str, 2. facti, kao državno pismo. Zanimivo je kako mi onto hoće da dokaže. On veli: ,to nije istina, jer dobivate dnevno riješenja ministarstva i čirilicom i latinicom, već prema tomi na kakvom je pisaćemu stroju pjšgno riješenje“. — Dakle $u pisaći slrojevi krivi. A ko ih nabavlja ? Čini se u ostalom, da su se oni pisaći stro. jevi sa latinicom, kojihi je u početku nešto bilo, po+ kvarili, te su sada u porabi samo oni sa ila primjedbi : “od 24 odgovora, što ih imam od raznil ministarstva nije latinicom pisan nijedan!) Ali ovo je sporedno, već pitajmo, da li su ti pisaći strojevi krivi, da sa na svim ministarstvima fable samo či- rilicom pisane ? Zar se i table pišu pisaćim strojem ? . Da li su ti pisaći strojevi krivi, da se štampaju ukazi o podijeljivanju redova (ordena) uvijek sa čirilicom ? i t. d. (U primjedbi veli, kako je dva put preko pred- sjednika skupštine upravio upit ministru predsjedniku: zašto se ne vrši odredba ministr. savjeta, po kojoj svi napisi državnih ureda imaju biti napisani ćirilicom i lati- nicom — i oba puta nije nikakva odgovora dobio !) ,G. anonimni pisac tvrdi, da ima u Beogradu po ulicama više napisa latinicom, nego li u Zagrebu ćiri- licom, i time misli da je pobio moju tvrdnju, da se ,čirilica silovitim nasrtajem pojedinaca nemeće i pri- vainom saobraćaju.“ a Napisi latinicom u Beogradu postoje već od prije rata odavna i nužni si zbog stranaca na zapadu, koji ne poznaju čirilice, pa ne bi ni trgovčeva imena pro- čitati znali. Nisu oni nastali sada i nisu nastali zbog bratske susretljivosti. Zato ćemo tamo naći latinicom ispisana imena, na primjer na ovaj način: Vourichitch.“ — U Beogradu uistinu nije latinica silovitim nasrtajem pojedinaca nametnutali privatnom saobraćaju. Ali može li to g. pisac po duši reći i sa ćirilicom u Zemunu, u Vukovaru, Osijeku, Rumi, Vinkovcima itd, ?“ Nu ima još nešto što je g. Rojc rekao, a što je dobro da se ovdje napomene. Oa piše: ,G. pisac mi podmeće, da ja u podupiranju širenja jugoslavenskog imena sa strane državne vlasti vidim ,progon hrvat- skog imena“, a ja sam kazao ovo: ,Hrvatsko je ime u ustavu priznato državotvornim imenom, a državna ga vlast progoni! Jugoslavensko ime nije ustav priznao, a drzavna ga vlast kod nas i silom podupire! Gdje je tu logika, gdje pravo, gdje razum? Gdje je ustav ?“ ,Eto rekao sam nešto posvema drugo, nego li je g. pisac, istrgnuvši jednu rečenicu iz čitavoga stava, meni podmetnuo. — G. pisac nije htio ni da opazi one dvije male riječi ,kod nas“. Da, i pitam g. ano- nimnog pisca: zašto se tako radi samo kod nas? Za- što se službeno ne podupire širenje jugoslavenskog imena u Srbiji? u Vojvodini? u Bosni i t, d.?“ (Za to, što naši ,službeni“ i ,neslužbeni“ radikali toga neće, a naši , službeni“ demokrati klipšu za njima. Primj. Uredništva »Nar. Svijesti«). —_ => =: 8 EK 3:8 Kulturne vijesti, Upliv Svete Stolice. Sovjetska je vlada naredila sudu u Moskvi, da odgodi smaknuće svećenika Do- brolubskoga, Samodeskoga, Nadeždina i još sedmorice "drugih svećenika, koji su bili osugjeni na smrt radi otpora proti otimanju crkvenoga blaga. Ovo pomilo- vanje pripisuje se' općenito intervenciji Svete Stolice. Španjolski ministar vanjskih posala o kršć. kulturi. Španjolska je katolička zemlja ove godine NARODNA SVIJEST slavila 300 godišnji jubilej četvorice svetaca, naime :' sv. Isidora, sv. Franje Ksaverskoga, sv. Ignacija i sv. Tereze. I vladajuća dinastija je katolička pak st i mi- nistri katolici. U Madridu se obdržavala velika vjerska svečanost misionarskoga društva, na koju je došao i miilistar vanjskih posala Gonzalez Hontorie, te je na istoj držao govor. Katolički njegov govor vrlo