Mi
e
-veličine običnog . stariuskog ulišta,
RME
Str. :2.
žalibože istoga još nijesam o Moć a plijee
kad bi Isus ponovno došo na svijet, dii bi žedni pravde
bili nasićeni, da bi kao što je.onda bičem istjero fa-
rizeje trgovce iz Hrama Gospodinova, da bi ovaj: put :
isti bič upotrebio, da_izmegju naroda istjera ove nove
Belove svećenike, koji mu propovijedaju kragju i oti-
mačinu i na taj način ruše moral, Na treba sef zmom'
izvrtat božje riječi, da se iste upotrebe na zlo!
Kad bi slučajno djeca pa i mi seljaci na ovaj
način zastranili krivim. putem, to. bi se donekle moglo
opravdati: prvim, radi nezrelosti, a drugim radi male
naobrazbe. Ali ljudi, koji su prošli sveučilišta, koji se
broju svestrano naobraženi, koji su pozvani da kon-
solidiraju našu mlađu državu, pak da na njivi znanja
ovako plitko oru, to je nečuveno! Zbilja da čovjeku
stane pamet, ter da žalosno usklikne: jadne domovine,
kad su joj ovaki sinovi!
Jednom prigodom reko sam jednom od vogja
zemljoradničke stranke: Učite narod, da radi a ne da
krade, jer ćete na taj način. dotjerat, da nećete imat
na selu čovjeka uopće za ikakvu počasnu službu, jer
sve će oprosjačit-i povuć se, pak ćese morat za pare
tražit lošiji elemenat. Potreba .je od imućnijih ljudi
na selu isto kao i svuda, dočim. gdje tijeh nema, .ne
može bit napretka, jer imućniji gospodari nijesu nika-
kvi narodni parasiti, već ljudi većinom okićeni pleme-
nitim nagonom općeg dobra, koji racionalno obra-
gjuju zemlju, prave pokuse na svoj riziko, dobavljaju
gospodarske alate, bolja sjemena i drugo, a to siromah
ne može! Isti upućuju siromašnije, kako će bolje iscrpit
zemlju, savjetuju ga i davaju mu instrukcije, tako
da u praksi igraju na selima ulogu poljodjelskog uči-
telja, a sad kada im se razgrabi imetak, padat će u
bjedu i šnjima bit će uništen kader narodnoga blago-
stanja. Stavimo naprimjer, da bi u Engleškoj kome
palo na pamet, da nas slijede i oni u ovom ludilu
da razgrabe zemlje današnjih lordova pod krilati-
com Agrarne reforme. Što bi se dogodilo? Lord Ge-
orge ne bi više zastupo državu kaošto je sad zastupa
u Genevi, nego bi na njegovo mjesto došli ljudi slični
našijem, ljudi nadničari, koji su potrebiti od deset
kruna predratnih dnevnice, pak me bi više [nglitera
slovila kao danas te imala oni ugled na konferenci,
nego bi bila kao i mi i spala na našu poziciju i
klasifikaciju.
Neću govorit o gradovima, iz kojih je nikla ini-
cijativa agrarne reforme, a sa kojom su počinili sa-
moubojstvo gradova, jer su ih veliki posjedi hranili,
već naglasujem, da su veliki posjedi potrebiti iza
državu, kako nam je ukazo prošli rat. Austrija je po-
moću velikih posjeda izdržala četiri godine rata; a bez
njih ne bi bila ni četiri mjeseca; jer mali posjednici
rade samo koliko je njima dosta za kućnu potrebu,
a ne misle o produkciji za izvoz. S druge strane onaj
koji je imanje na ovaj način lako stekao, još će ga
lakše i potrošit i opet će doć sa novim zalitjevom
k vladi, da opet nekomu digne i njemu dade. Varaju
se oni.u Beogradu ako misle, da se njima može na-
dodavat da budu zadovoljni, jer grabežljiva ptica do-
vijek mršava ! A protežirajući grabež stvore se jedna
vrsta ljudi poput jagnjičara, kojim, ako se jedan put
uskrati zapitani danak (mito), može se iako dogodit,
da jednoga dana podave vlastite oce agrarne reforme,
kao u ono doba cara Osmana u Carigradu.
