Sv. a Sada su se katolički biskupi živo zauzeli za proširenje katoličke odi Gotovo u svim biš pi šlic gien je s lijepiti uspjehom >mjesec. dobre. štampe.« Lanjske godine osnovan je prvi katolički dnevnik nd engleškom ježiku i toi gradu Dubuque. U Cincinali pretvorit će s8 dosadašnji list_» Catholic Telegraphi« u dnevnik. U Dedroitu ošniva tamošnji biskup posebni katolički dnevnik. Katolička društva u Saint Louisu spremaju se takogjer na izdavanje ftatoličkog .dnev- nika. Ide polako. naprijed ! Reforma kalendata. U Rimu se sastao megju- narođnii odbot fraricuskih, engleških, belgijskih i ame- tičkih astronoma, da sastave praktične predloge za reformu kalendara i da odrede stalan dan za praz- novanje Uskrsa. Veliki dar pape. Papa je darovao za katolički filozofski institut u Kolnu 3 milijona maraka. Stanovništvo grada Praga. U Čehoslovačkoj je nedavno izvršen popis stanovništva. Objavljen je re- zultat popisa glavnoga grada Praga. Po tome Prag broji 671.000 stanovnika i to 635.000 Čeha, 30.000 Nijemaca i 600 pripadnika židovske narodnosti, kako su to sami žitelji iskazali. Protiv borbe s bikovima. Prije berlinska oblast pak i frankfurtski policajni povjerenik uskratili su kon- cesiju za obdržavanje igara borbe s bikovima po špa- njolskom uzoru u nekim fijemačkim gradovima. Najveći ledenjak na svijetu. »Excelsior« piše, da-je izmegju zemlje Edwarda VII. i zemlje kraljice Viktorije na južnom polu najveći ledenjak na svijetu. Visina je ledenjaku 80 m, dužina 7000 m, a u širinu mjeri 1500 m. Ovaj ogromni ledenjak neprestano se pomiče prema sjeveru. Svake se godine pomakne 500 m. Pisma iz naroda. CAVTAT. Zadušnice za Vlaha Bukovca. Bukovčev Cavtat dostojno se je odužio svom velikom sinu, pri- redivši — utornik dne 2. t, mj. na osminu njegove smrti — svečane zadušnice, kakovih Cavtat ne pamti. Općina i župna crkva nekoliko dana prije upravili su narodu dirljive pozive za te zadušnice. Na dan za- dušnica Cavtat je osvanuo vas u crnini. Nije bilo pro- zora, na kom nije bio crni sag, fenjeri u crno obaviti, zastave na općini, crkvama, uredima, društvima i bro- dovima na po stijega sa crnim koprenama odavale su počast našem Bukovcu. U župnoj cikvi bio je običnim zauzimanjem g. A. Bratića podignut veličanstveni ka- tafalak, ukrašen cvijećem, vijencima i zelenilom. Oso- bito je upadao u oči krasan vijenac u obliku slikarske palete sa kistovima, sve učinjeno od cvijeća. Crkva je bila sva u crnini. Na 10 ura započela je svečana mr- tvačka misa u trojci, pjevana od preč. dekana Dago- niga uz asistenciju veleč, župnika Mrcima Vodopića i upravitelja mjesnog samostana M. O. Bona Beritića. Prisustvovalo je i više konavoskih župnika. Osim pred- stavnika svih vlasti i uređa, učestvovali su nastavnici sa školskom djecom, Cavtajska glazba, znatan broj braće Čeha, koji se nalaze na ljetovanju u Cavtatu i Kuparima, pa veiiki broj maroda u dubokoj crnini, tako da je crkva bila dupkom puna, te su mnogi mo- rali ostati pred crkvom. Poslije mise preč. dekan Da- gonig izrekao je svečano pomen-slovo u čast Bukovca, u kom je u kratkim potezima istaknuo osobito sve ono, što je Bukovac bio Cavtatu i što je za njega učinio, pa se na koncu oprostio od Bukovca u.ime rodnog Cavtata i braće Čeha, od kojih je bio za to zamoljen. Taj je govor svojim biranim sadržajem, kras- nom formom i čustvenim riječima potresao duboko slušaoce i svima izmamio ma oko suzu žalosnicu.. Sa svečanim odriješenjem pred katafalkom završena je ova tužna spomen-svečanost. Preko zadušnica sakup- ljena je u crkvi znatna svota, koja će se -— mješte vijenca na lijes Bukovca — privesti dobrotvornoj svrsi. Slava Vlahu Bukovcu ! F. BLATO (Korčula). Organizacija ,J. N. N, O.