St. 2. težaci neće pročitati. Neukom narodu treba puno go- voriti, pa će te držati da si vrijedan, još kad mu obe- ćaješ što možeš više | Raško se ugledao u Franića, pa ti i on drži sastanke i to česte sastanke, pa čak ide. držati sastanke u odlomeima Babini i Patirni i tu obe- čaje, kako, će se &n zauzeti za njihovo prosvjetno- ekonomsko pridignuće. .Naciti su wu za škole već odobreni, zgrade će se početi graditi odmah, a natje- čaji već će biti objelodanjeni. »Narodni dom« i mu- zej u Blatu; dokazom su što taj čovjek može!. — Pa vam on šalje i delegate u Beograd prigodom vjenča- nja našeg kralja. U oglasu Vam je stalo napisano: »odradio sam da nas zastupa naš brat i drug taj i taj«. Došao neki dan dne 21/V. u naše mjesto činovnik »Providnosti«, te je htio držat na plokati javno pre- davanje o koristi štednje. Slušatelja je bilo jako malo. Kažu da je Raško zabranio članovima »Težačke sloge« da prisustvuju tom. predavanju, jer nije u njega pitao dozvolu za predavanje! Da je došao koji govornik poput Franića da začarava težake, onda bi ga bili došli svi slušati, a kad dolazi čovjek, da govori o stvari, koja bi u istinu pripomogla pridignuću našega težaka, onda ga se nagovara, da ne ide to slušati ! O demagoške zaslijepljenosti! — Drugi Blačanin. LJUBLJANA. Raspusti opčinskog vijeća. Pokra- jinski namjesnik Hribar raspustio je u ime vlade »Občinski svet« u Ljubljani a imenovao komesarom demokrata dr. Senekovića. Uzrok zašto je vlada učinila taj korak je jedini taj, što je uvjerena da će na novim izborima pobijediti koalirane protidemokralske stranke u Ljubljani. — Dne 23.V. u 11 pr. p. održala se je protestna sjednica raspuštenog općinskog vijeća u pri- sustvu komesara dr. Bog. Senekoviča. — Župan dr. Perič dao je slijedeću izjavu : Zakon u $. 87 opć. reda za grad Ljubljana, na koji se pozivlje vladina odluka, kaže, da.vlada smije samo iz važnih razloga da raspusti opć. vijeće. Vlada ne navagja nijednoga razloga za svoju odredbu, jer faktično nema niti stvar- noga niti zakonitog razloga. Zato je njezina odredba protuzakonita i eklatantno kršenje općinske samou- prave i samoupravnoga načela, koje kaže da mora stati na čelu općine župan izabran od naroda.“ Zatim je bila pročitana dva puta energična protestna izjava, koja okrivljuje vladu zbog takovog nasilja i zakono- lomstva. — To su dokazi dobre uprave ceutralistič- nog sistema! — Jugoslavenski je klub uložio upit na ministra unutar. djela radi ovog nezakonitog raspusta. Koncerat zagrebačkog pjevačkog društva Mladost. Dne 22. V. davalo je akad. pjev. društvo >»Mladost« svoj koncerat u dvorani Filharmoničnog društva. Uti- sak je bio izvanredan. : Predavanje o crkvenim pitanjima u Rusiji. »Bo- goslovnu Akademija« priredila je dne 25. V. predava- nje o stanju crkve u Rusiji. Predavao je Rus g. Kli- menko, koji je svojim izvagjanjem informirao prisutnu inteligencu u pitanjima veoma važnim za danas, oso- Korčula Kratak izvadak iz povijesti grada Korčule na istoimenom otoku 2) priredio: Don MAŠO BODULIĆ, mitron. opat. 18). Crkva Svih Svetih, sagragjena početkom XIV. vijeka i predana odmah (1306) novoustanovljenoj bra- tovštini »Dobre smrti«. Ova je bratovština bila dužna, da se brine za ukop svih gragjana bez razlike, dok se nijesu ustanovile u XVII. v. druge dvije bratovštine (sv. Roka i sv. Mihovila ili blažene Gospe od