Svi pametni i pošteni težaci stide se ovake kragje,
a s druge strane znadu, da je to nestalno, jer kako
pjeva naš pjesnik Gundulić: U pljeriu ga s pljenom stiže
\ NARODNA SVIJEST
i, da opet riga — U svojoj krvi sve, M: diže.
su oni _ digli nama danas, sutra će:
dočekati glad, tu možemo pjev
poput Drobnjačke raje: hljeba, hljeba gošpodan
Nevidjesmo davno liljeba. — Moje je mišljen
više vrjedi za čovječanstvo. jedan Valton, izumitelj
parobroda, nego- jedan Cezar; više jedan .Stepenson,
izumitelj. željeznice, nego. jedan Aleksandar. Veliki ;..
više jedan izumitelj umjetnih gnojiva, nego jedan Na-
poleon Veliki ili Kaizer. Jer jedni predstavljaju samo
izpraznu slavu, a drugi realnu vrijednost.
pomoću kemičkih gnjojiva uspjeli u predratno doba
s da odgojimo u našoj. krševitoj Dalmaciji, da jedaa
krtola (krumpir) teži 1ye kg, a jedna krmna. blitva 24
kg. Stoga bi naši zemljoradnički vogje, ako se razu-
miju u poljodjelstvo, ter. nijesu onaki kakovi ih pri-
kaživa Amerikanski humorista Marko Tvain, najbolje
bi učinili, da: se pobrinu za pomoćna sredstva teža-
cima, da gledaju sa Njemačkom sklopiti trgovačke
ugovore, da seljaci dobiju potrebita kalijeva gnjojiva.
Neka narod uče radit, a ne krasti, pak će se povećat
produkcija, s kojom će doć blagostanje; a sa blago-
stanjem popravak valute. Zemljoradnički : vogje-valja
da znadu, da država nije manje obvezana prama gra-
gjaninu, nego li je gragjanin prema njoj odan; ne
može 'svlačit gragjanina | Petra, za oblačit gragjanina
Pavla; da smo ove godine jedva dočekali proljeće, a
ako agrarna reforma još ostane u kreposti, daiće nam
dogodišnja lazarica bit kao ovogodišnia Rnska. Stoga
dižite tu nesreću od agrarne reforme, koja tišti domo-
vinu i koja je izvor sviju zala, jer kako je kažo Ci-
ceron: O karakteru državnih uređaba zavisi moralno
stanje gragjana.
Ne može se lijepo živjet u rgjavo uprav. državi !
Popovići 23/4. 1922. Pero Klaić.
Op. Ur. Problem &grarne reforme traži svestra-
nog proučavanja. U tu svrhu domosimo i ovaj glas
kao posebno mnijenje štov. auktora, s kojim ne mo-
čemo, da se u svakoj složimo. Naglasujemo, da a-
grarna reforma, pametno provedena po zdravim na-
čelima pravice, nije zlo. Dosadašnja pak metoda i
eksperimenti naših vlastodržaca u provagjanju EErerie
reforme uistinu su — izvor sviju zala.
Kulturne vijesti,
František Ondriček, poznati češki umjetnik na
violinu umro je 12. o. mj. u Milanu nenadnom smrću
-na željezničkoj stanici. Rodio se u Pragu 29. aprila
1857. iz muzikalne porodice, Otac mu je bio-vrstan
učitelj muzike, pa je i sinu dao prvu- -poduku u svojoj
struci. Potporom A. Olive došao je Ondriček u Pariz
poznatom meštru L. J. Mursartu, kod kojega je već
1887. dobio prvu nagradu konservatorija. Zatim je
_ Oadriček prošao čitav svijet. Nastanio se trajno u Beču.
Kad se u Beču osnovala uz muzičku akademiju nova
visoka muzička škola, vodio je na njoj Ondriček odje-
ljenje za guslanje. Nakon oslobogjenju pozvaše ga
Cesi na praški konservatorij na novo uregjeuu meštar-
sku školu. Oudriček je poznat u čitavoj Ceskoj, na-
ročito radi svojih kompozicija ža gusle, a osobito radi
svoje fantazije na »Prodanu nevjestu« i češke narodne
pjesme. S Ondričekom otišao je jedan od najgenljal-
nijih čeških virtuoza. Njegova odlika bijaše vrući tem-
peramenat, koji je zanosio, prodahnuo "skladbu i us-:
hićivao slušače. Na putu u Svajcarsku, kuda se je
opremio na turneju zadesila ga je smrt, kada je išao
da-posjeti svoju žena u Italiju. — :
zrake) ali pri i di:
o, o pri tomu kupine
Mi smo __
zedna szaiiičeni poe MIOS
u Njemačko! izumio je 'apat
praktična PROI Rčntgenov
(ox izu
brana. Stoga su mu zrake, mjesto da
menuti pokrivač, upalile kožu, živce i žile na donjet
dijelu tijela. Posljedica - je + teških: bolesti bila izum
teljeva smrt.
