Str. 2. nicima, megju kojim sam najviše poštenja našao. Ni sad ne zazirem od čovjeka bilo kmeta, bilo radnika već kao i prije držim ih sebi ravnim, samo ne ona- koga kao onoga Vašega dopisnika iz Župe. Onoga darivam Vama. Vi ćete ga kultivirat! Vaše je geslo sila, a naše pravo. Vi tumačite, da većina ima pravo, da odlučuje. Ja to ne držim. To može bit u stvarima mogućim, jer vladat se može samo pravednošću, raz- boritošću i umjerenošću, a politika je umjetnost stvari mogućih. Po Vašem tumačenju, kad bi došlo osam pljačkaša u jednu kuću gdje nema nego šest članova obitelji, oni bi imali pravo opljačkat ih, jer imaju većinu. To su krivi nazori! Uzmite sebe, doktore. Stavimo na primjer, da Vi idete na poljanu kupit opskrbu za svoju obitelj, pak da Vas ondje gdje u ulici dučekaju tri pljačkaša ili džepo-kradice i otmu Vam novčarku. Biste li onda rekli, da su imali pravo radi toga što su imali većinu, što su bila njih tri, a Vi jedan ? Ja- mačno bi onda, doktore, poput Rabagasa drukčije sudili ! Vama sam dao važnost i zato sam ovoliko piso, a sa Vašim drugom gosp. Bjelovučićem ne ću polemizirat. Njemu ću samo kazat jednu crticu iz ko- navoskog života: U jednoj obitelji konavoskoj bile su dvije jetrve, pa kako žene osobito u starije dane, kad čeljade snaga ostavlja a oholost raste, dnevno su se zadirkivale-i svagjale. Kako je jedna imala kćer već djevojku, ova bi, kad bi se mati sa onom drugom karala, dotrčala pred majku vičući : jadna majko s kim se karaš! Sto bi onu drugu još više pomamilo. Pak i ja, da mi nebi prijatelji rekli, kao ona kćer svojoj majci, ne ću se upuštati s njim u polemiku. — Za- vršujući, doktore, poručujem Vam : dok god budete Vi po onoj Bizmarkovoj držali se, da je sila pravo, mi ćemo Vam odgovarat po onoj velikog Gladstona, pravo je sila. Popovići 28/6. 1922. Pero Klaić. Kulturne vijesti, Truli zapad. Beogradski »Radikal« od 21. juna o. g. piše pod tim naslovom: ,Naš glavni Odbor Sve- šteničkoga Udruženja u predstavci svojoj na Patrijarha, povodom pogodbe ili sporazuma izmegju Valikana i Boljševičke vlade u Rusiji, naziva zapad trulim i moli Patrijarhu da interveniše sa ostalim pravoslavnim cr- kvama, kao i Velikom Crkvom u korist pravoslavlja i Istoka! — Kako je mogao Glavni Odbor Sveštenič- kog Udruženja ovakvu glupost izreći, mi ne znamo ; ali da mu neće služiti na čast da ponavlja ovu otrcanu frazu, izvučenu iz neke arhivske prašine stare reakcije, to je izvjesno. A najmanje može ličiti srpskom svešteničkom udruženju ova glupa fraza, kad on vrlo dobro mora i znati i osjećati: da nije.bilo toga ,tru- loga Zapada“ mi bismo još čamili pod turskim i au. strijskim jarmom, jer nam tu ni Rusija sama ne bi mogla pomoći ! — Ali i da nije toga, Glavni Odbor Svešteničkog Udruženja mora znati šta je sve i koliko do sad Zapad učinio na polju kulture i civilizacije, i koliko je to i nama i Rusima bilo od koristi. Pa i sad se istok jevropski ne može dići bez zapada! — Niti istočani smiju misliti da je zapad truo, niti za- padnjaci da je istok tako varvarski i nekulturan kao što.bi po neki od njih htio predstaviti. Takve glupe fraze, protivne istini, samo škode onome koji ih upo- trebljava. Može se pravoslavna vjera čuvati i bez ta- kovih neistinitih riječi — i još bome i za njene ču- vare časnije i otmenije !