St. 2.

težaci neće pročitati. Neukom narodu treba puno go-
voriti, pa će te držati da si vrijedan, još kad mu obe-
ćaješ što možeš više | Raško se ugledao u Franića, pa

ti i on drži sastanke i to česte sastanke, pa čak ide.

držati sastanke u odlomeima Babini i Patirni i tu obe-
čaje, kako, će se &n zauzeti za njihovo prosvjetno-
ekonomsko pridignuće. .Naciti su wu za škole već
odobreni, zgrade će se početi graditi odmah, a natje-
čaji već će biti objelodanjeni. »Narodni dom« i mu-
zej u Blatu; dokazom su što taj čovjek može!. — Pa
vam on šalje i delegate u Beograd prigodom vjenča-
nja našeg kralja. U oglasu Vam je stalo napisano:
»odradio sam da nas zastupa naš brat i drug taj i taj«.
Došao neki dan dne 21/V. u naše mjesto činovnik
»Providnosti«, te je htio držat na plokati javno pre-
davanje o koristi štednje. Slušatelja je bilo jako malo.
Kažu da je Raško zabranio članovima »Težačke sloge«
da prisustvuju tom. predavanju, jer nije u njega pitao
dozvolu za predavanje! Da je došao koji govornik
poput Franića da začarava težake, onda bi ga bili
došli svi slušati, a kad dolazi čovjek, da govori o
stvari, koja bi u istinu pripomogla pridignuću našega
težaka, onda ga se nagovara, da ne ide to slušati !
O demagoške zaslijepljenosti! — Drugi Blačanin.

LJUBLJANA. Raspusti opčinskog vijeća. Pokra-
jinski namjesnik Hribar raspustio je u ime vlade
»Občinski svet« u Ljubljani a imenovao komesarom
demokrata dr. Senekovića. Uzrok zašto je vlada učinila
taj korak je jedini taj, što je uvjerena da će na novim
izborima pobijediti koalirane protidemokralske stranke
u Ljubljani. — Dne 23.V. u 11 pr. p. održala se je
protestna sjednica raspuštenog općinskog vijeća u pri-
sustvu komesara dr. Bog. Senekoviča. — Župan dr.
Perič dao je slijedeću izjavu : Zakon u $. 87 opć.
reda za grad Ljubljana, na koji se pozivlje vladina
odluka, kaže, da.vlada smije samo iz važnih razloga
da raspusti opć. vijeće. Vlada ne navagja nijednoga
razloga za svoju odredbu, jer faktično nema niti stvar-
noga niti zakonitog razloga. Zato je njezina odredba
protuzakonita i eklatantno kršenje općinske samou-
prave i samoupravnoga načela, koje kaže da mora
stati na čelu općine župan izabran od naroda.“ Zatim
je bila pročitana dva puta energična protestna izjava,
koja okrivljuje vladu zbog takovog nasilja i zakono-
lomstva. — To su dokazi dobre uprave ceutralistič-
nog sistema! — Jugoslavenski je klub uložio upit na
ministra unutar. djela radi ovog nezakonitog raspusta.

Koncerat zagrebačkog pjevačkog društva Mladost.
Dne 22. V. davalo je akad. pjev. društvo >»Mladost«
svoj koncerat u dvorani Filharmoničnog društva. Uti-
sak je bio izvanredan. :

Predavanje o crkvenim pitanjima u Rusiji. »Bo-
goslovnu Akademija« priredila je dne 25. V. predava-
nje o stanju crkve u Rusiji. Predavao je Rus g. Kli-
menko, koji je svojim izvagjanjem informirao prisutnu
inteligencu u pitanjima veoma važnim za danas, oso-

Korčula

Kratak izvadak iz povijesti grada Korčule na istoimenom otoku
2) priredio: Don MAŠO BODULIĆ, mitron. opat.

