Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dai : Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. ' dana K 12, | Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. Oglasi, : zahvale i priopćena po posebnom cijenika. — Odgovofei = urednik A. Fl&.' — Tisak Dubrovačke - Hrvatske . Tiskare, —- Vlasništvo = Odhora Narodne Svijesti. Rukopisi se ne vraćaju Dalmacija umire... (Jedan. od svagdanih. slučajeva.) Ponočnim mukom jeknuše očajni krikovi... U trošnoj, čagiavoj potleušici na 0škudnu ležaju izdiše otac obitelji... Bedesetgodišnji nevjerojatno naporni rad, pedesetgodišnja golotinjo. i bosotinja, pedesetgodišnje gladovanje izjelo je s njega sve meso, skršilo mu otpornu snagu, ispilo sav sok života i on — predpotopni kostur sad izdiše... A očajni krik njegove žene i djeće probija po- noćni muk i srne pod -nebesa kao teški, protestni, okrivljujući : zašto ? Zašto taj udarac ? Zašto ? padu pred vlastodršce, pred ,patres pa- iriae“, koji vode riječ o svemu i svačemu, ana te- \\ mežj države : na seljaka, na težaka, radnika ni pomi- (\ slili nijesu. I dok pada kamen po kamen tog temelja toliki bezbrižno glade zabrekle kese i trbuhe i — rade za državu“ , ... Zašto ? pada pred ,narođnog“ poslanika, koji lje kao mješćanin, kao ,naš“ čovjek, koji im je pri izboru zasuo prašinom oči i sad ih još slijepe vodi uratolomnim stazama k ,riješenju“ agrarne reforme. Zašto ? pada pred ađvokate, liječnike, i ostale | demofobe. Zašto? pada pred sve one, koji mu pod različitim maskama vampirskom požudom sišu janjeću ll krv. Svaki ga svojom kandžijom šiba i nedužna prije vremena tjera pod ploču... g i I dok u klimavoj,-zagušljivoj .potleušici na pro- \sjačkom ležaju izdiše čovjek radi neljidi, dok umire | otac obitelji, njegova mučenička siročad zdvojno zapo- | može kao što je zapomagao Golgotski Mučenik: O vi svi, koji prolazite putem, doglite i vidite, ima li il boli kao što je moja bol! A on — iscrpljen život, sjena života, prezreni M osamljen izdahnuo je... |. 0 vi svi, koji ste siti, odjeveni i obuveni, koji ste ispavani i odmoreni, koji ste bezbrižni i obijesni, M dogjite i vidite jednog od onik, koji nije imao ni kuće. \ni odijela, ni hrane, ni novca, ni zemlje ; vidite jed- | nog od onih, koji vam je svojim krvavim znojem i | žuljevima pribavio sve privilegije, što ih uživate. Do- gjite i poklonite mu se! Jer on u svojim vječnim patnjama, u svojoj mizernoj kolibi, na svom sirotinj- Wl skom odru — veći je od mnogih kraljeva, ministara, | zastupnika ..., veći od mnogih ,velikana*. Da, veći \je od svih vas! — On, inkarnirani trud i bol, on l 0d koljevke sve do groba od sviju gažan i zgažen l ipak umire sa smiješkom na usnama ! Sa smiješkom, \\ koji znači jedno velikodušno oproštenje ... Vi neljudi, koji ste bili slijepi i gluhi na njegove ll vapaje, pristupite k njegovom odru i .od njega se M učite biti ljudima! — i Za nj je sve svršeno. — 1 A sav teški teret duga i stotine drugih jada ostao W je za četvorici njegovih sinjih kukavica, čije grčevito |zapomaganje tako grozno odjekuje u gluhoj i oblač- M 70; oprilskoj noći i tako potresno djeluje, da ti se |srce od samilosti i žalosti cijepa... Hranitelj njihov ukočen leži na odru. A drugi je |za njih gluh. Za njih više nema nade, nema utjehe... _ Gospodo consules! Mi imamo svoju umiruću Rusiju. Valmacija umire od gladi. Slučajevi, slični gornjim, ll za dnevnom su redu u Dalmaciji. Da, ne mrevarilte više te mučenice: mučene, već, ako ste ljudi, žurh sposavajte što se spasiti dade! : ti ospodo consules! Kanite se kojekakovik Potem- |kihovih sela, već nam dajte: više. pr M kruha i slobode i vidjela! i V. 20./1V. 1922. ._. Patnik. ODOLJUBI ! U svakoj prigodi sjetite se: wJugoslavenske Matice“. vde, više; mnorrornaaa Vlaho Bukovac za svoje rodno mjesto. Prigodom smrti neumrlog našeg umjetnika primili smo iz Cavtata rodnog njegovog mjesta ovaj članak: Pusti glas o nenadnoj smrti našeg velikog i slav- nog mještanina gospara Wlala Bukovca, koji je na 23. aprila umro u Pragu u 67. godini života, duboko je potresao srca svih stanovnika Cavtata. Na crni glas svačije je