“ Gospodarska Zveza u Ljubljani je institucija, koja je za Sloveniju od osobite važnosti. Ustanovljena je g. 1900. Svrha je te ustanove, da svoje članove opskrbljuje svim gospodarskim potrebštinama kao ta- kogjer i da zajednički prodava njihove proizvode. U početku je Gosp. Zveza nastojala u prvoj vrsti da po- kriva potrebe svojih članova obzirom na životne pro- izvode, umjetna gnojiva, specerejsku i kolonijalnu robu. Ukratko bavila se je samo uvozom, dočim je malo pomalo počela da se bavi i eksportnom trgovinom. Danas naime kupuje u zemlji drvo, živinu, razne po- ljodjelske proizvode, te ih onda prodaje u tuzemstvu kao i inozemstvu. Kroz ratno vrijeme služila je kao aprovizacija. Nevinorodne krajeve opskrbljuje raznim dobrim domaćim i stranim vinima. Njezina skladišta puna s u raznih poljodjelskih strojeva, drva, koža, cre- valja, razne robe, žitarica, vina itd. Imade i svoju vla- stitu zeljarnu, u kojoj se nalazi najveći izbor sloven- skog zelja te tvornicu svijeća i sapuna. Gospodarska Zveza je jaki oslon za sve slovenske zadruge. Pisma iz naroda. BLATO (Korčula). Naše nevolje. U Nedjelju 25. pr. mj. došao u naše mjesto radikal Dominković, urednik »Dubrovnika«. Dočekaše ga Raško i njegovi pristaše zemljoradnici. Promislite | Radikal vogja zem- ljoradnika ! — Dominković je držao govor, u kojem je pozivao sakupljeni narod, da viču živio“ Pašiću, a za revanš govorio je, da ne dadu posjednicima ništa. Slučajem, ili ne znam kako, dogje isti dan i odaslanik zemijoradničke stranke iz Splita g. Miličić. On je do- šao ,incognito“, jer njega nije nitko dočekao. Oba Izvanredna prigoda. 2 1, snop: 72 knjiga od ukupno 984 stranice i 2 glazbena komada : 1) Keri, Orest. Tragedija. — 2) Biankini, amerikanski način uzgoja i školstva. i .. JurjaBiankinia u Delegaciji god. 1908. — 4) Tri god. 1895. — 5) Odgovor Jurja Biankinia zastupni dva predavanja o Petru Preradoviću. — 9) 11) Marinković, Borba proti alkoholizmu. — 12) dinjenje. — Glazbeni komadi za glasovir : 2) Na balkanskom bojnom polju. Koračnica. Tko hoće da mu se knjige pošalju preporučeno, treba da pridoda za /. snop Din. 2, a za Il, snop D. 4. ovora Jurja Biankinia u Delegaciji I I u L, Borčiću, — 6) Franceska gra- matika za Jugoslavene. — 7) Kuničić, Putopis od Korčule do Cetinja. — 8) Lozovina, : viću. iepopili: Odgovor Nikši Matovu na , Nešto o našim stvarima“. — 10) Ljubibratić, zapuštenost i podivljanje djece i mladeži. — Vojnović Lujo, Kosto Vojnović i sje- 1) Uspomena na "Hvar. Mazurka. — "NARODNA SVIJEST izaslanika bili su skupa gosti g. Frana Kalogjera: Dominković ode odmah u ponedjeljak iz Blata, a ostade Miličić, da drži zemljoradnicima u ponedjeljak večer sastanak i da ih pripravi na riješenje agrarne reforme. Ljudi hladni i razboritiji čude se na postu- panje tih izaslanika obiju stranaka. Težaci su se sklo- nili u »Težačkoj slozi« jedino za poboljšanje svojih odnošaja za življenje, a sad dolaze radikali, da ih za sebe pridobiju, a zemljoradnici opet za sebe i većina težaka još ne uvigja, zašto ti stranci dolaze k njima! No dolazi još i smiješnije, što u Blatu sada imamo dvije organizacije ,Težačke sloge“ i dvije organizacije demokratske stranke i dvije organizacije radikalske stranke. Koje su prave, zakonite, spasavajuće ? To sam Bog znade! Osniva se drugo