“ Dne 3. tek. mj. bila je u našem mjestu prva skupština mladih nacijonalista. Čujemo, da se je upisalo u orga- nizaciju njih 70. :U toj su organizaciji većinom svi, koji se priznavaju radikalima ili demokratima. — Svi- ma je više poznato, da su ,Narodnu obranu“ i ,J. N. N. O.“ uzeli u zakup za svoju propagandu ljudi, koji su danas na vlasti. Svi vičemo proti današnjem sistemu, a ipak ga svojim postupanjem podržavamo ! Kad se zamjeri nekim našima, kako danas mogu pri- stajat uz radikale, odgovore: ,Vraga smo mi radikali“! Eto kako danas malo imade ljudi značajnih i iskrenih! Učitelj Raško. Vratio nam se učitelj Raško sa putovanja, dotično iz Beograda. Donio nešto hrane, sumpora, galice, što će se dijeliti ,besplatno“ za sada (jer nema novca l), ali zato će se platiti iza jematve, kad Bog providi! — Svejedno; samo da je sada bes- platno, a sutra kako bude! Da ga samo vidite, kako sada izgleda | Reklo bi se, da je došao kakav ministar, NARODNA SVIJEST koji siječe lijevo i desno. Junači se, da će svi iss dači i njčgove ruke, pa da će istrijebili i općidii| i blagajnu i glazbu i sve i sv&. Idemo da vidim: će sve OvO svršiti u našem mjestu. Jadrto # 0 da nije bilo dosta, što šifid še ižineg|u i toliko snage i eniti ije izgubili g. Raško bio učinio i za seba i za naše Blato, da jč tišttajao u lijepo započetom prosvjetnom podi- zanju našeg naroda u večernjoj školi. Bio bi ostavio vječitu uspomenu ! A sada će jalova politička natezanja raspiriti još veću mržtiju i razdor megju nama! Kao da je Blatu sugjeho, da se u njemu ne može izdržati ništa. dobra i plemenita !. Na. izvanrednoj sjednici-.,Ju- gosl. Čitaonice“ 30. travnja isključen je iz društva uč. Raško sa 74 proti jednom glasu. Blaćanin. ŽUPA. Predstava. U nedjelju 7. tekućega mla. dost iz Postranja priredila je u Mondaljeni zabavno- poučnu akademiju. — Gimnastički odsjek izvagjao-je simboličue vježbe te je iznenadio motrioce : svojim skladnim i snažnim kretnjama, u čemu se mislim kod mladenačkih društava najbolje odrazuje zapt i bratim- stvo članova. — Šaloigru »Noćaa prikaza« odigraše naši momci s velikom lakoćom. Stari je upravitelj prikorio i podučio lakovjerne baš kano tipičan spo- sobnjak. Mladići su sami rukovodili akademiju. Gle- dajući ove toli samosvijesne mladiće, kako su se bez ičije osobite pomoći iz samotnih seoca-«spustili u dol Mandaljene, motreći ih, moraš da za čas smetneš s pameti korupciju i nehaj mnogih samo riječitih lju- bitelja naroda našega. Naprijed momci, učite izgledom, kako moraju biti »Mlada ljeta, nada svijeta!e — Da, vi? ćete u svojim poodmaklim godinama biti ne ometači, nego sinovima samosvijesni učitelji ! Samo tako kano Hrvati i katolici od karaktera moći ćete kročiti daleko i stalno k ciliu: za seljačka svoja prava., — Motrioc. TRSTENIK. Nezgoda na moru. U Subotu je odjedrio iz Trstenika jedan Lumbargjanin sa svojom lagjom (gucom). U to zaduvao jaki vjetar i nalilo mu brod, a on se bacio u more i doplivao zdravo na obalu Dingač. Brodica se još nije našla. Ovako jakog vjetra u ovom zemanu ljudi me pamte. LJUBLJANA. Udruženje dalmatinskih akademi- čara u Ljubljani priredilo je dne 30.