oko zasuzilo, jer je Bukovac bio poštena duša i čelik-karakter, kakovih nam uvijek a osobito sada (treba. Svi smo ga bez iznimke ljubili, poštovali i snjime se ponosili, jer smo imali i zašto. Bukovac je imao, samo prijatelja i poštovalaca,- jer njegovo ple- menito srce, njegova otvorena i iskrena riječ, njegova skromnost i poniznost, .njegova dobra djela svakoga su mahom osvajala, samo ako je imao sreću, da dogje i jedan put snjime u doticaj. Demokrat do najviše mjere rado je općio sa prostim pukom i mi smo ve-- sela lica rado slušali njegovu mudru i iskrenu besjedu. Gospar Vlaho ljubio je svoje sumještane i svoj Cavtat svim žarom svog srca, te se je svakom napretku Cav- tata od srca radovao. Svakomu je bio na ruku, te je štetan bio, kad je mogao komu pomoći. Cavtat bi bio pozlatio, da je mogao, a svaku cavtajsku ustanovu po- mogao je i zborom i tvorom. Ako se je Cavtat u zadnje vrijeme poljepšao, u prvom redu to mora da zahvali njegovoj inicijativi; a i njegovoj darežljivosti. Svoiim prijateljima vazda je govorio, da nigdje nije zadovoljan kao u ,svom gnijezdu“ Cavtatu, Skoro svako ljeto dolazio je k nama, da uživa ovo lijepo naše sunce i more, i u pismima veoma bi se tužio, kad ne bi mogao doći u svoj mili Cavtat. : = Svojim divnim kistom ukrasio je sa više slika obe cavtajske crkve. Matici sv. Nikole darovao je veličan- stveni ,Grob Gospodinov“, slike četiriju evangjelista, veliku zastavu sa likom sv. Nikole od njega izragjenim, te manju sliku, Mater dolorosa“. Crkvi Blažene Gospe od snijega darovao je krasnu slika Gospe od snijega sa panoramom, veliku zastavu sa Gospinim likom i svoju prvu sliku Mater dolorosa. Svoje prijatelje pek vječito je zadužio sa velikom slikom ,Ples u karnevalu“, u kojoj je njihove likove ovjekovječio. Nema predjela u Cavtatu, a da ga on nije svojim neumrlim kistom na platno prenio. Čim se doznalo za njegovu smrt, odmah su bile izvješene zastave na po stijega sa crnim velom na crkvama, općini i društvima. Mjesne crkve, da se ne- kako oduže svom velikom . dobročincu, spremaju se, da mu prirede veličanstvene zadušnice. Opća je pak želja, da njegovo mitvo tijelo bude doneseno u Cavtat, da se sahrani u obiteljskoj grobnici, e da tako bude počivao u svom rodnom mjestu, pod našim vedrim, modrim nebom, žarkim suncem i kraj sinjeg mora, što je sve on u životu toliko volio. Pokojni gospar Vlaho ostavlja udovicu gospogju Jelicu, rogjenu Pitarević, sina Augustina i kćeri Mariju, udatu u Českoj, Ivanku i Jelicu, kojim opća žalost za dobrim i čestitim pokojnikom neka bude melem ojagjelom. srcu. g Vječni pomen i mir pepelu Vlaha Bukovca! F. Kulturne. vijesti, Konkordat izmegju Vatikana i Rusije. Kako javljaju novine, 20. pr. mj. bio je potpisan posebni sporazum izmegju Vatikana i sadašnje sovjetske vlade u Rusiji. Prema ovom sporazumu Rusija dopušta Isu- sovcima dolazak u Rusiju, gdje bi se bavili u prvom redu uzgojem mladeži. I milosrdnice smiju doći u Ru- siju, da razviju svoje blagotvorno djelovanje na kari- tativnom i socijalnom polju, a tako isto i franjevci. azumu. daje se velika važnost. Približio se a, kad katoličku Crkvu na slavenskom istoku kaju veliki! zadaci, a sadašnji sv. Otac papa Pio XI. čini nam se za to vrlo zgodnim, jer je sam osobno imao prigode, da prouči i upozna prilike slavenskog istoka. Šlužbena francuska »Agence Havas« donosi, da je sovjetski poslanik u Rimu Borovski prigodom sklapanja sporazuma s Vatikanom odlučno zahtijevao, da u misionarskoj dele u Ru pe ne smije nikako. ad dan Englez i nijedan Jugoslaven, : jedan Francuz, nije- : e g spao 0 : Papa Pijo XI. i sveučilište u Oxfordu. U aka- demičkim krugovima glasoviloga oxfordskoga sveuči- lišta .u. Engleskoj. sjećaju se rado posjete, što ju je. učinio tom sveučilištu sadašnji Papa. Bilo je to prije nekoliko godina, dok Pijo XI. još nije bio ni nadbi- skupom. Spomenuto je sveučilište slavilo 600-god. glasovitog franjevca Rogera Bacona, koji je bio u 14, stoljeću profesorom toga sveučilišta, (Danas je taj uni« verzitet dakako po duhu. protestantski.) Na tu je sve- čanost bio pozvan. takogjer Msgr. Ratti. “Pri