DUBROVNIK 25. aprila 1922.
God. IV.
Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
Plativo i utuživo u Dubrovniku <
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
PNE
S A: REED E RE RON jala uopće posebnom cijeni OG va
S ti ka. Oglasi, 'zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. Odg
E JA EE urednik A. Fi. — Vlasništvo "Odhora = Narodne Svijesti, —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- «Rukopisi se ne vraćaju
Sporazum Berlin-Moskva,
Zadnje sedmice slajasmo ipod neobično jakim
(dojmom epohalnog dogogjaja. Ruski i njemački dele-
gati sklopili su u Genovi. na saim Uskrs megjusobni
[ugovor, po komu su riješili politička, financijalna i
(ekonomska pitanja svojih država, odričući se naknade
| ratnih troškova i uspostavljajući diplomatske odunšaje.
|Ugovor je izazvao razumljivo uzbugjenje megju sa-
|vezničkim delegatima na konferenci, kojoj je s toga
zaprijetila sudbonosna kriza..A kako i ne bi! Tu je oz-
(biljna pogibelji, da se sruši ona papirnata zgrada ska-
llupljena u Verselju; 200 milijuna naroda na jednom
(ogromnom teritoriju nalazi se hoćeš nećeš proti An-
lianti; trpjeni tek predstavnici država postaju gospodari
(položaja; puknuo je obruč, koji je davio njemački
narod te ovaj sada slobodnije diše; poliličko i soci.
ljalno lice Evrope lako da se u najkraće vrijeme sa- -
(svim promijeni.
| | Čičerin i Rathenau ovom svojom majstorskom
estom osujetili su manovre antante, da zlatnom .br-
lnjicom zasužnji dva uplivna naroda, koje je htjela da
ksploatiše kao svoje kolonije. S toga je i razumljiv
njezin bijes! Ona se kupi sama na dogovor i sastav-
llia protestnu notu šibajuči u prvom redu Njemačku,
r se ova teže brani nego Rusija, predbacujući;im ne-
jalnost, te kršenje versaljskog ugovora ! Ali je i tu
(Antanta loše sreće, jer je sva mjena argumentacija
eoma labava.
Verseljski ugovor ne brani Njemačkoj suverenog
prava, da sklapa pogodbe s tugjim državama. Komisija
ak strukovnjaka gjenovske konference sama priznaje, .
(ća se ovaj rusko-njemački sporazum ne protivi para-
Igrafima verseljskog ugovora. Ali taj nenadani spora-
zum nije u protivnosti niti sa ciljevima gjenovske
konference, ako je samo ta pozvana s iskrenom na-
mjerom, da se uspostavi gospodarstvo svijeta, dapače
taj cilj može i uskoriti te kaže put kako da se do
toga dogje. Taj sporazum križa svu prošlost, briše sve
dugove i zaboravlja što: je bilo. A to je ono, što neće
Antanta, da naime mne izgubi svoju hegemoniju
stečenu pobjedom. :
i Megju svima najvećma je pogogjena Francuska,
koja svojom imperijalističkom politikom stiče sve više
heprijatelja, te Njemci i Rusi mogu da izjavljuju, da
pouzdano nadaju u uspjeh svoga koraka, jer vje-
u, da su široke mase čijele Evrope uz njih. Cio
vijet osjeća sva težinu teške ekonomske krize i ne vidi
lrugog izlaza iz tog očajnog stanja, nego po načelima
tusko-njemačkog sporazuma, za koji su i same Ame-
ičke Sjedinjene države izjavile, da se ne protivi ame-
ičkim interesima. Radi svega toga Nijemci se ne samo ne
je prijetnja tobožnjih represalija, sa strane saveznika,
jeć im odvažno otvoreno preporučuju, dai oni slijede
ljihov primjer.
Hoće li u ovom prevažnom času Pašićeva vlada
hvatiti svoj položaj prama slavenskoj Rusiji, koja se.
teporagja, ili (će nesposobna i dalje ostati u vazalskom
dnošaju s jednim sistemom, koji propada, pokazat će
lam skora budućnost!
rilike u Jugoslaviji.
