Sir. 2:

 

više kao stvar. razuma, danas se ide dalje: svi po-
kreti religiozni nose na sebi značaj praktični, te traže
u vjeri životnu vrednotu, traže u njoj. život, ona po-
staje više potrebom volje, srca. Ta se činjenica opaža
i u Crkvi i izvan Crkve. Adventiste, bogomoljci, okul-
tisti itd., traže tapajući po mraku dodir sa živim Bo-
gom. U Crkvi nas zadivljuje. religiozno gibanje, koje
traži dubine zalijeće se za visokim idealima. Dosta
je proučiti nove tipove religijoznih nastojanja u Fran-
cuskoj, Njemačkoj, Engleskoj — i drugdje.

Američka nastojanja oko raširenja naobrazbe.
Ametikanci ne posvećuju. ničemu toliko zanimanja,
kao odgoju i naobrazbi. Jedan pokus toga nastojanja
jest putovanje visokih škola. Tu misao prihvatila je
najprije bostonska univerza za naobrazbu učitelja. U tu
svrhu da bi i u najzadnjem kutu države Massachusett
bila učiteljstvu pružena prilika, da se naobraze i da
materijalno napreduju u učiteljskom zvanju 6 profe-
sora bostonske univerze upriličuje prvu seriju preda-
vanja u gradu Šlymenth, prvom pristaništu puritan-
skih osnivača današnjih Saveznih država. Kurs će tra-
jati nekoliko sedmica, te će zahtijevati od učiteljstva
obilno domaće radnje, a svršiti će se ispitom za po-
stignuće više kvalifikacije. :

Kongres katoličkog gjaštva. Pod pokrovitelj-
stvom kardinala Merciera održao se u Louvainu prvi
kongres katoličkog belgijskog gjaštva. Kongresu su
prisustvovali iakogjer katolički minislri Carton de Wiart
i Seger, senat kaioličkog sveučilišta u Louvainu i ve-
liki broj katoličkog gjaštva i prijatelja katoličkog po-
kreta megju akademičarima. Najveća se pozornost po-
svetila raspravama o pobijanju indiferentizma u gjačkim
krugovima sa vjerskog, socijalnog i političkog gledišta.

 

Pisma iz naroda.

IZ KONAVALA. Blagoslov crkvice na Sniježnici.
Na Duhovski ponedjeljnik bio je blagoslov novosa-
gragjene kapelice sv. Ilije na Sniježnici. Blagoslov je
obavio mp. Don Miho. Arbulić, župnik Stravče uz
asistencu O. Leonarda Ruskovića i mp. Don Nika
Kusalića, župnika u Pridvorju, koji je držao i pri-
godno slovo. — Davno je bila želja Konavljana, da
na ovom vrhuncu sagrade kapelicu, da bi svećenik
, imao gdje da reče sv. misu, kad ide gore procesija.
Pred deset godina popeti se ma Sniježnicu, bilo je
veoma teško, ali danas je to lako i čovjeku veoma
ugodno, jer se je za vrijeme rata proveo kolni put
sve do vrha. Radi toga je i došlo spomenutog dana
sva sila naroda iz svih Konavala da se divi divnom
pogledu i krasoti prirode. Sa vrhiunca puca pogled na
Trebinje i trebinjsko polje, na istoku na Boku Kotor-
sku, na jugu udara u oči plavi Jadran sve do obale
Italije, a na zapadu nižu se otoci dalmatinskog pri-
morja kao bijeli labudovi. Uopće gdje god čovjek
pogleda. divi se lijepom položaju i ne može dovoljno
da se nauživa krasnih vidika. Diveći se tako krasnoj
panorami i nehotice mu se iz grudi diže usklik: »Oj
divne li Dalmacije, zaboravit neću«.