društvo »Sokol« i drugo pjevačko-tamburaško društvo. A koji je uzrok da kod nas vlada takva bezglavost? To je radi toga, što kod nas nema ljudi otvorenih, iskrenih i stalnih, već je sve labavo. Neki će vam se danas i poturčiti, samo kad vide, da će postati načelnici, prisjednici i što ti ga ja znam. Narod je do sada grozno izvaran; a kad uvidi, kako je i sada ponovno izvaran, pa komu će više vjerovati ? Rijet bi da su i stranci upoznali našu bolest, pa dolaze u mutnom loviti, Koje čudo onda, da mi u Blatu ne možemo nigda napredovati ! Nepre- stane borbe i osvete uništavaju naše energije! To je sve što znamo. Ni sud, ni porezni ured, ni gragjanska škola, ni poljodjelska škola, ni ništa nas ueće podig- nuti, ako mi blatsku dušu ne obnovimo! — Obeća- vanja, koja se davaju narodu, to su samo varanja i ne pokazuju ni najmanje ljubavi prema narodu. De- imagoge ne potiče na rad dobro naroda, već samo vlastiti interes, a jadan narod vjeruje. — Čujemo, da će se sudbeno progoniti poticatelji dječjeg školskog štrajka, kao i roditelji koji ne šalju djecu u školu. I pravo jel Jadni narode, do čega te vodi demagoštvo pojedinih ljudi! — I ti će demagozi i dalje varati narod i on će mu vjerovati! — B. — KOTOR. Metamorfoze. Mnogo ih je kod nas, koji mijenjaju boje gore od kameleona, prema tome kako im najbolje konvenira. Danas ćemo da spome- nemo samo dvojicu, koji hoće da igraju neku ulogu u mizernim kotarskim prilikama. — Komodoro Dab- čević, koji je na žalost izabran admiralom Bokeljske Mornarice, prigodom kraljevog vjenčanja izviesio je na svojoj kući samo srpske zastave, ašto jelani nosio oko vrata? Zar misli, da će mu uslijed toga akcije kod ,Boke“ poskočiti ili da će možda time bolje oprati sramotu od prošle godine? — Drugi je vječni ,omladinac“ Buj. Mimoilazimo za sada njegovu mladenačku prošlost, pa ćemo samo spomenuti, kako je u početku prevrata običavao samozvan govoriti uvijek u ime Hrvata. I taj vješa na svom slanu samo srpske zastave. Možda zato, što se srpska radik. stranka, čiji je tajnik, sada naziva narodaom radikal. strankom Srba, Hrvata i Slovenaca. Na adresu ministra pošte, | ako je još pred se- dam mjeseci preminuo ovgje vrlo zaslužni upravitelj pošte L. Mirković, njegova udova do dana današnjega nije primila ni pare penzije pa čak ni smrtnog kvar- tala, koji se je nekoć telegrafski doznačivao. Kako uslijed stambene krize nije mogla kroz pola godine da nagje stan sebi i djeci, bila je primorana da do nedavno ostane u dosađašnjem stanu u poštanskoj zgradi. Makar bi kroz čitavo ovo vrijeme taj stan bio ostao prazam, buduć novi upravitelj nije još prispio, a i ne kani tako brzo doći, ipak je pokrajinsko ravna- teljstvo pošta u Splitu zatražilo od ovdašnjeg stambe- nog ureda, da bi joj odmjerilo najamninu za pola godine. Ovo-je jedan do sada nečuveni žalostan slučaj, da se ravnateljstvo brine samo za neopravdanu najam- ninu, mjesto da smjesta isplati penziju jednoj udovi, koja bi, da nema ništa svoga, morala uslijed toga jednostavno da skapava od gladi. — Gospodo od Rav- nateljstva, ne stoji patriotizam u čirilskim potpisima niti u pretjeranom globljenju podčinjenog činovništva za najsitnije griješke, jer ne mislite da ćete štreberstvom opravdati ovakav nesavjeslan rad, Don Stijepo Kusijanović šalje nam slijedeći