18). Crkva Svih Svetih, sagragjena početkom XIV.
vijeka i predana odmah (1306) novoustanovljenoj bra-
tovštini »Dobre smrti«. Ova je bratovština bila dužna,
da se brine za ukop svih gragjana bez razlike, dok
se nijesu ustanovile u XVII. v. druge dvije bratovštine
(sv. Roka i sv. Mihovila ili blažene Gospe od Pojasa).
Plafon crkve Svih Svetih pun je lijepih slikarija, a
najznamenitija je slika obraćenje sv. Pavla na ogradi,
kojom se ulazi u sakristiju. Ostale su slike u ovoj
crkvi na žalost bile pokvarene prošloga vijeka od jed-
nog domaćeg nadrislikara. U ovoj su crkvi dva grčka
propeća, jedno je od ovih glasovito, ier označuje pre-
laz od slikarije na rezbariju. U dvorani, koja služi za
sakristiju, ima raznih grčkih slika uzetih u grčkim cr-
kvama u Kandiji XVI. vijeka, kada su se neki Korču-
lani skupa sa Mlečićima borili proti Turcima. Iza ve-
likog otara glasovita je slika raznih svetaca muranske
škole XIV. vijeka; na istomu je oltaru drveni kip
Gospe i mrtvoga sina sa svim znakovima Njegove
Muke (lijepa grupa pod imenom »La pieta» dobavljena
u Mlecima XIII. vijeka.).

19) Razni grbovi od kamena, radnje vrijednih
korčulanskih kamenara. Kamenarski je zanat uvijek
cvao u Korčuli. Znameniti su grbovi obitelji »knezova
Ismaelli« povrh vrata staroga Zakloništa u ulici »Is-
maelli«, zatim grb obitelji »Miloš« na kutu drugoga
poda na trgu sv. Marka, grb obitelji Baničević (Bani-
sio)-sada kuća Denoble u ulici sv. Roka, te dva kras-
na prozora, koja se čuvaju 1! pridvorju općin. dvora.

NARODNA SVIJEST

vito o pitanju sjedinjenja istoka sa E u koje

on gleđa sigurnim očima.'
: VITALJINA. Prve riječi, kojim vam se tilo.
riječi su tužbe i jadanja. Već više vremena nemamo

kiše, ie nam je cijela ljetinaona rubu posvemašnje '

propasti : sve.se je gotovo osušilo. Narod se je toliko
trudio, pak se je bojati, da mu usjevi, a osobito po-
vrće, neće dati ni sjeme koje je usijao. -

Na Spasovo, naš glavni blagdan, pohodili su nas
brojai gosti iz sve okolice i iz daljega.- Vidjeli smo
pred crkvom, jednog odebljeg gospara i to uvijek
praćena od šačice. izčalirenih demokrata iz Pločica i
odovle (a dopraćena do po puta od mestra s Pločica),
Odmah smo se sjetili, da bi to mogao biti ili g. Leon-
tić ili kogod od one paste. Kazali su nam da se zove
Dr. N. Z. Bjelovučić advokat u Metkoviću i da ima
poslije podne držati skupštinu zemljoradničke stranke.
I mi čekali i čekali i bili mu spravili ralo, motiku i
objetelicu da se najprije uvjerimo, kakav je zemljo-

\ radnik, pak da nam onda govori. I poslije tolikog napora,

onako debeo po ovoj vrućini doći ovako daleko, mo-
rao se je zadovoljiti samo nazdravica s čašicom mjesto
sjajno uspjele skupštine, kako su ga uvjeravali isto-

mišljenici. — I tako skupština nije bila držana, jer. je
uvidio i ona i isčahureni, kakve bi lovor-vijence i
uspjehe bio odnio. — Ne idite gospudo.k nama, jer

znamo zašto idete, za sebe i trbuh svoj, a ne za nas
ni dobro naše. Vitaljanin.

TRSTENO. Ovogodišnji blagdan sv. Vida u Tr-
stenomu slaviti će se iznimno u nedjelju po Tijelovu
to jest dne 18. VI. zbog toga što ove godine spada
u. isti dan Tijelovo i Vidov-dan.

Seoski glavar obrtni referent. 86 godišnja Ane
Katić ud. pok. Andrije ima pravo na prodaju kafe pod
Platanom sa Poglavarstvenom dozvolom br. 25179
od 24. listopada 1906. (Obrtnički registar Br. 51 C.).

Spomenuta starica tjerala je svoj obrt i plaća industriju

po običaju. Jednoga dana bijaše starica napadnuta od
seoskog glavara V. Miljasa, takogjer pod Platanom,
koji joj razbaca sve njezino siromašno posugje a uz
to joj zaprijeti sa vikom: ,Ja ti zabranjujem i ne
smiješ dalje prodavati kafu pod Platanom niti u blizini
nego gore gdje koze pasu, te ako budeš činiti buli-
kane zatvorit ću te pod Batu, jer takova dozvola za
mene ne vrijedi, tu ti nema posla ni žandarmerija ni
Poglavarstvo.“ . . <

Po ovom slučaju regbi da ini više. ne
pripada obrinički referat, već je prišlo u ruke seoskim
glavarima, koji su vlasni bacati pod noge Poglavar-
stvene odredbe. Nadalje ne znamo dali je poznato
općini u Orašcu, da je obrtni referat prenešen na
seoskog glavara u Trstenomu.