Poslije blagoslova dobar dio mladosti pošao je
da vidi tako zvano »Jezero«, koje se nalazi na.sje-
vernoj strani brda, po prilici 12 sata udaljeno od
vrhunca. To je jedna špilja, u čijoj se nutrašnjosti
nalazi to malo jezero. Čim se stupi unutra osjeća se
nagla velika promjena temperature, tako da u sred
ljeta nije moguće ostati dugo unutra. Koliko je špilja
duga, to se ne zna, jer još nije niko kušao da ide
daleko, jer je zima i velika tama. Voda je tu strašno
studena, tako da ljudi koji su inače prošli dosta svi-
jeta, govore da nijesu nigdje pili stuđenije. Oko po-
dne došli smo u selo Kunu, gdje.su nas žedne okri-
jepili hladnom vodom, i onda zametli veselo narodno
kolo. Preporučili bi svakomu Konavljaninu, koji je u
snazi, da se barem jednom u životu popne na ovaj
vrhunac, da zasiti svoje oči lijepim prizorima i da vidi
kakvom nas je divnom prirodom Svemogući obda-
rio. — Prisutnik,

POPOVIĆI (Konavle). Dne 14 svibnja u 6 sati
jutra dogje grad (krupa) tako naglo sam veliki vjetrom
i kišom, da nam je uništio sav naš ovogodišnji nad:
otukao vinograda i sve ostalo kroz samih 8 mirta.
Zrma su tako velika padala, da ih je bilo kako kokošjih
jaja, tako da je i stakla na kućama razbijalo, a zahva-
tilo je sela Radovčiće, Popoviće, Mihaniće, Pridvorje,
Lovorno, a dan prije to jest na sv. Antuna, isto je grad
otuko selija Dunave, Zastolje, Dobrušu, Donje Vataje
i Vodavagje. Za nas je uprav sada žalosno: lanjske
godine nam je grad otuko 1 svibnja, a ovu godinu i
gore, budući nam je suša uništila povrće i žito, a opet
sada grad, što ostade suši. Tako idemo u susret crnoj
zimi i bojimo se kako ćemo je preživjet. Ovaj bič
Božji smatramo kao kaznu, jer se danas psuje i grdi
sve što je Božje. Psuju djeca, psuju mladi, dogagjaju
se slučajevi ubojstva izmegju mladosti, mlagji starijega
ne poštuje. Nije onako prije bilo, pak je Bog bolje
davo, a nije nam slao grid i nepogodu vremena. Na-
rod je bolje i mirnije tada zimio, Pripovijedo mi je

NARODNA SVIJEST

psovati. Ali gdje su ona slara vremena ?! Lanjske.sam
godine u ovom slučaju preko istog lista apeliro na
nadležne vlasti za kakovu pomoć bijednom.narodu, pa
je ostalo glas vapijućeg u pustinji, a ovi put apeliram

na narod i na samoga sebe, da:se popravimo da bolje |

poštujemo Boga, jer uzalud trud i muka ako Bog ne
pomože. 4 Seljak.

O6 ouom nemilom biču, primili smo tri dopisa ;
iz drugoga prenosimo samo glavno: Zakukalo je 12
sela konavoskih, jer im .je uništena ljetina, uništen
njihov trud, uništena njihova prehrana. Bijeda je ovoga
naroda velika, kad se pomene, da je ovo jednim druga
a nekim i treća godina, što ih izasebice grad tuče.
Narod je skroz očajan, jer ode njegova krvava muka,
te gubi i volju za rad, kad ga prati ovaki udes sud-
bine. U strahu da će im trgovci sad uskratili kredit
mnogi-sa suzama na očima čitaju Kačićeve stihove:
,Nebo nas neće, a zemlja nas neće — To su naše naj-
veće nevolje.“ — Sto ćemo radit i kako da se pomio-
žemo? Upravni državnici neka: provide!

Seoski glavar Antun Gjuraš.

, RIJEKA DUBROVAČKA. Valja reći, da je sasvim
klimavo podnožje demokratskoj stranci, kad je uranila
agitirati za izbore. Ali d4, njojje lako — jer ima no-
vaca... — Kako doznaje vaš dopisnik, na Duhove
4. 0. mj., bili su u Osojniku dvojica iz Sustjepana i
jedan gragjanin. Držali su skupštinu i tu se obećavalo
,mari e monti“, ako svi Osočani budu glasovat za
demokrate. Obećali su im puteve i toga još dosta pa
i telefon... jer da su oni moćni; a kad ih je jedan
težak zapitao: što je sa agrarnom reformom, odgovo-
rili su, da je to težak poso, ali da će po njihovom
nastojanju (sic!) svak imati svoja prava. —