Pojasa). Plafon crkve Svih Svetih pun je lijepih slikarija, a najznamenitija je slika obraćenje sv. Pavla na ogradi, kojom se ulazi u sakristiju. Ostale su slike u ovoj crkvi na žalost bile pokvarene prošloga vijeka od jed- nog domaćeg nadrislikara. U ovoj su crkvi dva grčka propeća, jedno je od ovih glasovito, ier označuje pre- laz od slikarije na rezbariju. U dvorani, koja služi za sakristiju, ima raznih grčkih slika uzetih u grčkim cr- kvama u Kandiji XVI. vijeka, kada su se neki Korču- lani skupa sa Mlečićima borili proti Turcima. Iza ve- likog otara glasovita je slika raznih svetaca muranske škole XIV. vijeka; na istomu je oltaru drveni kip Gospe i mrtvoga sina sa svim znakovima Njegove Muke (lijepa grupa pod imenom »La pieta» dobavljena u Mlecima XIII. vijeka.). 19) Razni grbovi od kamena, radnje vrijednih korčulanskih kamenara. Kamenarski je zanat uvijek cvao u Korčuli. Znameniti su grbovi obitelji »knezova Ismaelli« povrh vrata staroga Zakloništa u ulici »Is- maelli«, zatim grb obitelji »Miloš« na kutu drugoga poda na trgu sv. Marka, grb obitelji Baničević (Bani- sio)-sada kuća Denoble u ulici sv. Roka, te dva kras- na prozora, koja se čuvaju 1! pridvorju općin. dvora. NARODNA SVIJEST vito o pitanju sjedinjenja istoka sa E u koje on gleđa sigurnim očima.' : VITALJINA. Prve riječi, kojim vam se tilo. riječi su tužbe i jadanja. Već više vremena nemamo kiše, ie nam je cijela ljetinaona rubu posvemašnje ' propasti : sve.se je gotovo osušilo. Narod se je toliko trudio, pak se je bojati, da mu usjevi, a osobito po- vrće, neće dati ni sjeme koje je usijao. - Na Spasovo, naš glavni blagdan, pohodili su nas brojai gosti iz sve okolice i iz daljega.- Vidjeli smo pred crkvom, jednog odebljeg gospara i to uvijek praćena od šačice. izčalirenih demokrata iz Pločica i odovle (a dopraćena do po puta od mestra s Pločica), Odmah smo se sjetili, da bi to mogao biti ili g. Leon- tić ili kogod od one paste. Kazali su nam da se zove Dr. N. Z. Bjelovučić advokat u Metkoviću i da ima poslije podne držati skupštinu zemljoradničke stranke. I mi čekali i čekali i bili mu spravili ralo, motiku i objetelicu da se najprije uvjerimo, kakav je zemljo- \ radnik, pak da nam onda govori. I poslije tolikog napora, onako debeo po ovoj vrućini doći ovako daleko, mo- rao se je zadovoljiti samo nazdravica s čašicom mjesto sjajno uspjele skupštine, kako su ga uvjeravali isto- mišljenici. — I tako skupština nije bila držana, jer. je uvidio i ona i isčahureni, kakve bi lovor-vijence i uspjehe bio odnio. — Ne idite gospudo.k nama, jer znamo zašto idete, za sebe i trbuh svoj, a ne za nas ni dobro naše. Vitaljanin. TRSTENO. Ovogodišnji blagdan sv. Vida u Tr- stenomu slaviti će se iznimno u nedjelju po Tijelovu to jest dne 18. VI. zbog toga što ove godine spada u. isti dan Tijelovo i Vidov-dan. Seoski glavar obrtni referent. 86 godišnja Ane Katić ud. pok. Andrije ima pravo na prodaju kafe pod Platanom sa Poglavarstvenom dozvolom br. 25179 od 24. listopada 1906. (Obrtnički registar Br. 51 C.). Spomenuta starica tjerala je svoj obrt i plaća industriju po običaju. Jednoga dana bijaše starica napadnuta od seoskog glavara V. Miljasa, takogjer pod Platanom, koji joj razbaca sve njezino siromašno posugje a uz to joj zaprijeti sa vikom: ,Ja ti zabranjujem i ne smiješ dalje prodavati kafu pod Platanom niti u blizini nego gore gdje koze pasu, te ako budeš činiti buli- kane zatvorit ću te pod Batu, jer takova dozvola za mene ne vrijedi, tu ti nema posla ni žandarmerija ni Poglavarstvo.