Str. 2.

nicima, megju kojim sam najviše poštenja našao. Ni
sad ne zazirem od čovjeka bilo kmeta, bilo radnika
već kao i prije držim ih sebi ravnim, samo ne ona-
koga kao onoga Vašega dopisnika iz Župe. Onoga
darivam Vama. Vi ćete ga kultivirat! Vaše je geslo
sila, a naše pravo. Vi tumačite, da većina ima pravo,
da odlučuje. Ja to ne držim. To može bit u stvarima
mogućim, jer vladat se može samo pravednošću, raz-
boritošću i umjerenošću, a politika je umjetnost stvari
mogućih. Po Vašem tumačenju, kad bi došlo osam
pljačkaša u jednu kuću gdje nema nego šest članova
obitelji, oni bi imali pravo opljačkat ih, jer imaju većinu.
To su krivi nazori! Uzmite sebe, doktore. Stavimo na
primjer, da Vi idete na poljanu kupit opskrbu za svoju
obitelj, pak da Vas ondje gdje u ulici dučekaju tri
pljačkaša ili džepo-kradice i otmu Vam  novčarku.
Biste li onda rekli, da su imali pravo radi toga što
su imali većinu, što su bila njih tri, a Vi jedan ? Ja-
mačno bi onda, doktore, poput Rabagasa drukčije sudili !
Vama sam dao važnost i zato sam ovoliko
piso, a sa Vašim drugom gosp. Bjelovučićem ne ću
polemizirat. Njemu ću samo kazat jednu crticu iz ko-
navoskog života: U jednoj obitelji konavoskoj bile su
dvije jetrve, pa kako žene osobito u starije dane, kad
čeljade snaga ostavlja a oholost raste, dnevno su
se zadirkivale-i svagjale. Kako je jedna imala kćer
već djevojku, ova bi, kad bi se mati sa onom drugom
karala, dotrčala pred majku vičući : jadna majko s kim
se karaš! Sto bi onu drugu još više pomamilo. Pak
i ja, da mi nebi prijatelji rekli, kao ona kćer svojoj
majci, ne ću se upuštati s njim u polemiku. — Za-
vršujući, doktore, poručujem Vam : dok god budete Vi
po onoj Bizmarkovoj držali se, da je sila pravo, mi ćemo
Vam odgovarat po onoj velikog Gladstona, pravo je sila.
Popovići 28/6. 1922. Pero Klaić.

 

Kulturne vijesti,

Truli zapad. Beogradski »Radikal« od 21. juna
o. g. piše pod tim naslovom: ,Naš glavni Odbor Sve-
šteničkoga Udruženja u predstavci svojoj na Patrijarha,
povodom pogodbe ili sporazuma izmegju Valikana i
Boljševičke vlade u Rusiji, naziva zapad trulim i moli
Patrijarhu da interveniše sa ostalim pravoslavnim cr-
kvama, kao i Velikom Crkvom u korist pravoslavlja
i Istoka! — Kako je mogao Glavni Odbor Sveštenič-
kog Udruženja ovakvu glupost izreći, mi ne znamo ;
ali da mu neće služiti na čast da ponavlja ovu
otrcanu frazu, izvučenu iz neke arhivske prašine stare
reakcije, to je izvjesno. A najmanje može ličiti srpskom
svešteničkom udruženju ova glupa fraza, kad on vrlo
dobro mora i znati i osjećati: da nije.bilo toga ,tru-
loga Zapada“ mi bismo još čamili pod turskim i au.
strijskim jarmom, jer nam tu ni Rusija sama ne bi
mogla pomoći ! — Ali i da nije toga, Glavni Odbor
Svešteničkog Udruženja mora znati šta je sve i koliko
do sad Zapad učinio na polju kulture i civilizacije, i
koliko je to i nama i Rusima bilo od koristi. Pa i
sad se istok jevropski ne može dići bez zapada! —
Niti istočani smiju misliti da je zapad truo, niti za-
padnjaci da je istok tako varvarski i nekulturan kao
što.bi po neki od njih htio predstaviti. Takve glupe
fraze, protivne istini, samo škode onome koji ih upo-
trebljava. Može se pravoslavna vjera čuvati i bez ta-
kovih neistinitih riječi — i još bome i za njene ču-
vare časnije i otmenije !“