Gospodo agitatori defnokratske siranke! upoznao
vas je naš seljak, zna za sva vaša obećanja koliko su
istinita, kad ih dogjete pohodit u izborne svrhe; na-
sukali ste ih više puta, pa ste im dosadili, okanite se
i ne derite opanke, poznaju vas odavna, kad ste pa-
šovali i bili cci domovine, a kako je njima. bilo i
kako ste š njima postupali...? a sad se gradite naj-
lojalniji elemenat mlade države! Ne ćemo vas gos-
podo! Daleko vam kuća od nas! Naš će seljak gla-
sovati za Pučku Stranku, čiji program dobro poznaje
i koja teži za dobro svega puka, a osobito malog
naroda i komu je vjera u Boga temelj kulture, rada,
morala i poštenja.

Iz Općine ZATON. Suša kiša i grad. Radi ve-.

like suše prijetilo je da će žitija, golokud, povrće i
kumpiri propasti. Jadnom težaku, osobito iz gornjih
sela prijetila je očita propast. Bio je počeo očajavati,
jer grad mu bio otukao u marlu i opet dobar dio
loze i mladike maslina, a sada morao je gledati, kako
mu suša uništava usjeve i ostalo. Gdje je tanka ze-
mlja, to je već propalo, držalo sejejoš u životu gdje
je debela zemlja. Kad Bog mu se smiluje i pošlje
mu plodonosnu kišu na 12. i 13, ov. mj. S ovim
spasi ga od očite ekonomske propasti. S kišom pa-
dalo mu je blago neprocijenjivo. I tako će mu bit i
žito i ostalo u priličnoj mjeri barem za njegovu ži-
votnu potrebu. Nego na osvitku srijede grad otuče i
nanese ne malo štete selu Ljubač, Trstenomu, Orašcu,
i dobrom dijelu Zatona. Vinogradi, voćke i masline
dobro su oklaštrene od ovog nemilog biča.

PLOČICE. Dr. Zv. Bjelovučić poslao vam je is-
pravak na dopis iz Pločica, da na zemljoradničkom
sastanku nije kazao: poturči se, pa ti neće biti po-
treba davati paroku datak. Kad sam vidio laj ispravak,
odmah sam se propitao, da li odgovara istini, te sam
doznao, da u istinu nije kazao te doslovne riječi, ali
je rekao nešto posve isto, dapače je na stvari učinio
i još gore. On je dotičnome kazao neka promijeni
vjeru, te ih poučio, kako će to učiniti. Dakle je g.
Doktor došao da pomoću zemljoradničke stranke čini
propagandu proti katoličkoj vjeri. U ostalom više je
svakomu jasno, da zemljoradnička hajka ma »klerika-
lizam« nije ništa drugo nego boj proti katoličkoj vjeri,
pa stoga hrvatski i katolički narod ne može pristati
uz zemljoradničku stranku. Interesi su težaka potpuno
zaštićeni u Hrv. Pučkoj Stranci, koja se je.-i za ko-
navoske težake zauzimala prije nego je i opstojala
zemljoradnička stranka u Dalmaciji, 5B
: Trsteno. /'/spravak, Na drugu stavku dopisa
iz Trstenoga pod oznakom ,seoski glavar obrini re-
ferent“, tiskan u »Narodnoj Svijesti« br. 23. molim u
smislu tiskovnog zakona, da se u narednom broju u-

vrsti ovaj Ispravak: 1) Nije istina, da je spomenuta _

starica od mene bila napadnuta, niti je istina da sam
joj \pobacao. postgje, već naprotiv istina je, da sam je
radi općeg interesa lijepo zamolio, da fornio i brstine
odaleči sa popravjenih javnih sjedišta, te na njezino
opiranje na skladan način dao fornio i brstine preni-
jeti na mjesto gdje nema štete, 2) Nije istina, da sam
rekao navodne riječi ,te ako budeš činila bulikane
zatvorit ću te pod Batu, jer takova dozvola za mene
ne vrijedi, tu ti nema posla ni žandarmerija ni Po-
glavarstvo.“ — Vido Miljas seoski glavar. :

Hrvati katolici !

