Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dai
: Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. '

 

dana K 12, |

Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 4 Kr.

 

Oglasi, : zahvale i priopćena po posebnom cijenika. — Odgovofei
= urednik A. Fl&.' —
Tisak Dubrovačke - Hrvatske . Tiskare, —-

Vlasništvo = Odhora Narodne  Svijesti.

Rukopisi se ne vraćaju

 

Dalmacija umire...
(Jedan. od svagdanih. slučajeva.)

Ponočnim mukom jeknuše očajni krikovi...

U trošnoj, čagiavoj potleušici na 0škudnu ležaju
izdiše otac obitelji... Bedesetgodišnji nevjerojatno
naporni rad, pedesetgodišnja golotinjo. i bosotinja,
pedesetgodišnje gladovanje izjelo je s njega sve meso,
skršilo mu otpornu snagu, ispilo sav sok života i on
— predpotopni kostur sad izdiše...

A očajni krik njegove žene i djeće probija  po-
noćni muk i srne pod -nebesa kao teški, protestni,
okrivljujući : zašto ? Zašto taj udarac ?

Zašto ? padu pred vlastodršce, pred ,patres pa-
iriae“, koji vode riječ o svemu i svačemu, ana te-
\\ mežj države : na seljaka, na težaka, radnika ni pomi-
(\ slili nijesu. I dok pada kamen po kamen tog temelja

toliki bezbrižno glade zabrekle kese i trbuhe i —
rade za državu“ , ...

Zašto ? pada pred ,narođnog“ poslanika, koji

lje kao mješćanin, kao ,naš“ čovjek, koji im je pri

izboru zasuo prašinom oči i sad ih još slijepe vodi

uratolomnim stazama k ,riješenju“ agrarne reforme.

Zašto ? pada pred ađvokate, liječnike, i ostale

| demofobe. Zašto? pada pred sve one, koji mu pod

različitim maskama vampirskom požudom sišu janjeću

ll krv. Svaki ga svojom kandžijom šiba i nedužna prije
vremena tjera pod ploču... g
i I dok u klimavoj,-zagušljivoj .potleušici na pro-
\sjačkom ležaju izdiše čovjek radi neljidi, dok umire
| otac obitelji, njegova mučenička siročad zdvojno zapo-
| može kao što je zapomagao Golgotski Mučenik: O
vi svi, koji prolazite putem, doglite i vidite, ima li
il boli kao što je moja bol!
A on — iscrpljen život, sjena života, prezreni
M osamljen izdahnuo je...
|. 0 vi svi, koji ste siti, odjeveni i obuveni, koji
ste ispavani i odmoreni, koji ste bezbrižni i obijesni,
M dogjite i vidite jednog od onik, koji nije imao ni kuće.
\ni odijela, ni hrane, ni novca, ni zemlje ; vidite jed-
| nog od onih, koji vam je svojim krvavim znojem i
| žuljevima pribavio sve privilegije, što ih uživate. Do-
gjite i poklonite mu se! Jer on u svojim vječnim
patnjama, u svojoj mizernoj kolibi, na svom sirotinj-
Wl skom odru — veći je od mnogih kraljeva, ministara,
| zastupnika ..., veći od mnogih ,velikana*. Da, veći
\je od svih vas! — On, inkarnirani trud i bol, on
l 0d koljevke sve do groba od sviju gažan i zgažen
l ipak umire sa smiješkom na usnama ! Sa smiješkom,
\\ koji znači jedno velikodušno oproštenje ...
Vi neljudi, koji ste bili slijepi i gluhi na njegove
ll vapaje, pristupite k njegovom odru i .od njega se
M učite biti ljudima! — i
Za nj je sve svršeno. —
1 A sav teški teret duga i stotine drugih jada ostao
W je za četvorici njegovih sinjih kukavica, čije grčevito
|zapomaganje tako grozno odjekuje u gluhoj i oblač-
M 70; oprilskoj noći i tako potresno djeluje, da ti se
|srce od samilosti i žalosti cijepa...
Hranitelj njihov ukočen leži na odru. A drugi je
|za njih gluh. Za njih više nema nade, nema utjehe...
_ Gospodo consules! Mi imamo svoju umiruću Rusiju.
Valmacija umire od gladi. Slučajevi, slični gornjim,
ll za dnevnom su redu u Dalmaciji. Da, ne mrevarilte
više te mučenice: mučene, već, ako ste ljudi, žurh
sposavajte što se spasiti dade! : ti
ospodo consules! Kanite se kojekakovik Potem-
|kihovih sela, već nam dajte: više. pr
M kruha i slobode i vidjela! i
V. 20./1V. 1922. ._. Patnik.