Gospodarska Zveza u Ljubljani je institucija,
koja je za Sloveniju od osobite važnosti. Ustanovljena
je g. 1900. Svrha je te ustanove, da svoje članove
opskrbljuje svim gospodarskim potrebštinama kao ta-
kogjer i da zajednički prodava njihove proizvode. U
početku je Gosp. Zveza nastojala u prvoj vrsti da po-
kriva potrebe svojih članova obzirom na životne pro-
izvode, umjetna gnojiva, specerejsku i kolonijalnu robu.
Ukratko bavila se je samo uvozom, dočim je malo
pomalo počela da se bavi i eksportnom trgovinom.
Danas naime kupuje u zemlji drvo, živinu, razne po-
ljodjelske proizvode, te ih onda prodaje u tuzemstvu
kao i inozemstvu. Kroz ratno vrijeme služila je kao
aprovizacija. Nevinorodne krajeve opskrbljuje raznim
dobrim domaćim i stranim vinima. Njezina skladišta
puna s u raznih poljodjelskih strojeva, drva, koža, cre-
valja, razne robe, žitarica, vina itd. Imade i svoju vla-
stitu zeljarnu, u kojoj se nalazi najveći izbor sloven-
skog zelja te tvornicu svijeća i sapuna. Gospodarska
Zveza je jaki oslon za sve slovenske zadruge.

 

Pisma iz naroda.

BLATO (Korčula). Naše nevolje. U Nedjelju
25. pr. mj. došao u naše mjesto radikal Dominković,
urednik »Dubrovnika«. Dočekaše ga Raško i njegovi
pristaše zemljoradnici. Promislite | Radikal vogja zem-
ljoradnika ! — Dominković je držao govor, u kojem je
pozivao sakupljeni narod, da viču živio“ Pašiću, a
za revanš govorio je, da ne dadu posjednicima ništa.
Slučajem, ili ne znam kako, dogje isti dan i odaslanik
zemijoradničke stranke iz Splita g. Miličić. On je do-
šao ,incognito“, jer njega nije nitko dočekao. Oba

Izvanredna prigoda.

2
1, snop: 72 knjiga od ukupno 984 stranice i 2 glazbena komada : 1) Keri,
Orest. Tragedija. — 2) Biankini, amerikanski način uzgoja i školstva. i

.. JurjaBiankinia u Delegaciji god. 1908. — 4) Tri
god. 1895. — 5) Odgovor Jurja Biankinia zastupni

dva predavanja o Petru Preradoviću. — 9)

11) Marinković, Borba proti alkoholizmu. — 12)
dinjenje. — Glazbeni komadi za glasovir :
2) Na balkanskom bojnom polju. Koračnica.
Tko hoće da mu se knjige pošalju preporučeno, treba
da pridoda za /. snop Din. 2, a za Il, snop D. 4.

ovora Jurja Biankinia u Delegaciji
I I u L, Borčiću, — 6) Franceska gra-
matika za Jugoslavene. — 7) Kuničić, Putopis od Korčule do Cetinja. — 8) Lozovina,

: viću. iepopili: Odgovor Nikši Matovu na , Nešto
o našim stvarima“. — 10) Ljubibratić, zapuštenost i podivljanje djece i mladeži. —
Vojnović Lujo, Kosto Vojnović i sje-
1) Uspomena na "Hvar. Mazurka. —

 

