DUBROVNIK 23. maja 1922.

  

 

 

 

 

 

- Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.

Cijena Je listu sa donašanjem u kuću .ili .poštom za mjesec dana K 12. i

 

 

Izlazi svakog utornika. | Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom  cijeniku. —  Odgovorai
ke O $ urednik A. FI&. — Vlasništvo  Odhora Narodne  Svijesti. —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju

 

Autonomistički blok.

U posljednje se je vrijeme u uašoj štampi stalo
haspravljati o pitanju obrazovanja novog t. zv. auto-
momističkog bloka. Ideja takvog bloka nije nova, Već
e prigodom otvora konstituante Hrvatska Pučka Stranka
a najačom slovenskom strankom naime Slovenskom
Pučkom strankom te Bunjevačko-šokačkom. strankom
tvorila takav blok. i. j. jedinstvenu parlamentarnu ra-
rezentaciju — Jugoslavenski klub. Glavna je zadaća
og kluba bila, da poradi oko decentralističkog držav-
og uregjenja. Izgledalo je, da će doći do zajed-
iičke saradnje. i sa. drugim nekim strankama, a u pr-
om redu sa Jugoslavenskom muslimanskom organi-
iacijom, koja takogjer imade u svom programu po-
rajinske autonomije. Računalo se je takogjer sa sa-
adnjom Narodnoga kluba, koji je u glavnom sastojao
d zastupnika Hrvatske Težačke stranke iz Bosne i
l&rcegovine, Oni su se kao Hrvati iz Bosne obazirali
|na držanje bosanskih Muslimana, a-nijesu se mogli
agrijavati niti za konfederativno uregjenje po Radiće-
jom programu, koji ih je po svom nacrtu ustava
repuštao Srbiji.

Prilike su se megjulim nepovoljno razvijale. Mu-
limani su ušli u vladu i uz neke koncesije glasovali
a centralistički ustav, a Narodni je klub. napustio
onstituantu fe sa Radićevcima i Frankovcima stvorio
tvatski blok. I tako su oni dosljedni predstavnici
utomističke  ideje' ostali osamljeni, tvoreći jedinu
izbiljau opoziciju. u parlameniu. Istupom muslimana
g vlade:te ojačanjem Spahove siruje'u stranci, ostali
li na vladi sami demokrati i-radikali tvoreći —. kako
če Stojan Protić — srpski blok. Dr. Spaho.je nakon
teokreta u držanju -muslimana stupio. u doticaj sa
rvatskim blokom, ali čini se rezuliat ga pregovora
ije zadovoljio. Njega je bez dvojbe najviše zanimalo
ržanje bloka u pitanju Bosne i Hercegovine. Činjenica
y da niti samoj Hrvat. Težačkoj stranci nijeuspjelo, da
adić promijeni svoj nacrt usta&a u koliko se tiče polo-
aja Bosne. Radićeva stranka u svom. nacriu stavlja
Bosnu i:Dalmaciju u isti.red sa Srbijom i:Crnom:Gorom:

 

nikad kasnije Hrvatski blok. nije promijenio ništa od:

g-stanovišta: Imađe' samo jedna izjava, toja kaže da
Bosna i Hercegovina predmet sporazuma izmegju
bije i Hrvatske. Tu je izjavu bloka profumačio pot-

edsjednik Radićeve stranke Predavec tako, da,će.

osna pripasti Srbiji, a Hrvatska će samo. iražili neke
ancije od Srba, :da me će. proginiti. Hrvate u Bosni.
vi megjutim znamo koliko: vrijede te papirnate ga-

ticije, pogotovo, kad Radićeva republika ne bi imala.
ti militaristička te ne bi imala sredstava da zajamči.

vršenje tih garancija. Glede, južne , Dalmacije : misli:

adić. valjda: isto što i glede :Bosne čim nam je Pre:

vec savjetovao;; da i mi tražimo. dubiovačku repu“
iku, ako oni —' Radićevci — dobiju hrvatsku repu“

iku. Jasno je, da se bosanski muslimani nijesu mogli :
luševiti za takovu politiku Hrvatskoga bloka, Oni.

će autonomiju Bosne i. Hercegovine, kako. je traži
Hrvatska Pučka. stranka. Jugoslavenski je klub čini
jsmatrao dasu izgledi za autonomističku ideju po:

ljniji, pa su njegov predsjednik Dr. Korošec i pot-

edsjednik Stj. Barić stupili u doticaj s nekim bosan-
im političarima, u svrhu proširenja autonomističkog
oka, Temelj.bi bloka sačinjavale stranke: opozicije,
je su u parlamentu. Ipak se po izjavi Dr. Korošca
\može računati ma saradnju zemljoradnika, jer nii-
Y klub vode Srbijanci-centraliste. Poznato je, da je.
mljoradnički klub prvi put glasovao za-ustav te time
avio, da usvaja njegova glavna načela, a:to je cen:
lizam. I ako kasnije nije za nj glasovao to je činio
glavnom zbog nekih socijalno-ekonomskih tačaka

lava, pokazujući se uvijek spremilim, da preuzme “
M muslimana u vladinoj većini. Dakle ne Velika, .
ija po programu Srpskog bloka, ne mala Hrvatska ..

