DUBROVNIK 23. maja 1922. - Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Cijena Je listu sa donašanjem u kuću .ili .poštom za mjesec dana K 12. i Izlazi svakog utornika. | Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorai ke O $ urednik A. FI&. — Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti. — Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju Autonomistički blok. U posljednje se je vrijeme u uašoj štampi stalo haspravljati o pitanju obrazovanja novog t. zv. auto- momističkog bloka. Ideja takvog bloka nije nova, Već e prigodom otvora konstituante Hrvatska Pučka Stranka a najačom slovenskom strankom naime Slovenskom Pučkom strankom te Bunjevačko-šokačkom. strankom tvorila takav blok. i. j. jedinstvenu parlamentarnu ra- rezentaciju — Jugoslavenski klub. Glavna je zadaća og kluba bila, da poradi oko decentralističkog držav- og uregjenja. Izgledalo je, da će doći do zajed- iičke saradnje. i sa. drugim nekim strankama, a u pr- om redu sa Jugoslavenskom muslimanskom organi- iacijom, koja takogjer imade u svom programu po- rajinske autonomije. Računalo se je takogjer sa sa- adnjom Narodnoga kluba, koji je u glavnom sastojao d zastupnika Hrvatske Težačke stranke iz Bosne i l&rcegovine, Oni su se kao Hrvati iz Bosne obazirali |na držanje bosanskih Muslimana, a-nijesu se mogli agrijavati niti za konfederativno uregjenje po Radiće- jom programu, koji ih je po svom nacrtu ustava repuštao Srbiji. Prilike su se megjulim nepovoljno razvijale. Mu- limani su ušli u vladu i uz neke koncesije glasovali a centralistički ustav, a Narodni je klub. napustio onstituantu fe sa Radićevcima i Frankovcima stvorio tvatski blok. I tako su oni dosljedni predstavnici utomističke ideje' ostali osamljeni, tvoreći jedinu izbiljau opoziciju. u parlameniu. Istupom muslimana g vlade:te ojačanjem Spahove siruje'u stranci, ostali li na vladi sami demokrati i-radikali tvoreći —. kako če Stojan Protić — srpski blok. Dr. Spaho.je nakon teokreta u držanju -muslimana stupio. u doticaj sa rvatskim blokom, ali čini se rezuliat ga pregovora ije zadovoljio. Njega je bez dvojbe najviše zanimalo ržanje bloka u pitanju Bosne i Hercegovine. Činjenica y da niti samoj Hrvat. Težačkoj stranci nijeuspjelo, da adić promijeni svoj nacrt usta&a u koliko se tiče polo- aja Bosne. Radićeva stranka u svom. nacriu stavlja Bosnu i:Dalmaciju u isti.red sa Srbijom i:Crnom:Gorom: nikad kasnije Hrvatski blok. nije promijenio ništa od: g-stanovišta: Imađe' samo jedna izjava, toja kaže da Bosna i Hercegovina predmet sporazuma izmegju bije i Hrvatske. Tu je izjavu bloka profumačio pot- edsjednik Radićeve stranke Predavec tako, da,će. osna pripasti Srbiji, a Hrvatska će samo. iražili neke ancije od Srba, :da me će. proginiti. Hrvate u Bosni. vi megjutim znamo koliko: vrijede te papirnate ga- ticije, pogotovo, kad Radićeva republika ne bi imala. ti militaristička te ne bi imala sredstava da zajamči. vršenje tih garancija. Glede, južne , Dalmacije : misli: adić. valjda: isto što i glede :Bosne čim nam je Pre: vec savjetovao;; da i mi tražimo. dubiovačku repu“ iku, ako oni —' Radićevci — dobiju hrvatsku repu“ iku. Jasno je, da se bosanski muslimani nijesu mogli : luševiti za takovu politiku Hrvatskoga bloka, Oni. će autonomiju Bosne i. Hercegovine, kako. je traži Hrvatska Pučka. stranka. Jugoslavenski je klub čini jsmatrao dasu izgledi za autonomističku ideju po: ljniji, pa su njegov predsjednik Dr. Korošec i pot- edsjednik Stj. Barić stupili u doticaj s nekim bosan- im političarima, u svrhu proširenja autonomističkog oka, Temelj.bi bloka sačinjavale stranke: opozicije, je su u parlamentu. Ipak se po izjavi Dr. Korošca \može računati ma saradnju zemljoradnika, jer nii- Y klub vode Srbijanci-centraliste. Poznato je, da je. mljoradnički klub prvi put glasovao za-ustav te time avio, da usvaja njegova glavna načela, a:to je cen: lizam. I ako kasnije nije za nj glasovao to je činio glavnom zbog nekih socijalno-ekonomskih tačaka lava, pokazujući se uvijek spremilim, da preuzme “ M muslimana