_ Sarajevska »Večernja Pošta« od 20. o. mj. pre-
0si članak iz londonskog »Times-a« o političkoj si-
liciji u lugoslaviji. >Times« je svjetski uvaženi list
ledalo mišljenja i sugjenja engleške javnosti. Čla-
ak njegovog beogradskog dopisnika veoma je 'zani-
iv, a iznosi vjernu sliku naših prilika, bolje nepri-
“8 te ga i mi prema »V. P.« prenosimo: /
»Dojam o energiji i vitali
o sto se ji
pao sad na 360 i više, Kako je to, da se Jugoslavija,
koja je 90 posto agrarna zemlja, (prisiljena da uvaža
žito, da prehrani svoje pučanstvo ? Kako je to, da je
u jednoj čisto agrarnoj zemlji izabrano preko 30 ko-
munista u parlamenat i zašto je nakon što je komu-
nistička partija stavljena van zakona, ovih 50 mjesta
u parlamentu ostavljeno bez zastupstva ? Zašto su 63
hrvatska zastupnika otklonila da zauzmu svoje mjesto
u znak. prosvjeda protiv vladinih metoda? Zašto
vlada tako nerado pušta da stranci posjećuju dru-
ge zemlje osim Beograda? — Qdgovori na ova
pitanja imadu se tražiti u: svima direkcijama. Ponaj-
prije valja istaći, da su Srbi dominantan čimbenik u
kraljestvu. Bosna, Hrvatska, Dalmacija, Kranjska i
Slavonija, svagdje tu vladaju činovnici imenovani iz
Beograda. Dvije glavne vladajuće stranke su srpske.
U vojsci su časnici isključivo Srbi. Svi gubitci, nemoć
i poteškoće koje je Srbija baštinila iz rata, sad su se
pomaožile, kad se je Srbija proširila u tri puta tako
veliku državu. Goleme količine materijala valja uva-
Žžaticu svrhu obnove, Izvozu smetaju loše željezničke
veze, koje su takogjer poglavito bašlina rata, a trans-
portne poteškoće povećane su još time, što je sjeverni
dio zemlje uslijed neriješenosti riječkoga pitanja ostao
Dez izlaza na more. K svemu tome vlada je još uči-
nila pravu zbrku s agrarnom reformom. Naselivši se-
ljake vojnike iz gorovitih krajeva Srbije u silno bogate
krajeve Banata i Bačke, plodovitost kojih pak ovisi-o
kompliciranom sistemu natapanja, za momenat je uni-
štila svoj najbogatiji izvor. Susjedi Jugoslavije, Madžari,
Bugari, . Talijani najviše iskorišćuju ove neprilike. —
Loša administracija najvažniji je. uzrok ovih zala.
Ponajprije ima barem dva puta toliko činovnika, ko-
liko je potrebno. Njihove plaće proždiru polovicu bu-
džeta, dok se.na vojsku troši slijedeća četvrtina, Bi-
rokracija je koruptivna i nesposobna, jer se vlada njome
služi, da pogoduje onima, koji joj dobro služe. Naj-
unosnija i najuplivnija mjesta podijeljena su. megju
različite vladine stranke u omjeru prema njihovoj
brojčanoj snazi. Vlada ima jednu prednost od centra-
lističkog: sistema, koji je Pašiću uspjelo uvesti, da je
povećala broj mjesta, kojima može nagradjivati svoje
vijerne pristaše. Takvo upotrebljavanje javnih služba
fatalno je po njihovu uporabivost, :
Seljaci silno pate pod ovakvim režimom, bili oni
Srbi, Hrvati ili Slovenci. Radikali i demokrate; dvije
glavne stranke, većinom su izabranici gradova, tako
da su ititeresi seljaka obično :vrlo malo zaštićeni, a
oni tvore 90% pučanstva. Zbog nesavršenoga postupka
kod državnih monopola, “seljak ne: može da dobije
soli, šećera, ulja i žeste. On mora da potkupijuje po-
liciju i žandarme, ako hoće da ga puste u miru. Ne-
srbi .nerado gledaju što moraju da vrše vojničku službu
« šio o taj. zakon,
s
van svojega kraja. Kritičari vladine finarcijalne politike.
upozoravaju na činjenicu, kako porez kod seljaka (u Sr-
biji) danas nije veći nego što je bio prije rata usprkos
valutarnih promjena i da ga danas može namiriti pro-
davši par pilića za što je prije trebao prodati kravu.
Ali sadašnja vlada ne usugjuje ga se povisiti bojeći
se tniezadovoljstva, koje se već javlja u zemlji. Neza-
dovoljstvo seljaštva pod lošom vladom postiglo je vr-
hunac_ u hrvatskom (separatističkom: pokretu, koji je >
najveći razlog vladine nervoze pored komunističkih i
madžarskih agitatora.“
Kulturne vijesti, >
Papa za društveno izmirenje. Papa Pio XI.
primio je u svečanoj audienciji zastupnike rimskih
patricija i rimskoga plemstva. Papa je tom prigodom
naglasio, da.je dužnost nas sviju, da poradimo oko
-izmitenja meg štvenim slojevima. Boljševizam,
a
društvo pobrine za siromašne slojeve i ako se bude
s ljubavlju postupalo prema onima, koji sii u neku
ruku razbaštinjeni u ovom svijetu; Na kraju je Papa
preporučio, neka bi se poradilo oko toga, da se dru-
štvo! ljudsko. pos
ERE
vlja u svim zemljama, umuknut će, ako.še
veti. Žefiski sbijet neka bi izbjegavao |
sadašnje zablude, što ih donosi tako zvana moda
Finoća u nošnji može ići samo dotle, dok to. krepost
dopušta, dalje ne može. Sveti je Otac preporučio, da
katoličke žene povedu pokret za pristojnu nošnju.