\&rogramu : Hrvatskog bloka; nego Jugoslavija po |

gramu atutonomističkog bloka. Autonomistička ideja

totima maha. Ona nije mogla uspjeti u prvi mah.

4

 

Prvo doba. bito je doba:.,opojnosti“, kad se nije.ra-
čunalo sa životom. A razvoj prilika je pokazao, da je
ideja Pučke stranke bila ispravna. Još nekoliko godina
prije ostvarenja Jugoslavije naš je velikan Krek razvio
svoje misli o uregjenju zajedničke države na autono-
mističkom temelju. Predstavnici su Pučke stranke od
prvog časa, još u Narodnom Vijeću neglasili to sta-
novište i ostali mu kroz čitavo vrijeme vijerni. Na opo-
jenost nijesu nikad odgovarali s opojenošću, jer su znali
da politika nije pjesma, nego računanje. sa realnošću.

 

Budućnost trgovačke mornarice.

M, — No u brzo dogje preokret. Političke se pri-
like nijesu sregjivale. Njemački su brodovi, koje je
antanta dobila i sada prodavala, poplavili tržište. Po-
rast valute nekih zemalja zaustavio je njihov izvoz u
zemlje slabije valute. Njihova se skladišta napuniše
robom, tvornice moradoše da obustave rad ; vlastito je
bogatstvo :zadušivalo one. države. Karakteristično je
ono, što je tajnik Lloyda Georgea sir Edward Grigg,
izjavio novinarima u Genovi : »Engleska, reče, duguje
Americi 800 milijuna funti. Ova hoće da ih plati, ali
ne može, jer Amerika neće da primi zlata ni robe.“
Naravno, da.uz ove prilike industrija. mora-da miiruje,
a dosljedno i trgovina, tako da oko 10 milijuna tona
brodovlja leži sada besposleno u lukama svijeta. Ovaj
se zastoj najbolje. odrazuje- u brodarini, koja-je jako
pala, i u cijenama brodova, koje su se upravo &fiišile.
Početkom g. 1920. sklapale.su:se.pogodbe za gradnju

ocijelnih brodova za 32-34. funti po.toni. U Italiji su

se prodavali 20 godina stari brodovi do 2000 lira po
toni. U rujnu iste godine novi su.se brodovi još pla-
ćali po 30 funti po toni, a brodovi preko .10 g. stari
po 20 funti. U prosincu novi brodovi nijesu stajali
više od 15 do 16 iunti po toni. Sada se novi brodovi
mogu kupiti po 8 funti po toni. A zbio se slučaj jed-
nog 28 godina starog bivšeg njemačkog parobroda,
koji se prodao u Engleškoj po 7 šilinga (!/s funte) po toni.
Nikakvo dakle čudo,.ako je uz ove prilike rad na.svim
brodogradilištima. spao.na minimum. Već koncem rujna
1921. nije se. na. svijetu .gradilo..više.-od..5.mil. tona.
U sadašnje. doba, ako se izuzmu njemačka gradilišta,
koja. rade punom parom:za vlastitu zemlju i za ino=
zemstvo, hvala niskom kurzu: njemačke marke — o-
stala su (gradilišta, osobito u antantinim zemljama, bes-
poslena, u koliko pojedine vlade velikim novčanim

šrtvama upravo ne sile. na rad, da. zaposle. radništvor

i prepriječe veća zla.

Ovo: će kritično stanje trajati sve dotle; dčk se pi-
tanje valufe “ne uredi te se tako oživi svjetska trgovina.
Zato je opet potrebito, da se jednom riješe sva još
otvorena internacijonalna politička pitanja. 3

Vidjet ćemo, hoće li genovska konferencija uspjeti
da što učini u tom pogledu.

Obzirom na izloženo naravno je. da se. pitamo:
kako. stojimo. u ovom pogledu: u Jugoslaviji?

U općem je metežu naš položaj dosta povoljan.
Kad su brodovi bili skupi, naša je trgovačka morna-
rica, uslijed talijanske okupacije naše obale i rekvizi-
zicije našeg brodovlia,, bila neaktivna. Zato nijesu naši
brodovlasnici mogli tada; ni da:misle: na kupnju bro«
dova: Prištediše lijepog novca. Sada kad! su se naše
pomorske prilike promijenile na bolje, pala je cijena
brodovima, pa je, razumljivo .što, n. pr. Dubrovačko:
parodrodarsko. društvo namjerava, da: kupi u Engleškoj
2—3 parobroda od 6-do 8000 tona.: Nada se, da će

*se: naći još kapitala, koji će se uložiti ma more.

Jedna druga nesreća pretvorila se. djelomično u

sreću za našu trgovačku mornaricu. Budući. da. nemamo

nijedne velike uregjene luke :te!da je radi toga naša.

pomorska trgovina s inozemstvom : dosta: ograničena,

ne osjećamo velike potrebe brodova velike tonaže, dok -

jedinica -male nosivosti ima na pretek. Radi toga nijesmo

prisiljeni da kupujemo velikih brodova na vrat na nos...