-IV. komemorativno predavanje. ,O narodnim mučenicima Zrinskom i Fra- kopanu“. Predavao je: univ. prof. dr. Nikola Radojčić u svečanoj dvorani univerze. Imenovanje, Kao redoviti profesor za kompara- tivnu religiju na ljubljanskoj bogoslovskoj fakulteti imenovan je g.-dr, Lambert Ehrlich. Čestitamo! Regjenje bogoslova, U Negjelju dne 30.-IV. po- dijelio je presv. biskup. Karlin 42 bogoslova subdja- konat. Megju tima je jedan. dalmatinski bogoslov: KOTOR. — Prigodom srebrnoga pira supruzima MARKU i ANTONIJETI KARAMAN. Pred četvrt ujjeka — krasne I' uspomene! — U mlađenačkom ljubavi Vam žaru Skrušena srca. stupiste k oltaru, A duše vedre, miljem opojene. Pred Vama sunce, livade zelene U cljelom svojem zablistaše čaru Ko0b sretnu sluteć blaženomu paru, Života skupnog časove blažene. To isto sunce i sada Vas prati Obilje sipljuć povrh Vašeg krova 1 dugo još će nad glavom Vam sjati. U porodu Vam slast se pruža nova ; Gdje vjere ima, tom će domu dati Nebesa blaga — svakog blagoslova ! : Kotor, 11. maja 1922. Klub ,B.“ Iz Jugoslavije. Rad poslanika Pučke Stranke. Dr. Šimrak, Dr. Gosar i Gostinčar stavili su upit na predsjednika ministarstva radi glasina o ukinuću ministarstva za socijalnu politiku. Oni su ustali proti tomu postupku te ga nazvali škandalom za našu državu. pred cijelim svijetom, — Na osnovu traženja Dra Dulibića mini- star će šuma i ruda sa općinskim vlastima u Dalma- ciji i Hercegovini pristupiti pošumljenju Dalmacije. Općine će morati primiti ua sebe sve radove. — Prigodom rasprave proračuna ministarstva gragjevina govorio je Dr. Dulibić proti smanjenju broja cestara i inžinjera u Dalmaciji, jer bi smanjenje 8 inžinjera i 43 cestara značilo za Dalmaciju uništenje cesta i gra- gjevina. Posljedica je njegova govora, da cestari i na dalje ostaju. Zaslugom neumornog Dra Dulibića mi- nistarstvo saobraćaja odredilo je 3 milijona diwara za gradnju željeznice Lika-Kaoin. Prigodom rasprave proračuna ministarstva prosvjete, koji iznosi 422,792.800 dinara, govorili su od Pučke Stranke Dr. Dulibić, VI. Pušenjak i Žebot, te su nji- a odbora prošlih dana pretresana je ta svota, te je opo . Vasić. Žebot je tražio, da se privremeno skrati Dr. Korošec Dr. Korošec u Sarajevu, gdje ga je intervjuvisao uri tik >Večernje Pošteć, Dr. Korošec dao je tom pr dom ove izjave: Situacija je sada najpovoljnija, da ; autonomističke stranke nastupe aktivnije. Državopra interesi Jugosl..kluba i Muslimanske.nar.-organizaciji jednaki, zato je moguće da će se naći izmegju način za još: uži kooperaciju.) Do zajedničkog klut vladinih stranaka neće doći, jer je ta koalicija veom slaba, pa stoga i naš: parlamenat ne može da rad Naš parlamenat :sa demokratsko-radikalnom većino stoji u Evropi bez sumnje na najnižem nivou. Tešl je protumačiti sve ono, što naš ministar financija rad Ugovor o zajmu po Ustavu morao bi doći pred pd lamenat. Bit će velika pogreška, ako vlada u ovo slučaju mimoigje naše privredne