"NARODNA SVIJEST

izaslanika bili su skupa gosti g. Frana Kalogjera:
Dominković ode odmah u ponedjeljak iz Blata, a
ostade Miličić, da drži zemljoradnicima u ponedjeljak
večer sastanak i da ih pripravi na riješenje agrarne
reforme. Ljudi hladni i razboritiji čude se na postu-
panje tih izaslanika obiju stranaka. Težaci su se sklo-
nili u »Težačkoj slozi« jedino za poboljšanje svojih
odnošaja za življenje, a sad dolaze radikali, da ih za
sebe pridobiju, a zemljoradnici opet za sebe i većina
težaka još ne uvigja, zašto ti stranci dolaze k njima!
No dolazi još i smiješnije, što u Blatu sada imamo
dvije organizacije ,Težačke sloge“ i dvije organizacije
demokratske stranke i dvije organizacije radikalske
stranke. Koje su prave, zakonite, spasavajuće ? To sam
Bog znade! Osniva se drugo društvo »Sokol« i drugo
pjevačko-tamburaško društvo. A koji je uzrok da kod
nas vlada takva bezglavost? To je radi toga, što kod
nas nema ljudi otvorenih, iskrenih i stalnih, već je
sve labavo. Neki će vam se danas i poturčiti, samo
kad vide, da će postati načelnici, prisjednici i što ti
ga ja znam. Narod je do sada grozno izvaran; a kad
uvidi, kako je i sada ponovno izvaran, pa komu će
više vjerovati ? Rijet bi da su i stranci upoznali našu
bolest, pa dolaze u mutnom loviti, Koje čudo onda,
da mi u Blatu ne možemo nigda napredovati ! Nepre-
stane borbe i osvete uništavaju naše energije! To je
sve što znamo. Ni sud, ni porezni ured, ni gragjanska
škola, ni poljodjelska škola, ni ništa nas ueće podig-
nuti, ako mi blatsku dušu ne obnovimo! —  Obeća-
vanja, koja se davaju narodu, to su samo varanja i
ne pokazuju ni najmanje ljubavi prema narodu. De-
imagoge ne potiče na rad dobro naroda, već samo
vlastiti interes, a jadan narod vjeruje. — Čujemo, da
će se sudbeno progoniti poticatelji dječjeg školskog
štrajka, kao i roditelji koji ne šalju djecu u školu. I
pravo jel Jadni narode, do čega te vodi demagoštvo
pojedinih ljudi! — I ti će demagozi i dalje varati
narod i on će mu vjerovati! — B. —

KOTOR. Metamorfoze. Mnogo ih je kod nas,
koji mijenjaju boje gore od kameleona, prema tome
kako im najbolje konvenira. Danas ćemo da spome-
nemo samo dvojicu, koji hoće da igraju neku ulogu
u mizernim kotarskim prilikama. — Komodoro Dab-
čević, koji je na žalost izabran admiralom Bokeljske
Mornarice, prigodom kraljevog vjenčanja izviesio je na
svojoj kući samo srpske zastave, ašto jelani nosio oko
vrata? Zar misli, da će mu uslijed toga akcije kod ,Boke“
poskočiti ili da će možda time bolje oprati sramotu
od prošle godine? — Drugi je vječni ,omladinac“ Buj.
Mimoilazimo za sada njegovu mladenačku prošlost,
pa ćemo samo spomenuti, kako je u početku prevrata
običavao samozvan govoriti uvijek u ime Hrvata. I taj
vješa na svom slanu samo srpske zastave. Možda zato,
što se srpska radik. stranka, čiji je tajnik, sada naziva
narodaom radikal. strankom Srba, Hrvata i Slovenaca.

Na adresu ministra pošte, | ako je još pred se-
dam mjeseci preminuo ovgje vrlo zaslužni upravitelj
pošte L. Mirković, njegova udova do dana današnjega
nije primila ni pare penzije pa čak ni smrtnog kvar-
tala, koji se je nekoć telegrafski doznačivao. Kako
uslijed stambene krize nije mogla kroz pola godine
da nagje stan sebi i djeci, bila je primorana da do
nedavno ostane u dosađašnjem stanu u poštanskoj
zgradi. Makar bi kroz čitavo ovo vrijeme taj stan bio
ostao prazam, buduć novi upravitelj nije još prispio, a
i ne kani tako brzo doći, ipak je pokrajinsko ravna-
teljstvo pošta u Splitu zatražilo od ovdašnjeg stambe-
nog ureda, da bi joj odmjerilo najamninu za pola godine.

Ovo-je jedan do sada nečuveni žalostan slučaj,
da se ravnateljstvo brine samo za neopravdanu najam-
ninu, mjesto da smjesta isplati penziju jednoj udovi,
koja bi, da nema ništa svoga, morala uslijed toga
jednostavno da skapava od gladi. — Gospodo od Rav-
nateljstva, ne stoji patriotizam u čirilskim potpisima
niti u pretjeranom globljenju podčinjenog činovništva
za najsitnije griješke, jer ne mislite da ćete štreberstvom
opravdati ovakav nesavjeslan rad,

Don Stijepo Kusijanović šalje nam slijedeći
ispravak: Nije istina da ja (kao Radikal) imam u
Osojniku, bilo koju drugu funkciju, osim funkcije u-
pravitelja župe. "Nije istina da ja imam namjeru bilo
koga denuncirati svojim dopisom u br. 27. »Dubrovni-
ka«. Nije istina, da ja prikazujem javnosti svoje žup-
ljane kao razbijače srpskih kuća u Rijeci Dubr. na
početku rata. Naprotiv je istina, da nekoje od njih,
kao takove prikazuje optužnica kr. drž. odvjetništva u
Dubrovniku izašla prošlog maja i optuženicima uru-

* čena. — Don Stijepo Kusijanović.