“ . . < Po ovom slučaju regbi da ini više. ne pripada obrinički referat, već je prišlo u ruke seoskim glavarima, koji su vlasni bacati pod noge Poglavar- stvene odredbe. Nadalje ne znamo dali je poznato općini u Orašcu, da je obrtni referat prenešen na seoskog glavara u Trstenomu. Molimo nadležne vlasti da ovu stvar svedu u zakonsku kolotečinu, a ovoga siledžiju na red pozovu. LISAC. Žalostan dogagjaj slučio se je u Pone- djeljak 29. maja: poslije podne (toga dana nagjoše 20). Povjesni spomenik maloga trga u obliku po- lukruga nalazi se u varošu na istočnoj strani grada, sagragjen je od engleskog gradskog zapovjednika Pe- tra Loven-a godine 1815., a gragjani u znak harnosti njegovog zauzimanja za gradske potrebe i rad slobode, koju su tada uživali, postaviše odnosni latinski natpis na dvjema piramidama. 21). Crkva sv. Nikole sa dominikanskim mana- stirom nalazi se na zapadnoj strani grada; u početku je crkva bila sagragjena na jednom samom brodu sa ma- nastirom godine 1501, pod knezom Ivanom Delfinom. God. 1571. Turci su izgorili gotovo svu crkvu i sa- samostan, ali dvije godine kasnije biše popravljeni, a god. 1663. bio je nadodan crkvi drugi brod sa istočne strane. U toj crkvi nalazi se krasan oltar od. karar- skoga mramora podignut od gragjana i na njemu slika: grčke Gospe, prama kojoj su stari Korčulani gojili osobitu pobožnost. U istoj je crkvi na oltaru sv. Petra Muč. slika toga sveca, koja je sada jedina i baš lijepa kopija Ticijanove istoimene slike, koja je izgorjela prošloga vijeka. u crkvi »San Giovanni e Paolo« u Mlecima. 22). Na otočiću »Badija« poznatom pod imenom »Otok« 25 časa udaljenom od građa lagjom na uba- vom položaju, obranjenom od vjetrova sa bujnom ve- getacijom, nalazi se crkva sa franjevačkim samostanom. Taj bi otok veoma zgodan bio za kakav sanatorij ili još bolje za zavod, gdje bi se oporavljali nemoćnici ili slaba djeca kao rijetko .drugovdje.. Otočić darovaše gragjani godine 1394, Franjevcima. Na njemu je pro- strana crkva sagragjena godine 1450., a kapela sv. Križa sa svojim veličanstvenim mramorskim (oltarom pridružena crkvi podignuta je godine 1769. U toj se kapeli čuva čudotvorno veliko drveno: Propeće, što su ' svoje svirale za pas. Predavanje nije nigdje držao, jer Br. 23. obješena u pojati cestara Stijepa Smokvinu, čovjeka inače dobra i poštena. Nezna se, što ga je moglo nu. gnati na ovaj nemili korak. Zlo je na njega djelovalo| što su obustavili cestarima nadoplatke, a on je bil otac od petero djece. Neka Bog bude milosrdan duši njegovoj ! PLOČICE. Opet se je ovamo nenadno e. jedan zemljoradnički polilikaš, i to glavom advokai Bjelovučić. Došao je na Spasovdan u našega meštr;, srpsko-zemljoradničkog propagaudiste. Naš je mešlaj potajno obavijestio nekoliko kmeta, svojih pristalica, Istog dana na večer od deset do dvanaest sati saku. piše se u školu, gdje im se je držalo predavanje agrarnoj reformi, uz to razna nagovaranja, upute i in\ formacije sa strane prisutnijeh. Jedan od istih zatraži riječ od g: predavača Bjelovučića, te ga upita: da li se može popovima ne davati datak. On mu odgovori: po. turči se, pak ti neće biti treba da' davaš! Na to sej dpiični vrlo zasramio, te u