»Najbolje jamstvo mira nije šuma bajunčta, neg
megjusobno pouzdanje i prijateljstvo“. (Pijo XI. u p
smu.-nadbiskupu. Gjenove. prigodom otvora. -internac
jonalne konference). 3
»Inter arma charitas !« »Za “(vrijeme) rata: ljuba
to je geslo »Crvenoga Križa.«
Kako žive ruski spisatelji na Krimu. :Pjesn
M. A. Vološir živi sa majkom u svojoj vili. Njegov
zdravlje je slabo. Novaca nema, osim ako slučajt
štogod dobije prodavajući koju od svoiih slika ili o
kojeg drugog literarnog zasluženja. Pjesnikinja P. |
Solovjeva (Allegro) i Minisejinova, spisateljica za dec
šiju za razne prodaje. A.,P. Novickij, autor »lstori
Ukrajinskoga Iskustva« živi od zarade svoje kć
Češto nemaju ni malo živeža. I. Šmelev i s. N. Se
gejev Censkij nalaze se u istim prilikama. Šmelov
htio da ide.raditi u vinograd, ali nema obuće. Živi.
velikoj živčanoj krizi, jer su mu ustrijelili jeditica siti
U Moskvi misle da prirede veliko literarno veći
korist navedenih siromaha.
. Zanimanje za slovensku umjetnost u racea
U Parizu u zavođu »Ecole St. Louis De Gozagut
izvodila se je na Uskrs »Missa Seraphica«_ od O. Hi
golina Saltriera, slovenskog glazbenika, auktora ori
torija »Assumplio«. Zbor se je sastojao od 82. pjevač
i prvoklasnog orhestra. Dirigent zbora uvelike se zi
nima za jugoslovensku glazbu, osobito za: slov. n;
rodne. pjesme i simfonična djela slovenskih skladatelj
Pisma iz naroda. - ne
MLJET. (Svečana proslava obljetnice oslobogjenju
Na 19. tek. obavila se je svečano obijetnica onog
dana, kad su Talijani evakuirali prvu zonuu Dalmacij
te pri tom ispraznili i naš Mljet. Onim debonzosi
više od 500 god. otok se vraća i ujedinjuje sa zemilj:
ma našega Juga i priklapa narodnoj državi. V'
dana prije obljetnice Općinski Odbor okružnicom prek
župskih Ureda pozva čitavo: pučanstvo. otoka Mijel
da svečano proslavi taj dan, tako da u 10 s. prisi
stvuje službi Božjoj, te poslije čitavi dan proslavi ka
narodni blagdan. Takogjer i mjesno društvo »Oml:
dina“ pozva svoje članove, da korporativno pod dru!
tvenom zastavom prisustvuje sv. Misi, koje je društv
u tu svrhu dalo otslužiti. U jutro, na dari prosla
izgledalo je kao da &e.mevrijeme omesti svečanost; a
poslije sunce zasja, te narod u lijepom broju, veše
lica, a mladost pjevajući rodoljubue pijesme, dogju.
crkvu, gdje se u prisutnosti općin. Odbora, druš
- +Omladine“, činovnika mjesnih ureda, otpjeva svečar
služba Božja sa zahvalom Tebe Boga hvali
Poslije: podne ljudi okićeni kokardom uz pjesme
bave proslaviše prvu obljetnicu slobode. Učestvovanja
čitavog skoro naroda pokazalo se, da nije sveč
partaična, nego čitavog iaroda, kako i mora da bud
Ovom prigodom mora se pohvaliti domoljubni: osjeći
Mljećana, koji uza sva talijanska podmićivanja, nevolji
radi nevremena prošle godine i horendnih cijena krah
u sadašnje doba; ipak znaju da cijene postignutu sk
bodi i ljube svoju novu domovinu. — G. i
MOKOŠICA. (Vjenčanje.) U Nedjelju 23. o.