Op. Uvrštavamo ovaj ispravak, koji ništa ne is-
pravlja. Osim funkcije upravitelja župe vič, Kusijano-
vić vrši i funkciju dopisnika »Dubrovnika« preko ko-
jega vodi javnu kontrolu nad patriotizmom naše re-
dakcije i svojih župljana. Optužnica kr. drž, odvjet-
ništva nije njegove župljane javnosti prikazala kao
razbijače srpskih kuća. Tu činjenicu može utvrditi
samo eventualna osuda, a velečasni u 'svojoj patriot-
skoj revnosti i skrbi za svoje stado već sada prvi
pred javnošću govori o njima kao o razbijačima.
Na čast mu njegova rabota, pa bila i b2z zle namjere.

Br, 28.

Iz Jugoslavije.

Odlikovanje monsinjora D.ra Bulića. Naš uče-
njak Dn. Frano Dr. Bulić odlikovan je francuskim
ordenom »legion d' honneur«. U ponedjeljak 4. o. mj. /
predao je u Splitu to visoko odlikovanje g. Heuriet,
irancuski konsul u našem građu, kojije po naročitom .
nalogu 'svoje vlade u tu svrku otputovao u Split. 4
Čin odlikovanja obavljen je u biblioteci arheološkog
muzeja u prisutnosti mnogobrojnog gragjanstva, raz- _
nih korporacija, svečareve rodbine i štovatelja, pošto
je g. konsul izrazio svoju radost, da imože takovom “
učenjaku predati dokaz poštovanja Francuske. Msgr. _
Bulić očito dirnut zahvalio se je na pažnji, koju mu “
je ovom počasti posvetila Francuska, s kojom ga vežu
osobite veze od početka njegova javnog rada. Dičnom .
učenjaku i naše čestitke ! i i

Upit Dra. Dulibića za nastradale u Konavlima.
Narodni poslanik Jugoslavenskog kluba Dr. Dulibić
stavio je 5. o. mj. upit na ministra poljoprivrede i voda
glede šteta, što ih je tuča manijela polovinom mje-
seča lipnja u Popovićima i u 12 drugih konavoskih
sela u dubrovačkom kotaru. Oa jenaglasio da su već
tri godine za redom elementarne nesreće uništile či-
tavu ljetinu u onom kraju. Vlada do sada nije u toj _
stvari učlnila ništa, pa radi toga traži da odredi ko-
misiju, koja će procijeniti štetu, da poduzme akciju
za prehranu ovoga kraja i pruži pomoć pučanstvu za
obragjivanje -za nastajnu godinu i poduzme kasne
radnje javne koristi, da narod može zaragjivati. i

Krunitba kralja Aleksandra bit će ili u kolo-
vozu ili u rujnu ove godine, a možda tek i na pro- .
ljeće. Tako novine javljaju. Kod toga bit će opet velike
svečanosti, još veće nego kod ženitbe. :

Jedna Pribičevićeva čitanka. Godine 1920.
dakle poslije ujedinjenja dotiskano je u Beogradu 3. _
izdanje čitanke za osnovne škole i to za IV. razred.
Zadaća je ove čitanke, da srpsku djecu uzgoji u veliko- -
srpskom duhu. Navest ćemo neke primjere. Na str.
27—28 nalazi se štivo o Zagrebu. U tom štivu nije
uopće spomenuto ni hrvatsko ni jugoslavensko ime.
Ne spominje, da tu žive Hrvati, ne spominje »Matice
Hrvatske« ni »Jugoslavenske Akađemije«, ali zato pi-
sac toga štiva nije zaboravio istaknuti, da u Zagrebu _
ima »lepa srpsko-.pravoslavna crkva«. Na str. 54—55.
ima štivo o Dubrovniku, u kojem se veli, da je Du-
brovnik »cvet u kiti srpskih gradova. U Dubrovniku
žive gotovo sve sami Srbi. Ali ako je većina Du- _
brovčana katoličke vere, ipak svi misle i osećaju
srpski kao i Srbi pravoslavne vere.« — Na str.
60—63 ima štivo o Sarajevu. Tu se veli, da u Sara-
jevu ima preko 30.000 stanovnika, od kojih su
više od polovine Srbi turskog zakona, a preko 5000
Siba pravoslavne vere; rimokatolika ima do 3000. Ovo
su možda Kinezi ili Srbi rimokatoličke vjere ! Upravo
po Pašićevu receptu, jer je jednom prigodom u Sara-
jevu govorio, da pozdravlja Srbe svih triju vera!