ispravak: Nije istina da ja (kao Radikal) imam u Osojniku, bilo koju drugu funkciju, osim funkcije u- pravitelja župe. "Nije istina da ja imam namjeru bilo koga denuncirati svojim dopisom u br. 27. »Dubrovni- ka«. Nije istina, da ja prikazujem javnosti svoje žup- ljane kao razbijače srpskih kuća u Rijeci Dubr. na početku rata. Naprotiv je istina, da nekoje od njih, kao takove prikazuje optužnica kr. drž. odvjetništva u Dubrovniku izašla prošlog maja i optuženicima uru- * čena. — Don Stijepo Kusijanović. Op. Uvrštavamo ovaj ispravak, koji ništa ne is- pravlja. Osim funkcije upravitelja župe vič, Kusijano- vić vrši i funkciju dopisnika »Dubrovnika« preko ko- jega vodi javnu kontrolu nad patriotizmom naše re- dakcije i svojih župljana. Optužnica kr. drž, odvjet- ništva nije njegove župljane javnosti prikazala kao razbijače srpskih kuća. Tu činjenicu može utvrditi samo eventualna osuda, a velečasni u 'svojoj patriot- skoj revnosti i skrbi za svoje stado već sada prvi pred javnošću govori o njima kao o razbijačima. Na čast mu njegova rabota, pa bila i b2z zle namjere. Br, 28. Iz Jugoslavije. Odlikovanje monsinjora D.ra Bulića. Naš uče- njak Dn. Frano Dr. Bulić odlikovan je francuskim ordenom »legion d' honneur«. U ponedjeljak 4. o. mj. / predao je u Splitu to visoko odlikovanje g. Heuriet, irancuski konsul u našem građu, kojije po naročitom . nalogu 'svoje vlade u tu svrku otputovao u Split. 4 Čin odlikovanja obavljen je u biblioteci arheološkog muzeja u prisutnosti mnogobrojnog gragjanstva, raz- _ nih korporacija, svečareve rodbine i štovatelja, pošto je g. konsul izrazio svoju radost, da imože takovom “ učenjaku predati dokaz poštovanja Francuske. Msgr. _ Bulić očito dirnut zahvalio se je na pažnji, koju mu “ je ovom počasti posvetila Francuska, s kojom ga vežu osobite veze od početka njegova javnog rada. Dičnom . učenjaku i naše čestitke ! i i Upit Dra. Dulibića za nastradale u Konavlima. Narodni poslanik Jugoslavenskog kluba Dr. Dulibić stavio je 5. o. mj. upit na ministra poljoprivrede i voda glede šteta, što ih je tuča manijela polovinom mje- seča lipnja u Popovićima i u 12 drugih konavoskih sela u dubrovačkom kotaru. Oa jenaglasio da su već tri godine za redom elementarne nesreće uništile či- tavu ljetinu u onom kraju. Vlada do sada nije u toj _ stvari učlnila ništa, pa radi toga traži da odredi ko- misiju, koja će procijeniti štetu, da poduzme akciju za prehranu ovoga kraja i pruži pomoć pučanstvu za obragjivanje -za nastajnu godinu i poduzme kasne radnje javne koristi, da narod može zaragjivati. i Krunitba kralja Aleksandra bit će ili u kolo- vozu ili u rujnu ove godine, a možda tek i na pro- . ljeće. Tako novine javljaju. Kod toga bit će opet velike svečanosti, još veće nego kod ženitbe. : Jedna Pribičevićeva čitanka. Godine 1920. dakle poslije ujedinjenja dotiskano je u Beogradu 3. _ izdanje čitanke za osnovne škole i to za IV. razred. Zadaća je ove čitanke, da srpsku djecu uzgoji u veliko- - srpskom duhu. Navest ćemo neke primjere. Na str. 27—28 nalazi se štivo o Zagrebu. U tom štivu nije uopće spomenuto ni hrvatsko ni jugoslavensko ime. Ne spominje, da tu žive Hrvati, ne spominje »Matice Hrvatske« ni »Jugoslavenske Akađemije«, ali zato pi- sac toga štiva nije zaboravio istaknuti, da u Zagrebu _ ima »lepa srpsko-.pravoslavna crkva«. Na str. 54—55. ima štivo o Dubrovniku, u kojem se veli, da je Du- brovnik »cvet u kiti srpskih gradova. U Dubrovniku žive gotovo sve sami Srbi. Ali ako je većina Du- _ brovčana katoličke vere, ipak svi misle i osećaju srpski kao i Srbi pravoslavne vere.