što bi škodilo pametnom razvoju posla.- «(Nastavi će se).

 

Pismo iz Rima.

| Kod so. Oca. Dosada sam imao sreću dva pula
biti kod sv. Oca. Prvi put dne 18.-II. i drugi put
s kongresistima rozarija dne 4.-V. Sv. Otac mi je uči-
nio vrlo lijepi dojam, Prvu put je držao poduži govor
(više od '2 sata) i prošao salom -,đel trono* dajući
ljubiti svima prsten. Nije visok kako mi se učinilo prvi
put na plokati sv. Petra, već je srednjeg stasa. Videći
pred sobom silan broj mladog svećenstva i klerika sv,
je Otac osobito naglasio potrebu igranja i tjelovježbe,
jer je potredita i za svetost i za disciplinu i za nauk,
budući ostaje vazda istinita ,mens sana in corpore
sano“. Još sv. Otac dođade doslovno :. sIgrajte, koliko
možete. više i igrajte, pa igrali koliko igrali, nikad
nećete igrati koliko je u vašim. godinama igrao današ-
nji Papa.Pijo XI“, Dakle je sv, Otac Orel, stoga
, Dignite orli k jasnim visinam ponosnih krila smioni let“
jer vas pratii blagoslov sv. Oca. — Drugi put je sv. Otac
polivalio kosgresiste, preporučio im da budu propa-
gatori najljepše Marijine molitve i odobrio sve ono

što 'su njegovi predšasnici u pogled rozarija odlučili.

On želi da se ta molitva svagdje i sva_da od svakoga
moli, a osobito u kršćanskoj obiteli svako veče.

Velika sedmica u Rimu je nešto veličanstvena.
Zato. je razumljivo da mnogi siranci dolaze-.tih dana
u Rim, da prisusivuju crkvenim funkcijama. Novost
ovogodišnje velike «sedmice bila je izvogjenje divne
Perosijeve ,Muke“ u Ponedjeljak i Utorak od rimske
filharmonije Rossinijeve ,Stabat Mater“ ma Veliki Pe-
tak u večer u Chiesa Nuova. Ovu zadnju su izvodili
prvi talijanski pjevači uz zbor i orhestar svaki od 200:
članova. Možete pojmiti kako je to bilo divno izvedeno.
S pravom je »L'Ossewvatore Romano« žigosso pro:
fanost djela i trgovačku svrhu, a ne pobožnost i lju-
bav prema Muci izvedbe.

M9 Perosi duševno obolio. U. zadnje vrijeme.

ši: se po Rimu žalosna: vijest, da! je najveći crkveni:
ne samo talijanski već i svjefski muzički genij, nenat-
kriljivi dirigent Sikstinske kapele teško živčano obo-
lio. Rađi toga nije došao d.rigirati u Minervi prigo-
dom jubileja sv. Dominika.oKad su se-prošle godine

_u.Sv.-Ignaciju. na.-koncertu:za-pomoć razrušenih-crkava-

izvodila njegova. najnovija. djela. pod:.njegovim diri-
govanjem, onđa su mnogi kritičari tvrdili, da je nad-
visio i samog Palestrinu. To pak niječu M.o Casiriri
(po svoj prilici njegov nasljednik), ali ne radi toga,
što Perosi tije genij, već šlo ne. može. biti kompara-.,
cije .izmegju stare klasične. i moderne | perijode cr-
kvene glazbe. :

 

Kulturne vijesti,
Kriza naske. Po jednoj statistici, što je nedavno

iznesena_u njemačkim novinama, obustavljeno je ništa. ;

manje nego 320 raznih listova u Njemačkoj od čega:

je 180 maučnih: i: literarnih revija. : U Austriji je isti?

slučaj. Ni u Čehoslovačkoj ne stoje sivari u tome bolje.
Rusiju, Magjarsku, Poljsku ne irebamo.ni spominjati. ;
Kako je u Francuskoj i Engleskoj: u tome pogledu
istakaa. je neki dan jedan: francuski list, :koji kaže, da
naučne revije ne-čita skoro niko osim jedan mali brej
naučenjaka i akademika i drže se još jedino velikom
potporom društva i države. — I u nas u tome pogle:
du nije bolje. Interesirali smo se u nekim knjižarama,
da li se prodaju knjige i koje vrste i dobili smo
upravo porazne:odgovore : Ništa se ne prodaje...
Kajigu oslabo iko. kupuje, - jer je postala luksus 1...</
A kada upitate koga za uzrok, on vam odgovori s krat:
kom riječi: Skupo! Vjerujemo, da je skupo, da..je
teško kupovati knjige onome, koji bi ih čitao, jer ova
klasa ljudi nema novaca. Bogataši i oni, koji imaju..
obilato novaca, ti ljudi obično malo čitaju knjiga; njima:
— tako mnogi njih misle — nijesu nužne, knjige,
kad imaju novaca. Novac na žalost znači sve, jer drže, |
kad imaju novaca, imaju i pameti, položaj i sve, — .
a oni intelektualci, koji su čitav svoj život za knjigom
proveli, oni danas ne mogu više ni kupiti knjige...

 

 

=