isto doba postao ogorčen naprama predavaču. Drugi opet pita: kako je to, di nas jedni advokati nagovaraju da gosparima ne dajemo ništa, a drugi nam daevno šalju petecijoni, da s mora gosparima sve isplatit, što je zaostalo i od više godina. Ta je stvar ispala vrlo smiješna, a jadni kme. tovi prisutni poprimiše više neki neobični izraz na svojim licima. Mi im se ništa ne čudimo, da se tako tajno i u noći sakupljaju. Oni su zato mogli isti stvar i u danu da obdrže, a još bolje i na javnoj skupštini, kao što je zadnji put i g. Leontić sa svojim pratiocem Jašom bio učinio. Mi, bi isto omako bili mirni i skladni kao i onda, te moguće i još bolje bili s njima prošli vrijeme. Dan prije Dr. Bjelovuči je zalazio po nekim kućama u Gjurinićima i MSIE Takogjer nam pripovijedaju, da je isti g. Bjelovuči; u nedjelju dne 28/5. došao na Mrcine. Ne bi li itamo štogod isposlovao. Naokolo je sa dvojicom seljana iz istog mjesta obilazio, imao je sviralu od trsti zaboli u žepu, kao i naši čobančići kada idu na pašu, zabod mu nije pošlo za rukom. — £. Budman, težak. se ŠSN |J ANEAS A S N LA LN Nor A SUDRUGU i BRATU Dn. IVU DEPOLU (umirovljenom župniku Prigodom Njegove ZLATNE MISE 4. lipnja 1922. SONEB TR: Pedeset vršiš Božje službe ljeta, I Bog te drži snažna, krepka, zdrava ; Zaslužio si! Za te mnoštvo četa Bogu se moli, da £' je zdrava glava ! : + Okusio si nepogode svieta, | 2-0. . I mučila te zloba, pakost, strava ; ; i nevinoj što duši teško smeta Sirota jadi ispod neba plava. Dična nas kita bila, pobro mili, Kržljave dvije ostadosmo grane, Al' ipak svakoj odoljesmo sili. A sad u tuzi pribrajamo dane Udesne, strašne i ako tielom čili ; No sursum corda, Bog Je s naše strane ! A. Gi de SSbRiiiciči ga po svoj prilici donijeli Franjevci iz Bosne poslij bitke na Kosovu ; glava je pravo, remek-djelo rezbarije Prema raznom položaju, s kojega se gleda, lice Spa siteljevo mnijenja oblike. Samostan pridružen crk bio je godine 1907. dosta proširen, te je sada velebn zgrada, koja je odregjena za gimnaziju. Znamenita i radnja klaustar sa svojim krasnim stupovima i glavi cama u gotskom slogu XVI. vijeka. U biblioteci . čuvaju mnoga inkunabula (starinski rukopisi i pergi mene osobite vrijednosti), i razno oružje oteto u S ESE== il nima i vojnicima Uluz-Ali godine 1571. 23). Drugi je znameniti otočić udaljen 10 časa ' gjom od Badije Vrnik, poznat još za vremena Rimlj na, gdje su bili kamenolomi na glasu, kakvih nem u Dalmaciji glede vrsti kamena po priznanju najvećega dalmatinskoga povjesničara »trogiranina Lucija«. Jo u XVI. vijeku imali su radnici na Vrniku neku vri kamenarske bratovštine sa svojim Pravilnikom. Kame rije iz Vrnika išlo je i ide još i danas svuda po Dal maciji, a prije se je mnogo izvozilo i na daleki o U samom Carigradu imamo kuća sagragjenih ii kamenom, a u Dalmaciji više monumentalnih zgrada lijepih nadgrobnih spomenika, koji po II vrsti togi kamena izgledaju da su mramorni. ! 24.) Na Korčuli se nalaze (veliki i glasoviti da matinski škveri gdje se i danas građe uzomt lagje za privatne osobe i za razna društva. Jednom su se gradili ovdje veliki trgovački brodovi na jedn kao i elegantni čamci za ratnu mornaricu bivše Austro Ugarske Monarhije. Škveri i kamenolomi bijahu o starine dva najglavnija vrela dobiti i dva najbolje raz vijena obrta pučanstva grada Korčule. i € * * Ea a (Slijedi) |