Odazovite se.i ove godine želji sv. Oca Pape i našeg
episkopata, da ši
DAN KATOLIČKE ŠTAMPE i
što ga 29. lipnja priregjuje Pijevo društvo, što ljepše |
i korisnije proslavite. Po odredbi episkopata taj će se“
dan u svim crkvama držati govori o dobroj štampi i
kupiti milostinja. Ne oglušite se tomu pozivu, već po-
radite svim silama za što veći uspjeh:
Ne zaboravite i to:
da je štampa danas najjača sila u svijetu,
da svako pismeno čeljade danas čita novine, 1
da bezvjerci troše silne milijune novaca za protukato- /
ličku štampu, 1
da katoličke novine ne ,poznaju takovih vrela, već |
žive jedino od pretplate i potpore dobrih katelika. |
Braćo, darujte što obilnije katoličku štampu i
molite za što veći njezin uspjeh !
Središnji odbor »Pijevog društva.«

iz Jugoslavije.

,Vatikan protiv našeg episkopata?!“ To je |
bučni naslov, pod kojim su sve naše liberalne novine |
donijele vijest, da su jugosl. biskupi primili iz Rima /
strogi ukor, što su prisustvovali kraljevoj svadbi. Kako
je ta vijest iz ,vrlo pouzdana izvora“ može da prosudi /
svatko, ko se sjeti, da je i zastupnik Vatikana u Beo- |
gradu | prisustvovao toj svadbi, a drugo da je većina
biskupa, koji su bili u Beogradu, došla ravno iz Rima, /
gdje su prisustvovali euharističnom kongresu. Liberalna |
kovačnica laži potvrgjuje tu vijesti time, ;što je čestiti
starina, kotorski biskup Uccellini, oštro protestovao /
protiv toga koraka još prije samog vjenčanja (sic!!!)
a protestovat će nadamo seiostali biskupi“. Liberalci i
hoće da se nabace bilo čime na Vatikan i gledaju pri- |
kazat razdor izmegju našeg episkopata. Valja da ii
peče nedavni jednodušni memorandum cjelokupnog
katol. episkopata. Naš je saradnik imao prigode, da |
se ob ovom propita kod presvij. biskupa Uccellina,. i
on se je stao smijeti, kako je sve vješto ishitreno. Ni
o ukoru, ni o protestu, nije mu se ni sanjalo, ali valja»
da se je to liberalnoj babi htjelo!!! Odatle čitava |
ova pisanija! I

Cijene na željeznici povisuju se sa 1. srpnja za
polovicu. Izgleda da će naš narod skoro putovati - pješke. |.

Kongres katoličkih kateheta biti će u Zagrebu
5. i 6. srpnja o. g. Na kongres dolaze i Sloveaci. Za M
stan kao i za popust na željeznicama neka se učes-
nici prijave tajniku Hrvat, katol. kateh. društva Dr..R
Ign. Reparu, Zagreb. Frankopanska ul. br. 20, I. kat.:f

Rektorom ljubljanske univerze izabran je za |
dojduću godinu veleuč. g. Dr. Aleš Ušeničnik, prof.
bogoslovije, poznati filozofski spisatetelj. | Čestitamo !

Trošak za kraljevu svadbu. Novine javljaju, d
je vlada potrošila za kraljevu svadbu svega ok
93 milijuua dinara!

Protiv ravnopravnosti svećenika. Dr. Kumanudi,;
ministar financija, izvijestio je financijski odbor, da ne
prihvaća prijedlog Jug. kluba obzirom na isplatu dugova
katoličkih prosvjetnih zavoda i obzirom na izjednačenje+ ji
dodataka na skupoću svima svećenicima u državi.