« — Na str. 60—63 ima štivo o Sarajevu. Tu se veli, da u Sara- jevu ima preko 30.000 stanovnika, od kojih su više od polovine Srbi turskog zakona, a preko 5000 Siba pravoslavne vere; rimokatolika ima do 3000. Ovo su možda Kinezi ili Srbi rimokatoličke vjere ! Upravo po Pašićevu receptu, jer je jednom prigodom u Sara- jevu govorio, da pozdravlja Srbe svih triju vera! Ministar prosvjete dakako ne nalazi u ovoj knjizi ništa što bi bilo upereno protiv narodaog jedinstva. Jedinstvo je i onako istaknuto :u knjizi, a to nije ju- goslavensko, nego srpsko. Učiteljska glasila »Narodna Prosveta« u Beogra- du, i »Pokret« u Splitu, nijesu se osvrnula na oveči- _ njenice i nijesu protestirala protiv laži, kojima se “ uzgaja srpska omladina, i Jugoslavenska macijonalna napredna omladina sigurno mnogo ne čita, kad nije zapazila ove laži. Da je ovakova knjiga sa lažima izašla u Zagrebu, ona bi bila javno spaljena. Gradske vijesti. Proslava slavenskih apostola prosvjetitelj sv. Čirila i Metoda obavila se je u nedjelju na po-. ticaj Podružnice Jugosl. Matice. Grad se je okitio narod- nim trobojkama. U 9 sati jutra održao je u Sokolani vič, Da. Niko Gjivanović prigodno predavanje pred / nažalost veoma malenim brojem slušatelja. U 10 sati obavljena je u Stolnoj Crkvi svečana služba Božja. Djevojčice su popodne sakupljale milodare i prodavale cvijeće u korist Jugoslav. Matice. 1 Lične vijesti. U našen gradu boravi presvij kotorski biskup Msr. Frano Uccellini, koji je došao u subotu 8. iek, da redi franjevačke bogoslove. Danas je otputovao na Lopud, a vraća se opet u subotu za _ regjenje u dojduću nedjelju. Odsjeo je u samostanu Male Braće, i : Odvjetnički ispit položio je prošlih dana u Spljetu naš sugragjanin dr. Pavo Matijević sa veoma dobrim “ uspjehom. Čestitamo ! : u Docentom zagreb. sveučilišta na filozof, fakultetu imenovan je naš sugragjanin Dr. Ramiro Bujas. Čestitamo. Položio ispit. Naš sugragianin i prijatelj g. Josip Zaninović položio je svršetkom prošlog mjeseca na _ beogradskom universitetu prvu polovinu drugog držav- nog ispita s dobrim uspjehom. Čestitamo ! 12 Knjiga različitog sadržaja i2 glazbena komada za glasovir za samih 10 Din, franko poštarine. Ili 23 knjige i — 4) Govori lazbena komada za samih 20 Dinara franko poštarine. Ž U. Snop: 23 knjige od ukupno 2378 stranica i 2 glazbena komađa. Osi knjiga popisanih u prvom snopu, još slijedeća : 1) Biankini, Kriminalna sociologija. — 2) Biankini J. O upravi Dalmacije. — Girometta, Mladež u borbi za život. (Seksualna higijena) — Milinović, Cetinski knez Domaldo. Historijska rasprava. — 5) Narodnjaštvo i Pravaštvo u Dalmaciji. — 6) Palunko, o postanku svijeta. — 7) Palunko, Katekizam za crkvu i privatnu porabu. — 8) Pavlinović Miho, Hrvatski razgovori. — 9. Pavlinović Miho, O vjeri i politic. —:10) Škarica, Život sv. Jeronima u pučkim stihovima. — Šimić Nikola, Slike i crte iz seoskog života. HRVATSKA KNJIŽARA — Split. Ova ponuda vrijedi do 15. jula 1922. godine, . a novac treba slati unaprijed ! —