Novi lijek protiv tuberkuloze. Poznato je, da
su već u srednjem vijeku kušali liječiti sušicu sokom
od aloe. Ruskinja pak Dr. med, Imšenjeckaja pravila.
je dosta pokusa sa novim svojim izumom . nazvanim
»Vedomiri“ napravljenim od ekstrakta aloe i maslino-
vog ulja. Ministarstvo zdravlja u Petrogradu još prije
rata dozvolilo je uporabu te emulsije. Jedno društvo
ruskih izbjeglica namjerava sada kupiti oveće zemljište
u okolici Dubrovnika, da napravi posebni sariatorij sa
plantažom aloa, gdje bi se bolesnici liječili ovim lije-
kom. Čujemo, da neki u našem građu već sa dobrim
uspjehom upotrebljuju ,Vedomin“.
Zlatna knjiga francuskih redovnika. U Fran-
cuskoj počeli su slobodni zidari iznova da reju. proti
redovnicima, koji su nakon rata u većem broju ostali
u Francuskoj. Prije su bili izagnani, ali na početku
rata vratili se kući, stavili se otačbini na raspoloženje,
te kao prosti vojnici učinili neizmjernih usluga svojoj
domovini. Sada bi Sitjeli slobodni zidari, da- ih opet
protjeraju iz Francuske. Ali se čini, da je i najžešćim
liberalcima malo poteško pri srcu, da proglase ponovni
izgon ovih valjanih Francuza, »Documentation Catho-
lique« priopćuje ove podatke c redovnicima za vrijeme
rata: Prijavilo se u vojsku i bilo mobilizirano 8.928
redovnika; od ovih je bilo pohvaljeno za njihovo .dr-
žanje u ratu javnim zapovijed'ma 4,822; vojnim kri-
žemi bilo je odlikovano njih 2.418; red počasne legije
dobilo je 220 redovnika, a vojničku medalju 346 njih.
I ove ljude bi htjeli sada da istjeraju iz njihove do-
movine jedino s razloga što su katolički redovnici.
Iz istorije kafe. Nedavno je minulo 250 god...
otkako se u Evropi počela kuhati ili — kako u mas
kažu — peći kava. Već 1694. u Londonu su znali za
kavu, ali kao .lijek“, Kava se upotrebljuje kao piće u
Evropi od. nazad 250 god., i svijet se na nju tako
privikao, da ne može biti bez nje, Krajem 17. stoljeća
u Parizu je bilo oko 100 kavane. U bivšoj Austriji
prva je kavana bila otvorena god. 1684. nakon druge.
opsade Beča po Turcima. Kako se kava silno širila,
pojedine su dižave nastojale da je. suzbiju. Njemačka
je htjela prepriječiti njezin uvoz velikim porezima. U
mjestu Hambergstadtu izdan je bio protiv kave naročiti
zakon s dvanaest puragrafa, u kojima je bilo potanko.
navedeno, ko smije, a ko ne smije piti kavu. U prvom
redu kave nijesu smjeli piti seljaci. _Ko bi se ogrije-
morao je plaćati veliku novčanu globu,
a kriomčari — ili današnji ,Šverceri“ — morali su
biti privezani uza sramotni stup.
Pisma iz naroda.
KORČULA. Proslava dana oslobogjenja. U Sri-
jedu 19. o. mj. navršila se je prva godišnjica, otkako-.
smo se oslobodili nesnosne talijanske okupacije. Toga
je dana osvanuo sav grad. iskićen. Uveče 'je bio u
crkvi svečani ,Tebe Boga hvalimo“, zatim povorka i
rasvjeta grada. : :
Ivo Lupis živ i zdrav! Vijest da je poginuo Ivo
Lupis ražalostilo je mnogobrojne njegove prijatelje u
gradu Korčuli, gdje je on toliko godina živio i radio.
Sakupili se, da brzojave u Ameriku, a u toliko došao
glas iz Vignja, da mu je rodbina primila brzojav, da
je živ i zdrav. Na dan proslave oslobogjenja brzojavio
je sam Lupis i svom prijatelju gosp. Jozu Faziniću u
Korčuli, Ta je vijest izazvala opću radost i poklike t
Živio naš Lupis!“ 1 S
. i Likvidacija najstarije noučane ustanove; Na 17.
o. mj. provedena je likvidacija »Blagajne uzajamne
vjeresije«, tog najstarijeg b.najpoznatijeg novčanog
zavoda na našem otoku: kao: i poluotoku Pelješca
Ovaj je zavod mnogo doprinio ekonomskom podiza+ .
nju naših seljaka, tolikim omogućio put u Ameriku,
te je svuda poznata »Cassa Mutua«, kako ga obično