ODOLJUBI ! U svakoj prigodi sjetite se:

 

 wJugoslavenske Matice“.

vde, više;

mnorrornaaa

Vlaho Bukovac za svoje rodno mjesto.

Prigodom smrti neumrlog našeg umjetnika primili
smo iz Cavtata rodnog njegovog mjesta ovaj članak:
Pusti glas o nenadnoj smrti našeg velikog i slav-

nog mještanina gospara Wlala Bukovca, koji je na 23.
aprila umro u Pragu u 67. godini života, duboko je
potresao srca svih stanovnika Cavtata. Na crni glas
svačije je oko zasuzilo, jer je Bukovac bio poštena
duša i čelik-karakter, kakovih nam uvijek a osobito
sada (treba. Svi smo ga bez iznimke ljubili, poštovali
i snjime se ponosili, jer smo imali i zašto. Bukovac
je imao, samo prijatelja i poštovalaca,- jer njegovo ple-
menito srce, njegova otvorena i iskrena riječ, njegova
skromnost i poniznost, .njegova dobra djela svakoga
su mahom osvajala, samo ako je imao sreću, da dogje
i jedan put snjime u doticaj. Demokrat do najviše

mjere rado je općio sa prostim pukom i mi smo ve--

sela lica rado slušali njegovu mudru i iskrenu besjedu.
Gospar Vlaho ljubio je svoje sumještane i svoj Cavtat
svim žarom svog srca, te se je svakom napretku Cav-
tata od srca radovao. Svakomu je bio na ruku, te je
štetan bio, kad je mogao komu pomoći. Cavtat bi bio
pozlatio, da je mogao, a svaku cavtajsku ustanovu po-
mogao je i zborom i tvorom. Ako se je Cavtat u
zadnje vrijeme poljepšao, u prvom redu to mora da
zahvali njegovoj inicijativi; a i njegovoj darežljivosti.
Svoiim prijateljima vazda je govorio, da nigdje nije
zadovoljan kao u ,svom gnijezdu“ Cavtatu, Skoro svako
ljeto dolazio je k nama, da uživa ovo lijepo naše sunce
i more, i u pismima veoma bi se tužio, kad ne bi
mogao doći u svoj mili Cavtat. :

= Svojim divnim kistom ukrasio je sa više slika obe
cavtajske crkve. Matici sv. Nikole darovao je veličan-
stveni ,Grob Gospodinov“, slike četiriju evangjelista,
veliku zastavu sa likom sv. Nikole od njega izragjenim, te
manju sliku, Mater dolorosa“. Crkvi Blažene Gospe od
snijega darovao je krasnu slika Gospe od snijega sa
panoramom, veliku zastavu sa Gospinim likom i svoju
prvu sliku Mater dolorosa. Svoje prijatelje pek vječito
je zadužio sa velikom slikom ,Ples u karnevalu“, u
kojoj je njihove likove ovjekovječio. Nema predjela u
Cavtatu, a da ga on nije svojim neumrlim kistom na
platno prenio.

Čim se doznalo za njegovu smrt, odmah su bile
izvješene zastave na po stijega sa crnim velom na
crkvama, općini i društvima. Mjesne crkve, da se ne-
kako oduže svom velikom . dobročincu, spremaju se,
da mu prirede veličanstvene zadušnice. Opća je pak
želja, da njegovo mitvo tijelo bude doneseno u Cavtat,
da se sahrani u obiteljskoj grobnici, e da tako bude
počivao u svom rodnom mjestu, pod našim vedrim,
modrim nebom, žarkim suncem i kraj sinjeg mora, što
je sve on u životu toliko volio.