je mioćao djelovao na sve prisutne. O kulturi reče on ovo: ,Prava kultura u svom temelju nije ništa ina, no rgaz- vitak i udjelotvorenje evangjelja. Evangjelje je dakle te- melj kulture uopće. Češki , Našinec“ nadodaje tomu: , Ali kod nas svi protukulturni elemeati bivaju potpomagani a katolici, ti glasnici prave kulture, bivaju mučeni“. Srbi, čuvari pravoslavlja. Gotovo sve srpske novine, osobito radikalsko-čokorilovske, strašno se ljute na papu, što sklapa ugovor s ruskim boljševicima o slobodi katoličke crkve u Rusiji. S jedne strane se zgražaju, kako može papa voditi razgovore s boljševi- cima, koji su pobili tolike svećenike i biskupe, a s dru- ge strane psuju boljševike, što puštaju, da se katoli- čanstvo širi po Rusiji. Zar da je ovim _ novi- nama žao, što boljševici još gore ne progone kato- like nego do sada? Papa se je više puta s uspjehom zauzeo, ne samo za progonjene katolike, već i za pra- voslavne, a to je i nedavno učinio. A šta je do sada učinila beogradska vlada za pravoslavne duhovnike u Rusiji? Ništa. — Beogradski »Balkan« žali za ruskim carem, ,koji je vazda bio šef crkve (ruske) i držao u svojim rukama sav otpor Rimu, te u Rusiji nije bilo mjesta papi (makar je bilo tamo preko 12 milijuna katolika osim Poljaka ! op. ur.). Cara je nestalo, i ko će ga u čuvanju pravoslavlja zastupati, ako ne mi (Srbi) naravno čuvajući vjersku osjetljivost naših ka- tolika“, veli »Balkan«. — ,Divnih li čuvara pravoslavlja, — primjećuju na to sarajevske »Hrv. Pučke Novine« — koji u godini dana zalaze dva tri put u crkvu ili ni jedamput! Misle valjda očuvati pravoslavlje paradama, bez unutarnjega života u svojoj crkvi! ENA Ad LN NASA ONO AL LA LN Nat LA LEAST EO —: Pomozite gladnoj Rusiji ! — Pisma iz naroda. KORČULA. Premještlaj kotarskog poglavara. Kotarski poglavar gosp. Andrija Ferri. mora da nas ostavi; Imenovan ureda u Splitu. Ovo je prvi poglavar iza talijanske evakuacije i njemu Korčula mnogo duguje, da su se prilike sredile. Kroz ovu samu godinu, što je megju nama, osvojio je simpatije ne samo grada i otoka već i cijelog kotara Korčulanskog. Njegova pravednost i nepristranost, njegova čednost i rodoljubnost, a po- najviše odlučnost i značajnost svakomu je morala da imponira. Nije dopuštao da bude lutka u ičijim rukama, već je odvažno kročio putem pravde i pra- je poglavicom. stanbenog - ; Br. 24. vice. I valja: da: je to njegov glavni grijeh u očima. onih, koji bi htjeli da uvijek vedre i oblače. Gosp.“ Ferri duša je od čovjeka, den lie=tagd lave do pete ali u pravom smislu ove ri Za ovako čestitim i vri ednim pivom žali cijeli kotar bez razlike stra- naka i opća Bi bila želja, pravi plebiscit da on ostane. u našoj sredini, kad bi demokratska splitska vlada znala da poštuje i uvaži volju naroda. Ali naši ,gro- movnici“ nasjedaju kojekakvim ličnim _ ambicijama, pak pred narodom gube sasma i ugled i kredit. De. mokrati su iskopali sami sebi grob svojom našilnošću i goropadnošću. — Značajni g. Ferri ostavit će naš. grad i kotar, ali njegova uspomena živiti će u srcima svih onih, koji su š njime bar jedanput u dotićaj do- šli. Ako ga ne otprati svečano općinska glazba, ako. mu ne bude priregjen sjajni oproštajni banket, ali će. ga pratiti zahvalnost cijelog naroda. — Korčulanin. BLATO (na Korčuli). Dne 28/V t. g. imali smo. javnu skupštinu pod vedrim nebom, koju je sazvao N. Raško i Fr. Kalogera. Sto se je zapravo htjelo s tom skupštinom, mi ne možemo razumjeti. Govorio je najviše N. Raško, ali ga se nije razumjelo ništa, jer je protivna strana neprestano vikala: ,dolje“, a: čulo se je i drugih poklika za istoga ne baš najugod- nijih. Tom prigodom žandarmarija je uapsila 