Molimo nadležne vlasti da ovu stvar svedu u
zakonsku kolotečinu, a ovoga siledžiju na red pozovu.

LISAC. Žalostan dogagjaj slučio se je u Pone-
djeljak 29. maja: poslije podne (toga dana nagjoše

20). Povjesni spomenik maloga trga u obliku po-
lukruga nalazi se u varošu na istočnoj strani grada,
sagragjen je od engleskog gradskog zapovjednika Pe-
tra Loven-a godine 1815., a gragjani u znak harnosti
njegovog zauzimanja za gradske potrebe i rad slobode,
koju su tada uživali, postaviše odnosni latinski natpis
na dvjema piramidama.

21). Crkva sv. Nikole sa dominikanskim mana-
stirom nalazi se na zapadnoj strani grada; u početku je
crkva bila sagragjena na jednom samom brodu sa ma-
nastirom godine 1501, pod knezom Ivanom Delfinom.
God. 1571. Turci su izgorili gotovo svu crkvu i sa-
samostan, ali dvije godine kasnije biše popravljeni, a
god. 1663. bio je nadodan crkvi drugi brod sa istočne
strane. U toj crkvi nalazi se krasan oltar od. karar-

skoga mramora podignut od gragjana i na njemu slika:

grčke Gospe, prama kojoj su stari Korčulani gojili
osobitu pobožnost. U istoj je crkvi na oltaru sv. Petra
Muč. slika toga sveca, koja je sada jedina i baš lijepa
kopija Ticijanove istoimene slike, koja je izgorjela
prošloga vijeka. u crkvi »San Giovanni e Paolo« u
Mlecima.

22). Na otočiću »Badija« poznatom pod imenom
»Otok« 25 časa udaljenom od građa lagjom na uba-
vom položaju, obranjenom od vjetrova sa bujnom ve-
getacijom, nalazi se crkva sa franjevačkim samostanom.
Taj bi otok veoma zgodan bio za kakav sanatorij ili
još bolje za zavod, gdje bi se oporavljali nemoćnici
ili slaba djeca kao rijetko .drugovdje.. Otočić darovaše
gragjani godine 1394, Franjevcima. Na njemu je pro-
strana crkva sagragjena godine 1450., a kapela sv.
Križa sa svojim veličanstvenim mramorskim (oltarom
pridružena crkvi podignuta je godine 1769. U toj se
kapeli čuva čudotvorno veliko drveno: Propeće, što su

' svoje svirale za pas. Predavanje nije nigdje držao, jer

Br. 23.
obješena u pojati cestara Stijepa Smokvinu, čovjeka
inače dobra i poštena. Nezna se, što ga je moglo nu.
gnati na ovaj nemili korak. Zlo je na njega djelovalo|
što su obustavili cestarima nadoplatke, a on je bil
otac od petero djece. Neka Bog bude milosrdan duši
njegovoj !