Ministar prosvjete dakako ne nalazi u ovoj knjizi
ništa što bi bilo upereno protiv narodaog jedinstva.

Jedinstvo je i onako istaknuto :u knjizi, a to nije ju-

goslavensko, nego srpsko.

Učiteljska glasila »Narodna Prosveta« u Beogra-
du, i »Pokret« u Splitu, nijesu se osvrnula na oveči- _
njenice i nijesu protestirala protiv laži, kojima se “
uzgaja srpska omladina, i

Jugoslavenska macijonalna napredna omladina
sigurno mnogo ne čita, kad nije zapazila ove laži.
Da je ovakova knjiga sa lažima izašla u Zagrebu, ona
bi bila javno spaljena.

Gradske vijesti.

Proslava slavenskih apostola prosvjetitelj
sv. Čirila i Metoda obavila se je u nedjelju na po-.
ticaj Podružnice Jugosl. Matice. Grad se je okitio narod-
nim trobojkama. U 9 sati jutra održao je u Sokolani
vič, Da. Niko Gjivanović prigodno predavanje pred /
nažalost veoma malenim brojem slušatelja. U 10 sati
obavljena je u Stolnoj Crkvi svečana služba Božja.
Djevojčice su popodne sakupljale milodare i prodavale
cvijeće u korist Jugoslav. Matice. 1

Lične vijesti. U našen gradu boravi presvij
kotorski biskup Msr. Frano Uccellini, koji je došao u
subotu 8. iek, da redi franjevačke bogoslove. Danas
je otputovao na Lopud, a vraća se opet u subotu za _
regjenje u dojduću nedjelju. Odsjeo je u samostanu
Male Braće, i :

Odvjetnički ispit položio je prošlih dana u Spljetu
naš sugragjanin dr. Pavo Matijević sa veoma dobrim “
uspjehom. Čestitamo ! : u

Docentom zagreb. sveučilišta na filozof, fakultetu
imenovan je naš sugragjanin Dr. Ramiro Bujas. Čestitamo.

Položio ispit. Naš sugragianin i prijatelj g. Josip
Zaninović položio je svršetkom prošlog mjeseca na _
beogradskom universitetu prvu polovinu drugog držav-
nog ispita s dobrim uspjehom. Čestitamo !

 

12 Knjiga različitog sadržaja i2 glazbena komada za glasovir za samih 10 Din, franko poštarine.

Ili 23 knjige i

— 4) Govori

lazbena komada za samih 20 Dinara franko poštarine. Ž
U. Snop: 23 knjige od ukupno 2378 stranica i 2 glazbena komađa. Osi
knjiga popisanih u prvom snopu, još slijedeća : 1) Biankini, Kriminalna sociologija. —
2) Biankini J. O upravi Dalmacije. — Girometta, Mladež u borbi za život. (Seksualna
higijena) — Milinović, Cetinski knez Domaldo. Historijska rasprava. — 5) Narodnjaštvo
i Pravaštvo u Dalmaciji. — 6) Palunko, o postanku svijeta. — 7) Palunko, Katekizam
za crkvu i privatnu porabu. — 8) Pavlinović Miho, Hrvatski razgovori. — 9. Pavlinović
Miho, O vjeri i politic. —:10) Škarica, Život sv. Jeronima u pučkim stihovima. —
Šimić Nikola, Slike i crte iz seoskog života.

HRVATSKA KNJIŽARA — Split.

Ova ponuda vrijedi do 15. jula 1922. godine, .
a novac treba slati unaprijed ! —