3-4 mlada. nacijonalista i uvečer ih je pustila. — Čovjek se sne- biva kad vidi kako neki težaci nasijedaju tomu Rašku. — nepoznatom strancu. Najžalosnije je pak, što se u narodu potpiruje megjusobna mržnja, uništava sasvim poštenje i varajući narod radi se samo za lične am- bicije. — U prošli utorak dne 30./V. počela je kod: nas stavnja mladića rogjenih od 1898-1902, te je tra- jala do petka. Mnogo ih je uzelo. —- Raško je htio upriličiti doček komisije za stavnju, pa su već bile pripravne i djevojčice sa cvijećem, koje su imale poći na doček. U ponedjeljak večer kasno otigje posebno izaslanstvo u Veluluku da pita komisiju, dali je voljna. da ih dočekaju. Odlučno zabraniše svaki doček.: Kad Rašku to ne uspije, utorak u jutro prije stavnje, otide sa još 2 pomoćnika, da se predstavi komisiji i da zatraži, da će on prisustvovati stavnji u ime općine, . jer :da današnja općinska uprava ne predstavlja narod, budući joj je dano nepovjerenje. Što vam se čini?! Izbačen je iz općine! — i Kad mu ništa nije uspjelo, onda se je htio osve- titi. Općina odredi, da glazba svira u četvrtak preko večere u počast rečene komisije. Raško po svojim agentima nagovorio 3-4 glavna glazbara da ne idu svirati i tako glazba nije mogla izaći. Umišljali g. Raško, što je s time postigao ?! Blaćanin. ki Ispravak na dopise iz Konavala. Molim teme- ljem $S 19 zakona o štampi, da donesete u budućem broju ovaj ispravak: 1.) Nije istina, da sam u Vitaljini imao držati javnu skupštinu, jer je nijesam prije pri- javio poglavarstvu, pa nisam ni mogao držati je. 2.) Nije istina, da u Vitaljini nisam držao skupštinu, već naprotiv sam je držao u dvorani punoj ljudi u Županovića. 3.) Nije istina, da sam reko da se po- turči, ko neće da daje svećenicima dohodak, već na- protiv je istina, da sam rekao, da se ima zakonom ukinuti redovina, koja #tišti sela, a ne gradove. — Dr. Bjelovučić. : Op. uredništva. Riječ imaju naši dopisnici. koji su nam dopise poslali i koji zastalno nijesu stvar iz prsta isisali. : Korčula Kratak izvadak iz povijesti srada Korčule na istoimenom otoku Don MAŠO BODULIĆ, mitron. opat. (Svršetak). priredio : Za stranče je vrijedno da se ovdje zabilježi još slijedeće: Korčula (grad) broji 2000 stanovnika, sje- dište je svih kotarskih vlasti, ima pučku i gragjansku mušku i žensku školu, zanatsku državnu školu, zavod Svetih Angjela Čuvara (Internat sa školom za odrasle djevojčice), općinsku glazbu, pjevačko društvo sv. Ce- cilije, filijalku Jadranske banke, lijepe, duge, proste od gliba i praha, a donekle hladom snabdjevene šet- nje na zapadnoj i na istočnoj strani grada; ubav i borovima' te drugim zelenilom bogat gradski ,park Hober“, 10 časa daleko od grada. Sa platea ovoga parka uživa se krasan pogled na čarobnu okolicu i na mnoštvo malenih razasutih otočiča, na poluotok Pelješac i na korčulanski kono. Građ je prikladna stacija za ljetna kupanja, osobito. u. bližnjem mjestu Lumbardi, koja je udaljena jedan sat hoda po lijepom putu; u Lumbardi je tlo pržinasto i ma kopnu i na mori, te veoma zgodno za kupanje. Mjesto ima 1.400 duša, podneblje je kao uopće cijeloga otoka vrlo u- godno, zimi umjerena: studen, a ljeti nema velikih vrućina. Ovo je selo na glasu radi svoga izvrsnoga bjelog vina nazvanog ,Grk“. Ima vrelo žive vode u mjestu ,Krmača“ (voda veoma lagana i zdrava). Drugo je mjesto Zrnovo, udaljeno samo po sata hoda od grada sa južne strane sa 2.000 duša, zgodno je za zimske šetnje novim kolnim putem, sa kojega se uživa: takogjer lijepi vidik. Na otoku je ukupno 9 mjesta — sve sami kato- lici; svako mjesto ima svoju posebnu župu i pučku školu za muške i za ženske i osim Lumbarde sva su