Pokojni gospar Vlaho ostavlja udovicu gospogju
Jelicu, rogjenu Pitarević, sina Augustina i kćeri Mariju,
udatu u Českoj, Ivanku i Jelicu, kojim opća žalost za
dobrim i čestitim pokojnikom neka bude melem
ojagjelom. srcu. g

Vječni pomen i mir pepelu Vlaha Bukovca! F.

Kulturne. vijesti,

Konkordat izmegju Vatikana i Rusije. Kako
javljaju novine, 20. pr. mj. bio je potpisan posebni
sporazum izmegju Vatikana i sadašnje sovjetske vlade
u Rusiji. Prema ovom sporazumu Rusija dopušta Isu-
sovcima dolazak u Rusiju, gdje bi se bavili u prvom
redu uzgojem mladeži. I milosrdnice smiju doći u Ru-
siju, da razviju svoje blagotvorno djelovanje na kari-
tativnom i socijalnom polju, a tako isto i franjevci.
azumu. daje se velika važnost. Približio se
a, kad katoličku Crkvu na slavenskom istoku

kaju veliki! zadaci, a sadašnji sv. Otac papa Pio XI.
čini nam se za to vrlo zgodnim, jer je sam osobno
imao prigode, da prouči i upozna prilike slavenskog
istoka.  Šlužbena francuska »Agence Havas« donosi,
da je sovjetski poslanik u Rimu Borovski prigodom
sklapanja sporazuma s Vatikanom odlučno zahtijevao,
da u misionarskoj dele

u Ru pe ne smije nikako. ad

 

 
       

dan Englez i nijedan Jugoslaven,

: jedan Francuz, nije- : e g
spao 0 :

Papa Pijo XI. i sveučilište u Oxfordu. U aka-
demičkim krugovima glasoviloga oxfordskoga sveuči-
lišta .u. Engleskoj. sjećaju se rado posjete, što ju je.
učinio tom sveučilištu sadašnji Papa. Bilo je to prije
nekoliko godina, dok Pijo XI. još nije bio ni nadbi-
skupom. Spomenuto je sveučilište slavilo 600-god.
glasovitog franjevca Rogera Bacona, koji je bio u 14,
stoljeću profesorom toga sveučilišta, (Danas je taj uni«
verzitet dakako po duhu. protestantski.) Na tu je sve-
čanost bio pozvan. takogjer Msgr. Ratti. “Pri otkriću
Baconova spomenika stajao je uz Rattija kancelar sve-
učilišta, sadašnji engleski ministar izvanjskih poslova,
Lord (Curzon. — Još je drugi jedan Pijo pred više
stoljeća posjetio to sveučilište: glasoviti kardinal Sil-
vije Picolomini, koji je kasnije bio izabran papom pod
imenom Pija ll. Ali sadašnji Papa Pijo XI. bio je prvi,
koji je takogjer študirao na tom sveučilištu i prouča-
vao glasovitu tamošnju knjižnicu, Kad je bio izabran
za Papu, sveučilište mu je upravilo čestitku, pisanu
na pergameni na latinskom jeziku i ukoričenu u srebru.
Ovo je prvi put, što je jedna protestantska. naučna
ustanova u Engleskoj čestitala Papi.