u vladinoj većini. Dakle ne Velika, . ija po programu Srpskog bloka, ne mala Hrvatska .. \&rogramu : Hrvatskog bloka; nego Jugoslavija po | gramu atutonomističkog bloka. Autonomistička ideja totima maha. Ona nije mogla uspjeti u prvi mah. 4 Prvo doba. bito je doba:.,opojnosti“, kad se nije.ra- čunalo sa životom. A razvoj prilika je pokazao, da je ideja Pučke stranke bila ispravna. Još nekoliko godina prije ostvarenja Jugoslavije naš je velikan Krek razvio svoje misli o uregjenju zajedničke države na autono- mističkom temelju. Predstavnici su Pučke stranke od prvog časa, još u Narodnom Vijeću neglasili to sta- novište i ostali mu kroz čitavo vrijeme vijerni. Na opo- jenost nijesu nikad odgovarali s opojenošću, jer su znali da politika nije pjesma, nego računanje. sa realnošću. Budućnost trgovačke mornarice. M, — No u brzo dogje preokret. Političke se pri- like nijesu sregjivale. Njemački su brodovi, koje je antanta dobila i sada prodavala, poplavili tržište. Po- rast valute nekih zemalja zaustavio je njihov izvoz u zemlje slabije valute. Njihova se skladišta napuniše robom, tvornice moradoše da obustave rad ; vlastito je bogatstvo :zadušivalo one. države. Karakteristično je ono, što je tajnik Lloyda Georgea sir Edward Grigg, izjavio novinarima u Genovi : »Engleska, reče, duguje Americi 800 milijuna funti. Ova hoće da ih plati, ali ne može, jer Amerika neće da primi zlata ni robe.“ Naravno, da.uz ove prilike industrija. mora-da miiruje, a dosljedno i trgovina, tako da oko 10 milijuna tona brodovlja leži sada besposleno u lukama svijeta. Ovaj se zastoj najbolje. odrazuje- u brodarini, koja-je jako pala, i u cijenama brodova, koje su se upravo &fiišile. Početkom g. 1920. sklapale.su:se.pogodbe za gradnju ocijelnih brodova za 32-34. funti po.toni. U Italiji su se prodavali 20 godina stari brodovi do 2000 lira po toni. U rujnu iste godine novi su.se brodovi još pla- ćali po 30 funti po toni, a brodovi preko .10 g. stari po 20 funti. U prosincu novi brodovi nijesu stajali više od 15 do 16 iunti po toni. Sada se novi brodovi mogu kupiti po 8 funti po toni. A zbio se slučaj jed- nog 28 godina starog bivšeg njemačkog parobroda, koji se prodao u Engleškoj po 7 šilinga (!/s funte) po toni. Nikakvo dakle čudo,.ako je uz ove prilike rad na.svim brodogradilištima. spao.na minimum. Već koncem rujna 1921. nije se. na. svijetu .gradilo..više.-od..5.mil. tona. U sadašnje. doba, ako se izuzmu njemačka gradilišta, koja. rade punom parom:za vlastitu zemlju i za ino= zemstvo, hvala niskom kurzu: njemačke marke — o- stala su (gradilišta, osobito u antantinim zemljama, bes- poslena, u koliko pojedine vlade velikim novčanim šrtvama upravo ne sile. na rad, da. zaposle. radništvor i prepriječe veća zla. Ovo: će kritično stanje trajati sve dotle; dčk se pi- tanje valufe “ne uredi te se tako oživi svjetska trgovina. Zato je opet potrebito, da se jednom riješe sva još otvorena internacijonalna politička pitanja. 3 Vidjet ćemo, hoće li genovska konferencija uspjeti da što učini u tom pogledu. Obzirom na izloženo naravno je. da se. pitamo: kako. stojimo. u ovom pogledu: u Jugoslaviji? U općem je metežu naš položaj dosta povoljan. Kad su brodovi bili skupi, naša je trgovačka morna- rica, uslijed talijanske okupacije naše obale i rekvizi- zicije našeg brodovlia,, bila neaktivna. Zato nijesu naši brodovlasnici mogli tada; ni da:misle: na kupnju bro« dova: Prištediše lijepog novca. Sada kad! su se naše pomorske prilike promijenile na bolje, pala je cijena brodovima, pa je, razumljivo .što, n. pr. Dubrovačko: parodrodarsko. društvo namjerava, da: kupi u Engleškoj 2—3 parobroda od 6-do 8000 tona.: Nada se, da će *se: naći još kapitala, koji će se uložiti ma more. Jedna druga nesreća pretvorila se. djelomično u sreću za našu trgovačku mornaricu. Budući. da. nemamo nijedne velike uregjene luke :te!da je radi toga naša. pomorska trgovina s inozemstvom : dosta: ograničena, ne osjećamo velike potrebe brodova velike tonaže, dok - jedinica -male nosivosti ima na pretek. Radi toga nijesmo prisiljeni da kupujemo velikih brodova na vrat na nos... što bi škodilo pametnom razvoju posla.- «(Nastavi će se). Pismo iz Rima. | Kod so. Oca. Dosada sam imao sreću dva pula biti kod sv. Oca. Prvi put dne 18.-II. i drugi put s kongresistima rozarija dne 4.-V. Sv. Otac mi je uči- nio vrlo lijepi dojam, Prvu put je držao poduži govor (više od '2 sata) i prošao salom -,đel trono* dajući ljubiti svima prsten. Nije visok kako mi se učinilo prvi put na plokati sv. Petra, već je srednjeg stasa. Videći pred sobom silan broj mladog svećenstva i klerika sv, je Otac osobito naglasio potrebu igranja i tjelovježbe, jer je potredita i za svetost i za disciplinu i za nauk, budući ostaje vazda istinita ,mens sana in corpore sano“. Još sv. Otac dođade doslovno :. sIgrajte, koliko možete. više i igrajte, pa igrali koliko igrali, nikad nećete igrati koliko je u vašim. godinama igrao današ- nji Papa.Pijo XI“, Dakle je sv, Otac Orel, stoga , Dignite orli k jasnim visinam ponosnih krila smioni let“ jer vas pratii blagoslov sv. Oca. — Drugi put je sv. Otac polivalio kosgresiste, preporučio im da budu propa- gatori najljepše Marijine molitve i odobrio sve ono što 'su njegovi predšasnici u pogled rozarija odlučili. On želi da se ta molitva svagdje i sva_da od svakoga moli, a osobito u kršćanskoj obiteli svako veče. Velika sedmica u Rimu je nešto veličanstvena. Zato. je razumljivo da mnogi siranci dolaze-.tih dana u Rim, da prisusivuju crkvenim funkcijama. Novost ovogodišnje velike «sedmice bila je izvogjenje divne Perosijeve ,Muke“ u Ponedjeljak i Utorak od rimske filharmonije Rossinijeve ,Stabat Mater“ ma Veliki Pe- tak u večer u Chiesa Nuova. Ovu zadnju su izvodili prvi talijanski pjevači uz zbor i orhestar svaki od 200: članova. Možete pojmiti kako je to bilo divno izvedeno. S pravom je »L'Ossewvatore Romano« žigosso pro: fanost djela i trgovačku svrhu, a ne pobožnost i lju- bav prema Muci izvedbe. M9 Perosi duševno obolio. U. zadnje vrijeme. ši: se po Rimu žalosna: vijest, da! je najveći crkveni: ne samo talijanski već i svjefski muzički genij, nenat- kriljivi dirigent Sikstinske kapele teško živčano obo- lio. Rađi toga nije došao d.rigirati u Minervi prigo- dom jubileja sv. Dominika.oKad su se-prošle godine _u.Sv.-Ignaciju. na.-koncertu:za-pomoć razrušenih-crkava- izvodila njegova. najnovija. djela. pod:.njegovim diri- govanjem, onđa su mnogi kritičari tvrdili, da je nad- visio i samog Palestrinu. To pak niječu M.o Casiriri (po svoj prilici njegov nasljednik), ali ne radi toga, što Perosi tije genij, već šlo ne. može. biti kompara-., cije .izmegju stare klasične. i moderne | perijode cr- kvene glazbe. : Kulturne vijesti, Kriza naske. Po jednoj statistici, što je nedavno iznesena_u njemačkim novinama, obustavljeno je ništa. ; manje nego 320 raznih listova u Njemačkoj od čega: je 180 maučnih: i: literarnih revija. : U Austriji je isti? slučaj. Ni u Čehoslovačkoj ne stoje sivari u tome bolje. Rusiju, Magjarsku, Poljsku ne irebamo.ni spominjati. ; Kako je u Francuskoj i Engleskoj: u tome pogledu istakaa. je neki dan jedan: francuski list, :koji kaže, da naučne revije ne-čita skoro niko osim jedan mali brej naučenjaka i akademika i drže se još jedino velikom potporom društva i države. — I u nas u tome pogle: du nije bolje. Interesirali smo se u nekim knjižarama, da li se prodaju knjige i koje vrste i dobili smo upravo porazne:odgovore : Ništa se ne prodaje... Kajigu oslabo iko. kupuje, - jer je postala luksus 1...</ A kada upitate koga za uzrok, on vam odgovori s krat: kom riječi: Skupo! Vjerujemo, da je skupo, da..je teško kupovati knjige onome, koji bi ih čitao, jer ova klasa ljudi nema novaca. Bogataši i oni, koji imaju.. obilato novaca, ti ljudi obično malo čitaju knjiga; njima: — tako mnogi njih misle — nijesu nužne, knjige, kad imaju novaca. Novac na žalost znači sve, jer drže, | kad imaju novaca, imaju i pameti, položaj i sve, — . a oni intelektualci, koji su čitav svoj život za knjigom proveli, oni danas ne mogu više ni kupiti knjige... =