PLOČICE. Opet se je ovamo nenadno e.
jedan zemljoradnički polilikaš, i to glavom advokai
Bjelovučić. Došao je na Spasovdan u našega meštr;,
srpsko-zemljoradničkog propagaudiste. Naš je mešlaj
potajno obavijestio nekoliko kmeta, svojih pristalica,
Istog dana na večer od deset do dvanaest sati saku.
piše se u školu, gdje im se je držalo predavanje
agrarnoj reformi, uz to razna nagovaranja, upute i in\
formacije sa strane prisutnijeh. Jedan od istih zatraži
riječ od g: predavača Bjelovučića, te ga upita: da li se
može popovima ne davati datak. On mu odgovori: po.
turči se, pak ti neće biti treba da' davaš! Na to sej
dpiični vrlo zasramio, te u isto doba postao ogorčen
naprama predavaču. Drugi opet pita: kako je to, di
nas jedni advokati nagovaraju da gosparima ne dajemo
ništa, a drugi nam daevno šalju petecijoni, da s
mora gosparima sve isplatit, što je zaostalo i od više
godina. Ta je stvar ispala vrlo smiješna, a jadni kme.
tovi prisutni poprimiše više neki neobični izraz na
svojim licima. Mi im se ništa ne čudimo, da se tako
tajno i u noći sakupljaju. Oni su zato mogli isti
stvar i u danu da obdrže, a još bolje i na javnoj
skupštini, kao što je zadnji put i g. Leontić sa svojim
pratiocem Jašom bio učinio. Mi, bi isto omako bili
mirni i skladni kao i onda, te moguće i još bolje
bili s njima prošli vrijeme. Dan prije Dr. Bjelovuči
je zalazio po nekim kućama u Gjurinićima i MSIE
Takogjer nam pripovijedaju, da je isti g. Bjelovuči;
u nedjelju dne 28/5. došao na Mrcine. Ne bi li itamo
štogod isposlovao. Naokolo je sa dvojicom seljana iz
istog mjesta obilazio, imao je sviralu od trsti zaboli

    
   
  
   
 
 
 
   
   
  
 
 
   
   
   

u žepu, kao i naši čobančići kada idu na pašu, zabod

mu nije pošlo za rukom. — £. Budman, težak.
se ŠSN |J ANEAS A S N LA LN Nor A
SUDRUGU i BRATU
Dn. IVU DEPOLU
(umirovljenom župniku
Prigodom Njegove ZLATNE MISE 4. lipnja 1922.
SONEB TR:
Pedeset vršiš Božje službe ljeta,
I Bog te drži snažna, krepka, zdrava ;
Zaslužio si! Za te mnoštvo četa
Bogu se moli, da £' je zdrava glava ! :
+ Okusio si nepogode svieta, | 2-0. .
I mučila te zloba, pakost, strava ; ;
i nevinoj što duši teško smeta
Sirota jadi ispod neba plava.
Dična nas kita bila, pobro mili,
Kržljave dvije ostadosmo grane,
Al' ipak svakoj odoljesmo sili.
A sad u tuzi pribrajamo dane
Udesne, strašne i ako tielom čili ;
No sursum corda, Bog Je s naše strane !

A.

Gi de

 

 

SSbRiiiciči

ga po svoj prilici donijeli Franjevci iz Bosne poslij
bitke na Kosovu ; glava je pravo, remek-djelo rezbarije
Prema raznom položaju, s kojega se gleda, lice Spa
siteljevo mnijenja oblike. Samostan pridružen crk
bio je godine 1907. dosta proširen, te je sada velebn

zgrada, koja je odregjena za gimnaziju. Znamenita i
radnja klaustar sa svojim krasnim stupovima i glavi
cama u gotskom slogu XVI. vijeka. U biblioteci .
čuvaju mnoga inkunabula (starinski rukopisi i pergi

mene osobite vrijednosti), i razno oružje oteto u

S ESE== il

nima i vojnicima Uluz-Ali godine 1571.
23). Drugi je znameniti otočić udaljen 10 časa '

 gjom od Badije Vrnik, poznat još za vremena Rimlj

na, gdje su bili kamenolomi na glasu, kakvih nem
u Dalmaciji glede vrsti kamena po priznanju najvećega
dalmatinskoga povjesničara »trogiranina Lucija«. Jo
u XVI. vijeku imali su radnici na Vrniku neku vri
kamenarske bratovštine sa svojim Pravilnikom. Kame
rije iz Vrnika išlo je i ide još i danas svuda po Dal
maciji, a prije se je mnogo izvozilo i na daleki o
U samom Carigradu imamo kuća sagragjenih ii

   
  

kamenom, a u Dalmaciji više monumentalnih zgrada
lijepih nadgrobnih spomenika, koji po II vrsti togi
kamena izgledaju da su mramorni. !

24.) Na Korčuli se nalaze (veliki i glasoviti da
matinski škveri gdje se i danas građe uzomt
lagje za privatne osobe i za razna društva. Jednom
su se gradili ovdje veliki trgovački brodovi na jedn
kao i elegantni čamci za ratnu mornaricu bivše Austro
Ugarske Monarhije. Škveri i kamenolomi bijahu o
starine dva najglavnija vrela dobiti i dva najbolje raz
vijena obrta pučanstva grada Korčule. i

€

  

 

* *

Ea a (Slijedi) |