Muslimani za autonomiju. Dne 15. tek. mj. bila. |
je u Sarajevu sjednica Zemaljskog odbora Jug. musli- |
manske organizacije. Pobjedu je odnijela grupa Dra.
Spaha, koja se bori za autonomije. Pristaše vladine.
sa Maglajićem na čelu ocijepili su se od drugih, te ćeu
parlamentu imati posebni klub i izdavat će svoje glasilo“

Lažne talijanske banknote od 500 lira pojavile su se \
u velikom broju ovih dana u našim stranama: Na oprez!“

(talijanska knjiga o našoj kraljevini. U bibli- |
oteci privrednih nauka, što je izdaje milanski naklad-
nik Treves, izaći će knjiga »Ekonomska Jugoslavija«.
(La Jugoslavia economica), koju je napisao naš ze-/
mljak dr. Filipić, profesor na trgovačkoj školi u Milanu. |

. Ratni dugovi bivše kraljevine Srbije. Dugovi |.
kraljevine Srbije, za čiju isplatu jamči danas cijela“
Jugosiavija, iznašaju : Engleskoj i Francuskoj duguje- |
mo 781,824.036 iranaka i na zaostalim kamatama iš
raznim predujmima 154,211.430 franaka. Americi du.
gujemo 12 milijona dolara ili 62,160.000 iranaka u.
zlatu, Ako pioračunamo stare dugove na današnju
vrijednost u krunama, dobijemo ogromnu svotu od 58 |
miljarda kruna ! : A

Fašistički teror u Makarskoj. Pred mnogobroj-
nim narodom -napali su 14. tek, fašisti u Makarski
fra Petra Glavaša, župnika u Tučepima, a dase poli-
tička vlast nije ni makla, dapače mu digla i revolver;
kojim se je branio, izloživši ga tako milosti i nemilosti.
fašista. U Tučepima se narod buni na učitelja Stojko-;
vića, koji je sve to izazvao. Jug. klub je u Beogradu
intervenirao. Zar zbilja mora doći do gragjanskog rata ?'

 

 

  
 
 
   
    
   
   
  
 
   
  
    
  
   
  
 

 

jedan starac, da u njegovoj mladosti nije nitko smio
12 Knjiga različitog sadržaja i2

. g ri
: i g PO lazb gov i ZEN
48 Izvanredna prigoda. Ili 23 knjige i 2 glazbena komada ža amin 20 Dia da rak dvoei č otine net e Ž
1, snop: 12 knjiga od ukupno 984 stranice i 2 glazbena komada: 1) Altieri (i i inaca Iranko poštacine. ;
Orest, Tragedija. — 2) Biankini, amerikanski način uzgoja i školstva. — 3) Govori k! u Snop: 23 knjige od ukupno 2378 stranica i 2 glazbena komada. Osim
HANA 5 AE A i a 4) E De Dura Blankinie u Delegaciji I A popisanih u prvom snopu, još slijadeća : 1) Biankini, Kriminalna sociologija. —
god. i ovor Jurja Biankinia zastupniku L. Borčiću, — 6)F| (si | « Bian'ini J. avi ije. — Girome izaži i
matika za Jugoslavene, — 7) Kuničić, EE od Korčule do ČE O | : ža iz a oO pi eo M si Dol za život. (Seksualna: I
dva predavanja o Petru Preradoviću. — 9) ž R higij ilinović, elinski knez Domaldo. Historijska rasprava. — 5) Natodajaštvo
i Pravaštvo u Dalmaciji, — 6) Palunko, o postanku svijeta. — 7) Palunko, Katekizam i

iepopili: Odgovor Nikši Matovu na .h |

o našim stvarima“. — 10) Ljubibratić, zapuštenost i podivljanje djece BAE i

11) Marinković, Borba proti alkoholizmu. — 12) Voinović Lujo, Kosto Vojnović i sje: za crkvu i privatnu porabu. — 8) Pavlinović Miho, Hrvatski razgovori. — 9. Pavlinović
Milo, O vjeri i politic, — '10) Škarica, Život sv. Jeronima u pučkim stihovima. —

  

 

1
I
Mona ni Eino ree i am |
2: ći O SA : poe #6 ib Šimić Nikola, Slike/i crte iz seoskog život e e : :
\ Boj 1 ivota.
Tko hoće da mu se knjige pošalju preporučeno, treba HRVATSK A KNJIŽ ARA — Split. va ponuda vrijedi do 15. jula 1922. godine,
" s e

da pridoda za /. snop Din. 2, a za Il. snop D. 4. :
g a novac treba slati unaprijed !: