sveučilišta. Po tome bi se zakonu ukinula prav-
nička fakulteta u Skoplju; tehnička znanost bi se raz-
dijelila megju današnja tri sveučilišta i to tako, da bi
svako od-njih gojilo samo po jednu tehničnu struku.
Medicinske bi fakultete ostale samo dvije i to u Za-
grebu i Beogradu; Ljubljanska bi se ili potpuno uki-
nula ili pak ograničila samo na 5 semestara. I bogo-
slovne bi se fakultete takogjer reducirale ito na način,
da bi katolička bogoslovska fakulteta bila u Zagrebu
ili u Ljubljani. — Iz ovoga je jasno da bi najteži
udarac moralo da podnese sveučilište u Ljubljani, jer
bi u najboljem slučaju moralo da izgubi barem pot-
punu tehničku i potpunu medicinsku fakultetu. Stoga
" Jugoslavije i Italije revizijom rapalskog ugovo!
štine otišla je akad. omladina
da preko delegacije preda pokrajinskom namjes
rezoluciju stvorenu na skupštini. Namjesnik H;
primio je prijazno deputaciju kao i rezoluciju, pohva
ujedno energičan nastup omladine za tako važnu
Cijene u Ljubljani. Govedina I. vrsti kg. 4
Il. vrsti 34 K, teletina 48, svinjetina 60.70, mast
šlog mjeseca dogodila se u -Dubi kod Trpnja gr
nesreća. Frane žena Iva Antunovića, mlada žeu
svoje ovce. Slučaj je htio, da je na jednoj vis
klisuri opazila jednu lijepu kitu zelenike. Uspenij
i stade lukićem da siječe onu zelenu granu. Onaj
kad je trgla k sebi granu, izmakla se ogromna sli
sa klisure u težini od kojih :1000 kg., koja je bi
na tle nesretnu ženu i srušila se na nju. U jt
čas je neoprezna i jadna žena ostala mrtva. Jedi
petnaest čvrstih seljana odvalilo sa pokojnice |
stijenu. Ovaj je zli udes iznenadio i prestrašio q
selo, koje je protrnulo nad nesrećom dobre pokoj
Goračice; na oprez! — Očevidac. |
Nerazderive kaučuk-pete za cipele.
Iz Jugoslavije.
Revizija Rapalskog ugovora. Doznaje se izi
grada, da se nudi sa strane Italije sporazum izn
ovoj bazi: Rijeka Italiji, Zadar i dalmatinski otot
goslaviji, u Skadru jugoslavenski i arbanaški, a na
jugoslavenski i talijanski lučki konzorciji na duži
Tko će biti vjenčani kum našem kralju? |
bi biti Masarik predsjednik Čehoslovačke repu
Ali pravoslavno više svećenstvo buni se protiv|
jer da Masarik nije pravoslavne vjere. Oui misli
je katolik, ali to njie istina. Masarik se je doda
dio katolik, ali je već kao student u svom bezvji
Najveća tiskara u Jugoslaviji.
Ljubljansko »Katoličko tiskovno društvo«, koje
opstoji od više decenija latilo se je još mjeseca fe-
bruara god. 1907. veoma važnoga posla, da podigrie
veličanstveni hram, namijenjen slavi Božjoj i kršćan-
skoj prosvjeti, katoličku tiskaru, koja da širi med
ljudstvom prosvjetu spojenu sa ljubavlju do Boga i
domovine. Mjeseca julija iste god. postavio se je te-
meljni kamen današnje veličanstvene zgrade, koja je
bila blagoslovljena i otvorena 28. augusta 1908.
Od toga se je časa pa sve do danas usporedo sa raz-
vijanjem tiskarske tehnike i ona tako silno razvijala, da
je danas po kvantiteti i kvaliteti tiskarskih potrepština
najveća i najmodernija tiskara u Jugoslaviji. Na kratko
ću ovdje opisati zgradu kao takovu i nabrojiti uspo-
redo tehnički kapital, koji se u njoj nalazi..
Tiskara se nalazi na uglu Kopitareve ulice i Po-
ljanskog nasipa. Zauzima 55 m dužine, 18 m širine
i sastoji od prizemlja i 4 kata. Zidovi, krov i štropi su
željezno betunski. Svi prostori odgovaraju ,sa higije-
ničnog obzira svim modernim socijalno zdrastvenim
zahjevima i potrebama. Radnički prostori su udešeni
za težu od 200 kg per m?. U suterenu sa obale Ljub-
ljančice je glavni ulaz u dvorište i u stari tiskarni
prostor, gdje su danas skladišta i litografija. Na lijevoj
strani ulaza u suterenu nalaze se: električna centrala
sa dva Dieseljeva motora od 40 konjskih sila, u nepo-
srednoj su blizini akumulatori, koji se napunjaju sa
električnim tokom tako, da i u noći daju svijetlost za
rasvjetu i daju pogon za sedmero stalnih strojeva.
Svu kretnju u novome i starome prostoru tiskare pro-
uzročuje električna sila, proizvagjana od oba Diese-
ljeva motora. Uz električnu centralu nalazi se strojar-
nica spojena s mehaničnim odjelom, koji opskrbljuje
sve elektro-mehanične i ključaničarske radnje. U tom
odjelu je parna peć, koja grije sve prostore u zgradi.
Uz peć je skladište za kameni ugljen i teretno uzdi-
zalo za 2000 kg. i kolportažni (raznašajući) odio za
listove, Na desnoj je strani ulaza rotacija sa dva naj-
modernija stroja za časopise i ilustracijske štampilje.
Dok je hitriji stroj uopće za časopise u opsegu 2-16
strana, sa poprečnim tiskom do 24,000 komada na
uru, drugi je kao reserva za listove; osim toga, tiska
najkompliciranije ilustracije, u kojim god oblicima.
Kod rotacije se nalazi otpravništvo listova i čuvaonica
crnila. Oiud vodi dvoje stepenica u brzotiskarsku stro-
jarnicu i u vestibul. Iz rotacije vodi posebno teretno
uzdizalo za sva tri krila. — Ulaz za općinstvo je iz
Kopitarjeve ulice. Najprije se stupi u vestibul. Na li-
jevo je sjajno uregjena direkcija listova, dalje knjigo-
vodski prostori, ravnateljstvo, dvorana strojeva, koja je
30 m duga i 16 m široka. Tu se nalazi: 9 najmoder-
nijih raznoličnih strojeva za brzotisk, 7 akcidentičnih
strojeva, strojevi za perforiranje i za rezanje na elek-
tričnu struju, noviji sa 130. cm rezalne dužine, Pokraj
brzotiskarske dvorane je tiskarsko odpravništvo i gar-
deroba. — Na prvom katu je ručna slagarna sa skla-
dištem slova, korekturskim odjelom, kupaonicom i
umivaonicom. Slagarnica je najmodernije uregjena i
razpolaže uz najprimjerniji pripadni materijal sa
mnoštvom slova za latinicu, ćirilicu, frakturu, grčki i
hebrejski slog. Kod glavnih stepenica je prostrana
vijećnica za odborne sjednice. Na drugom katu je 30 m
duga i 16 m široka dvorana'za knjigovežnicu. Po izjavi
strukovnjaka ova je najmodernije uregjena radnička
dvorana na jugu, a u njoj radi dnevno 40-50 ljudi.
Tu ima 28 raznih strojeva, i to: 5 za rezanje, 6 za
šivanje, 4 za pozlaćivanje, za bojadisanje itd. Za -tje-
ranje svih tih strojeva na raspolaganje je 14 motora.
Kod ulaza na desno nalazi se novi veliki automatični
stroj za sagibanje listova, koji zgiba 4000 listova
na uru. Za uporabu su osim toga još 2 stroja za sa-
gibanje. — Dalje za tim je sa staklenim zidom dije-
ljen prostor, gdje su strojevi za bojadisani tisak i za
pozlaćivanje platna. Lijevo od tega su dvije pisarne,
Sredinu dvorane zauzimaju strojevi za rezanje listova,
za odrezavanje knjiga, za lijepljenje, šivanje itd. Uz
knjigoveznicu se nalazi dvorana sa strojevima za crte.
Na trećem katu je odio strojeva »Linotype«, gdje
7 strojeva od7 ure u jutru do po noći nep:estano rade.
Ovi su strojevi najmodernijega tipa, ispunjeni sa 1,
2; 3 i 4 pokrivala tako, da se istodobno može stavak
staviti sa 12 različitih slova. U isto vrijeme se slivaju
zine kulturne zadaće.
fazne crte, uresi, inserati itd. Dnevno se pop
Slije nad po milijuna slova. Baš sa napretkom
Strojeva, tiskarna može na dan tiskati 25 različil
Stova. Na zapadnoj strani je zračna stereotipija.|
dalje, kod rotacijonih stereotipijskih naprava uvt
je akcidenčna stereotipija, kućna galvanoponikloval
lijevaonica za slova, kolendarske i naprave itd. |
posrednoj svezi sa Linotype-odjelkom su model
regjeni urednički prostori. * Osobitost cijele 2
je dvorana za knjižnicu, koja služi za razna zbi
nja. Ta dvorana dobiva rasvjetu kroz stakleni |
koji je položen na 8 betunskih stupova. e
Po prevratu se je uredio i četvrti kat u fotod
grafični odio (klišarnu). Uz 2 fotogr. aparata sa pri
rom 60 x 70 cm ima sve potrebne kemigrafiji spadi
strojeve. Tu se izvršuju svakovrsne reprodukciji
perorisima i fotografijama, foto- i autotipije u cil
bakru, i to u 1, 2, 3 i više boja. Reprodukcije s
skrbljuju na temelju predloženih objekta u domi
fotografičnom atelijeju. Najaktuelnije slike se izr
kroz 24 ure. Sve se fotografira i kopira elektti
putem. Kod prenašanja svijetloćutnih preparata
vinu, bilo na cink ili bakar, upotrebljava se pl
svijetlost, koja ima zadaću, da prenesenu stva!
prije utjelovi i utvrdi. Posebno je zanimiv izjeć
stroj, koji štrca i raspršava izjedajuću kiselinu |
liko po plohi. — Da se što bolje upotpuni sadi
grafiku, ustanovljena je litografija sa kameno i I
vijim offset-tiskom, koji do prevrata još u Jugoslavlj
bio uveden. Zadnje je vrijeme otkrilo uprav u t0j
ci razne tajnosti, koje će spojene sa kemigra
bez sumnje osvojiti grafičnu budućnost. Opisan
vršenost u domaćoj grafici najbolji je svjedok
opskrbe na polju ilustracije najmodernije reprod
kakove je do sada nudilo žalibože samo inoz
Na svakom katu je po jedno stanovanje. $
,_ Ovo je u glavnom opis današnje ljubljans|
katoličke tiskare, koja je, opet kažem, najveća |
modernija u cijeloj Jugoslaviji. I tako.je postavil
tolička organizacija veličanstveni hram, dostojati
mjeren važnosti njezinog djela i seopsteši