ostala mjesta prama zapadu na cesti, koja vodi iz grada do Veleluke. Prvo je mjesto poslije Žrnova Pupnat (10 klm od grada) sa 900 stan. sa svojom li- jepom župnom crkvom na tri broda od XVII. vijeka. Dva kilometra još prama zapadu (a 12 klim. od grada) pri moru je mjesto Račišće sa 1.050 stan. Žitelji nje- govi dogjoše iz Primorja kraj Neretve koncem XVII. vijeka privolom Mletačke Republike, a gradsko Vijeće odredi im današnju luku; Račišćani su na glasu kao valjani pomorci; u ovo zadnje doba (1906) sagradiše udobnu i lijepu župnu crkvu. — Za Pupnatom dolazi mjesto Čara (17 klm od grada) sa 770 stan. U žup- moj crkvi sagragjenoj XVI. v. malazi se znamenita slika Bassana (Jacobo de Ponte) »Isus se iskazuje Apo- stolima.« U tomu je mjestu i zavjetia kapela BI. Gospe, koja se spominje u jednom ugovoru još g. 1393., a poznata sada pod imenom ,Gospa Čarskog Polja“, kamo dolaze hodočasnici sa cijeloga otoka svake go- dine, osobito na 25 jula i ia Malu Gospu. — Uda- ljeno 3 klm. od Čare je starinsko mjesto Smokvica sa 1.050 stanovnika. Najljepša polja ma otoku pripa- daju tomu mjestu. Proizvagja izvrsno crno i bijelo vino i bogato je raznim voćem. Najveće mjesto na otoku je varoš Blato udaljeno 36 klm od grada sa preko 8.000 :stanovnika. Blato je sjedište Općine i Suda; osim:pučke ima i gragjansku mješovitu školu. Najznamenitija starinska gragjevina je Loža sagragjena g. 1496, a preuregjena g. 1700. sa lijepih 16 stupova; trg, na kojom je loža, bio je ure- gjen g. 1789. i iste godine sagragjen zvonik Plebanske Crkve Svih Svetih. U toj crkvi sagragjenoj XIV. vijeka znamenita je slika »Svih Svetih«, radnja mletačke škole XVII. vijeka, kao:takogjer:kapela sa lijepim oltarom svete Vinčence sagragjen g. 1795. Tijelo ove:svetice bilo je tada preneseno iz rimskih katakomba pod korčulanskim Biskupom Josipom Kosorić, dočim tijelo sv. Todora bilo je preneseno iz istih katakomba u Korčulu;otprije, naime. godine 1735. od kočulanskoga Biskupa Vicka Kosovića. Od Blata po prilici 4 klm udaljeno je najnovije: mjesto otoka Velaluka pri moru sa 4.500 stanovnika: i sa posebnom općinom. Otrag 150 g. bijaše u njemu. sasvim malo kuća, većinom blatskih magaza ; sačinja-: vaše sa Blatom istu župu; mnoge obitelji iz raznih mjesta Dalmacije, a najviše iz Blata naseliše se tu prošloga vijeka, te mjesto. napreduje kao malo koje drugo u pokrajini, Ima krasnu zgradu za svoje škole; najljepšu i najudobniju u cijelom kotaru. : Sa sjeverne strane grada Korčule prostire se po- luotok Pelješac sa tri ubava mjestanca na moru: Orebiči, Kučište i Viganj. Povrh istih-uzdiže se brdo (visoko 914 m.) sa vrhom svetoga Ilije, koji dominira. prema istoku sve do Vratnika a lijepo se vidi Neret- vanska okolica, Makarsko Primorje, otoci Mljet, Kor- čula, Hvar,, Vis, Lastovo i Brač. .Na pelješkoj je rivieri vegetacija bujna.: čedri, naranče, limuni, paome i cvi-. jeće svake. vrsti cvjetaju usred najljuće zime kao malo. drugovdje. Mjestu Kučište veoma je zgodna stacija za nemoćnike zimi, gdje se ne čuje nikakav vjetar, a mjesto je izloženo suncu cijeli dan. Na Pelješcu je živa voda. U Korčuli pristaje dostatan broj parobroda - svih društava, ima i brzih pruga iz Trsta, Bakra i Ita-' lije, tako isto i za saobraćaj sa okolicom. Na najljepšem položaju građa, na Strossmajero- voj obali« nalazi se krasan i udoban »Hotel de la Ville« sa restaurantom i kafanom, 27 mobliranih soba, od kojih one sa strane obale imadu krasan pogled na luku; pred Hotelom je prostrana terasa. Tu je i pri- stanište svili parobroda. Osim ovoga Hotela ima u mjestu i drugih manjih gostiona za strance, kao tako- gjer i mobliranih soba kod privatnih kuća za putnike.