otkriću Baconova spomenika stajao je uz Rattija kancelar sve- učilišta, sadašnji engleski ministar izvanjskih poslova, Lord (Curzon. — Još je drugi jedan Pijo pred više stoljeća posjetio to sveučilište: glasoviti kardinal Sil- vije Picolomini, koji je kasnije bio izabran papom pod imenom Pija ll. Ali sadašnji Papa Pijo XI. bio je prvi, koji je takogjer študirao na tom sveučilištu i prouča- vao glasovitu tamošnju knjižnicu, Kad je bio izabran za Papu, sveučilište mu je upravilo čestitku, pisanu na pergameni na latinskom jeziku i ukoričenu u srebru. Ovo je prvi put, što je jedna protestantska. naučna ustanova u Engleskoj čestitala Papi. Žalosne prilike u Trstu. -Oikad je Italija dobila Trst u svoje šake, propada taj nekada cvatući grad u svakom pogledu. Tvornice miruju, luka je mrtva, trgo- vina .je pala. Ali i u crkvenom pogledu nije bolje. Osobito moraju da trpe naši slovenski svećenici od razbojničkih fašista. 'U nekim se crkvama još propovi- jeda slovenski, ali svećenik mora uvijek da bude spra- van na napadaje nw samoj crkvi. Njemački se više ne propovijeda, jer je to vlada zabranila. Novi biskup Bar- tolomasi, koji je došao na mjesto prijašnjega sloven- skog biskupa dra Karlina, morao je pobjeći iz Trsta radi fašista. Sada boravi kod svojih rogjaka: negdje u Italiji, a. biskupijom upravlja. kanonik Mecchia. Tršćanska biskupija ima sada 10 bogoslova : - megju njima nekoliko Slovenaca i. Hrvata. Nastanjeni su u biskupskojsvili u Skednju kod Trsta, a imadu samo- dva profesora. Do godine će preći u goričko bogosl. sjemenište, koje se djelomične opet podiglo iz ruševina. Institut Slovenskih Nauka u Parizu proglašen je odlukom pariškog Univerzitetskog Savjeta sastavnim dijelom Sorbone. Tu odluku potvrdio je i ministar prosvjete Francuske republike. Institut Slovenskih Na- uka sačuvaće i na dalje svu svoju autonomiju, kao što će i pojedine njegove sekcije (jugoslavenska, če- hoslovačka, ruska i poljska) zadržati svoju autonomnu akciju, koju predvigja osnovni Statut Instituta. U spo- razumu sa Jugoslavenskom Sekcijom Slovenskog In- stitula u Parizu, francuski i maši profesori i javni radnici održaće u Parizu i bližim mjestima Francuske niz konferencija o našoj državi. “Pobjeda katolika u Buenos-Airesu. U glavnom gradu Argentinske republike, Buenos-Airesu, pobje- dila je katolička radikalna stranka u izborima guver- nera proti udruženim liberalnim strankama. Za guver- nera je izabran odlučni katolik Cantillo. Umro Charles Woeste, Due 5. travnja umro je u visokoj starosti od 85 godina poznati belgijski dr- žavni ministar i vogja belgijske katoličke pučke stranke Charles Woeste. Kroz desetljeća stajao je na čelu bel- gijskih katolika i izvojevao sjajne pobjede nad libe- ralcima i socijalistima u obrani katoličkih prava i u borbi za katoličke škole. Bio je nenatkriljiv govornik u parlamentu, pa su ga se protivnici bojali, ati su ga ujedno i štovali. Za vrijeme njemačke okupacije u. Belgiji nastojao je Woeste, da svojim moćnim ugle- dom kod istih njemačkih vlasti ublaži patnje svoga naroda. Ali su mu to mnogi zamjerali, pa je zadnje. godine svoga života proveo povučeni razočaran. U životu je bio uzoran katolik. Njegove zasluge za katoličku stvar u Belgiji neće mu belgijski katolici nikada zaboraviti. Pisma iz naroda. CAVTAT. - (Prenos smrinih oslataka - obitelji 1, Račić). U ponedjenik 24. aprila velikim parobrodom »Maria Račić« doneseni su u Cavtat, dopraćeni od g. Pera Banca, mrivi ostatci pok. brodovlasnika Iva Ra- / čića, supruge mu g.gje Mare i njihove u cvijetu mla- dosti preminule djece Eduarda i Marije udate za g.> Boža Banca. Pok. Ivo Račić preminuo je u Zagrebu, a supruga mu Mare u Trstu g. 1919., te su_ obojica bili privremeno sahranjeni u Trstu. Njihova djeca pre-. minula su. u par dana razlike g. 1918. u Rimu, šije su do sada bili sahranjeni. Parobrod »Maria Račiće doplovio je pred luku, te su mrtvi ostatci, dočekani od preč. g. dekana i ostale gospode, i parobrodić »Gavtat« i dovezeni u :luku, odakle su privremeno smješteni, dok bude gotov mauzole O | ov: kom.će biti se gradi na glavici sv. Roka, u +,