vjenčao se je naš sumješćanin gosp. Matko Krava
vić sa dražesnom gospogjicom Marijom Šoletić, kće
kom našeg čestitog učitelja g. Marka Šoletića. Mli
denci. su. istog dana pirova po daleke E
Sreća im cvala 1 :
bi se za sada trebalo zadovoljit i sa prelaznim nači-
nom: sa nastavcima na starim ulištima, jer je s tima
lako baratati. Mala četverouglasta kutija za trećinu
a unutra prema
širini: 6-10 okvira pomičnih sa praznim ali izgra-
gjeniim saćem — eto nastavak, kojega je lako. napraviti
i od tanjih štica kao od kutija paste ili šećera — jer
služi samo za ljeto i jesen. Čim počne kadulja, za-
svrši vrijes, eto vrijeme porabe nastavka. Rabeći na-
stavak na dobrim sa bogatim društvom obskrbljenim
ulištima učiniti ćemo, da će pčele samo ulište doli :
upotrebiti za leglo po svojoj miloj volji, a nastavak je
za nas; to nam je medište, : odakle po volji možemo
dizati med. Stavljajući nastavak u početku cvatnje ka-
dulje, ulište se zeće rojiti, društvo će se dapače umno-
žiti, te će potom bolje iskoristiti fu pašu, nego li ono
ulište, koje se je rojilo — a.odatle i dobivamo veliku
količinu -meda kaduljina: 10.do 20 kg. na, jednom
samom ulištu kroz dvadesetak dana, samo ako je vri-
jeme zgodno za pašu toplo i vlažno. Naprotiv, ako
se pušta svako ulište, da se roji, -—— a u nas se roji;
kad je kadulja u najboljem cvatu, — dogagja se, da
starac, koji se roji, ostaje bez jednog dijela pčela —
i to upravo onoga, koji bi unio onaj med, a i prvije-
nac tekar će moći izgraditi svoju kuću (saće).a sasvim
malo unijeti meda, osim da potraje za dugo cvatnja
kadulje. Ako uz priličan broj nastavaka dobavimo vr-
calo i tvorilo — onda ćemo barem za trećinu dobiti
više meda.
Prošle godine dobavih 4 jelova ulišta iz Popovog
polja. — Na tri stavih nastavak, a dadoše mi oko 30
kg. kaduljinog,a 10.vrijesovog meda, dakle 10-15 kg.
svaki nastavak. Ali treba primjititi, da nijesam imao
dostatno izgragjenog saća, ni vrcala u svoje vrijeme,
a drugo da ni kadulja ni vrijes zbog nestašice kiša i
rosa ne trajahu skupno više od imjesec dana. Iz gornjeg
prikaza izlazi opet, da sam najviše dobio kaduljina
meda, dok narod radeći po starom običaju ne okoristi
se nimalo od kadulje, a to jer su ga pčele upotrebile.
za prehranu i uzgoj legla ili gradnju novog stana.
Nastavke stavljajmo samo na dobrim, ili bar priličitim
ulištima i to tako da svake. treće godine; pustimo ulište.
da se roji, e da dobijemo novu jaku maticu, a opet
ti će rojevi biti opet mnog jači d bolji nego iz drugih:
Bez nastavka, a to radi proširenog prostora. plodišta.
Na koncu iznijeti ću i kruglim brojkama, koliku
bi svotu mogao crpsti ovaj s iromašni narod u stonj-
skom primo od pčelarenja : sa nastavcima. Računajući
prama broju pučanstva (3600 duša). Kolika 1
\ovome eluomačiicime sardiu meka: rem
da svaki nastavak može zi 10-20 kg. meda, io
na 2400 postojećih ulišta dobilo okruglo: s godine
godinu 400 kvintala međa što iznaša (po 100 kr, ke
4 milijona kruna ukupno ili 1111 kr, na svaku os
(Primorje broji oko 3600 duša) ili. pojedinoj obi
pčelara (ima ih oko 100) po 40. 000 kr. — svota sko:
dostatna i za malog činovnika, koji plaća vodu izt
a nekmoli za težaka, koji i onako imade dosta U
živežnih namirnica. Kad bi pak narod prenio pčelu
moderna ulišta, ta bi se svota mogla pot
dakle oko 12 miljona kr. "godišnje — Ogromna: sve
razlika izmegju 18 kvintala dosadanjeg prihoc
do 1200 kvintala, što bi se mos dobiti sa racij
nim pčelarenjem ?
Ovaj: kratkti prikaz neka je pozvanim. olajion
na znanje i ravrianje, Pak svi oni, koji. žele. pomo
za ovu najunosniju grami
Iskopajmo ovo :
primorju.