Žalosne prilike u Trstu. -Oikad je Italija dobila
Trst u svoje šake, propada taj nekada cvatući grad u
svakom pogledu. Tvornice miruju, luka je mrtva, trgo-
vina .je pala. Ali i u crkvenom pogledu nije bolje.
Osobito moraju da trpe naši slovenski svećenici od
razbojničkih fašista. 'U nekim se crkvama još propovi-
jeda slovenski, ali svećenik mora uvijek da bude spra-
van na napadaje nw samoj crkvi. Njemački se više ne
propovijeda, jer je to vlada zabranila. Novi biskup Bar-
tolomasi, koji je došao na mjesto prijašnjega sloven-
skog biskupa dra Karlina, morao je pobjeći iz Trsta
radi fašista. Sada boravi kod svojih rogjaka: negdje u
Italiji, a. biskupijom upravlja. kanonik Mecchia.
Tršćanska biskupija ima sada 10 bogoslova : - megju
njima nekoliko Slovenaca i. Hrvata. Nastanjeni su u
biskupskojsvili u Skednju kod Trsta, a imadu samo-
dva profesora. Do godine će preći u goričko bogosl.
sjemenište, koje se djelomične opet podiglo iz ruševina.

Institut Slovenskih Nauka u Parizu proglašen
je odlukom pariškog Univerzitetskog Savjeta sastavnim
dijelom Sorbone. Tu odluku potvrdio je i ministar
prosvjete Francuske republike. Institut Slovenskih Na-
uka sačuvaće i na dalje svu svoju autonomiju, kao
što će i pojedine njegove sekcije (jugoslavenska, če-
hoslovačka, ruska i poljska) zadržati svoju autonomnu
akciju, koju predvigja osnovni Statut Instituta. U spo-
razumu sa Jugoslavenskom  Sekcijom Slovenskog In-
stitula u Parizu, francuski i maši profesori i javni
radnici održaće u Parizu i bližim mjestima Francuske
niz konferencija o našoj državi.

“Pobjeda katolika u Buenos-Airesu. U glavnom
gradu Argentinske republike, Buenos-Airesu, pobje-
dila je katolička radikalna stranka u izborima guver-
nera proti udruženim liberalnim strankama. Za guver-
nera je izabran odlučni katolik Cantillo.

Umro Charles Woeste, Due 5. travnja umro je
u visokoj starosti od 85 godina poznati belgijski dr-
žavni ministar i vogja belgijske katoličke pučke stranke
Charles Woeste. Kroz desetljeća stajao je na čelu bel-
gijskih katolika i izvojevao sjajne pobjede nad libe-
ralcima i socijalistima u obrani katoličkih prava i u
borbi za katoličke škole. Bio je nenatkriljiv govornik
u parlamentu, pa su ga se protivnici bojali, ati su ga
ujedno i štovali. Za vrijeme njemačke okupacije u.
Belgiji nastojao je Woeste, da svojim moćnim ugle-
dom kod istih njemačkih vlasti ublaži patnje svoga
naroda. Ali su mu to mnogi zamjerali, pa je zadnje.
godine svoga života proveo povučeni razočaran.
U životu je bio uzoran katolik. Njegove zasluge za
katoličku stvar u Belgiji neće mu belgijski katolici
nikada zaboraviti.

Pisma iz naroda.

CAVTAT. - (Prenos smrinih oslataka - obitelji
1, Račić). U ponedjenik 24. aprila velikim parobrodom
»Maria Račić« doneseni su u Cavtat, dopraćeni od g.

Pera Banca, mrivi ostatci pok. brodovlasnika Iva Ra- /

čića, supruge mu g.gje Mare i njihove u cvijetu mla-

dosti preminule djece Eduarda i Marije udate za g.>
Boža Banca. Pok. Ivo Račić preminuo je u Zagrebu,
a supruga mu Mare u Trstu g. 1919., te su_ obojica
bili privremeno sahranjeni u Trstu. Njihova djeca pre-.
minula su. u par dana razlike g. 1918. u Rimu, šije

su do sada bili sahranjeni. Parobrod »Maria Račiće

 
 
 
 

doplovio je pred luku, te su mrtvi ostatci, dočekani
od preč. g. dekana i ostale gospode, i

parobrodić »Gavtat« i dovezeni u :luku, odakle su

privremeno smješteni, dok bude gotov mauzole O |
ov:

kom.će biti

se gradi na glavici sv. Roka, u

 

 

 

 

 

+,