krugove. Do križ radi vijećanja s Italijom neće doći. “ai Revizija Ustava. , Administrativna podjela za nl izazvala je opći revolt. Njome nije niko zadovolje Za sregjivanje i inače nemoralnih prilika u zemlji on je upravo fatalna. Ustav je stvorio hvatsko pitanj a podjela zemlje ma oblasti već 'stvara i slovenački i bosansko i dalmatinsko, i vojvogjansko, pa čak srbijansko pitanje. Kaos je neizbježiv. Eksperimeni sanja je bilo dosta. Državi treba povratiti autoritet, narodu mir, Spokojstvo i naročito vjeru u državu. Ki god što se sporazumom došlo do ujedinjenja, isto $ tako sporazumom ima da izgradi i unutrašnja org nizacija zemlje. Zato je revizija Vidovdanskog Ustav neminovnost. Bolja budućnost zajedničke nam otad bine traži, da to bude što prije, bez odlaganja“. — D Boža Marković u »Nedjeljnom Glasniku«. =. Autonomistički blok se širi. Poslije Spahit grupe muslimana, te Dra Rojca u »Slobodnoj Tribuni javio se je i načelnik Splita Dr. Ivo Tertalja u zal njoj svesci »Srpskog Književnog Glasnika«, koji. otvorio anketu o srpsko-hrvatskimi odnosima. Dr. Ta talja priznaje, da postoji hrvatsko pitanje, koje. treli riješiti sporazumom, kojim će se ,bez potrebe:cijepi nja države u nemoguće oblasti, moći sačuvati i pi krajine i dati im se široka samoupravna. vlašt sa nij većim ličnim i lokalnim slobodama, u svrhu da u svit pitanjima, te nisu od općeg državnog interesa, osig raju sebi normalan i samostalan razvitak, a dižavlj: nima potpunu ličnu slobodu i ravnopravnost,“ ./. Dakle ideja Pučke Stranke za široke pokrajii ske autonomije krči sebi put —.do pobjede ! Proračun vojnog ministarstva iznosi 1 miljar 131 milijon 173.434:40 Dinara. Na sjednici financijsk zicija oštro kritikovala razbacivanje tolike svote 2 tako neproduktivuu svrhu, kao što je ministarski vojno. U ime Pučke Stranke govorili su Dr. .Dulih i Žebot, te je za vrijeme njihova govora došlo d like buke, kod koje je sudjelovao i general minis kaderske službe na 6 mjeseci, da hrvatski i sloven: vojnici služe u domaćim garnizonama, čime .bi | uštedili troškovi za premještenja i preseljivanja, te se štedi u vojnim nabavkama. Protivi se tome, što. ciri upotrebljavaju za svoje nepotrebno vozikanje ve broj luksuznih automobila i kočija. Uopće našu : madu trebalo bi modernizirati. ; a U što vlada troši. »Slovenec« donaša slijedeću vije »Vlada nema kredita za bolnice, nema kredita za kredita za stotine siromašnih cestara, koje hoće da otpi S da se tako izjednače ceste mjesto plata, nema kredita željeznice i željezničare nema kredita za invalide; ne kredita za penzije umirovljenih časnika, nema kr za plate katoličkih svećenika, dok imade kredit dva milijuna kruna za svesokolski slet,“ — A ti naro u Dalmaciji umiri od glada. (Op. ur.) š Splitski biskup. Javlja se, da je kandidat Val kana za splitskog biskupa dr. Klement Bonefačić, svi ćenik sa ostrva Krka. 1 Umirovljen nakon 55. god. službe. Nadučiti u Velojluci (Korčula) gosp. Luka Mladineo za pun je 55. g. vršio neprekidno službu narodnog učitelja ove:je godine tek stupio u doista zasluženo sti mira. Neka ga se nauživa, kako je i zaslužio 1 Sastanak vinogradara održan je u Splitu 6. Izabran je odbor, koji će nastojati, da sve vinogradi! okupi u Pokrajinski Savez Vinogradara. i