str. 2.
< VELALUKA: Dječji dan i-dječja -izlošba. Naša
je ubava varoš doživila lijepo slavlje zadnje Nedjelje
prošlog mjeseći Priregiena je dječja ganoDsas: ko-
madom »Ptičiti«, uz pjevanje i deki) vanje. ih
NN A Bnkonfiin; m a :
0 ko fi
opna i mora., Priregier
neke vrsti mali muzej, Zasluga je ašili vrij
nastavnika i nastavnica a iricijaliva lavina zasl
vič. Da. Frana Vučelića, nešeg mješći ie : eg
dišnjeg vjeroučitelja ua našoj školi. Svrha je ovoj iz-
ložbi i humanitirna da se pripomogne siromašnoj djeci
u ovim teškim danima, kad mnogi Iz -našeg- mjesta
mora da sele trbuhom za kruhom. Filoksera uništila
vinograde; pak dok se obnove i na rod dogjuitreba
i vremena i silnog troška. 3
1-0. Atanasij- Veša: Danas 15. srpnja prispjela
je ovamo tužna brzojavna vijest, da je u šibenskoj bol-
nici podlegao teškim bolima na želucu naš mješćanin
O. Atanasij Veža, franjevac. Ta je vijest proizvela ov-
dje opću žalost a bolno će odjeknuti i po“ cijelom o-
toku Korčuli, jer je neprežaljeni pokojnik kao višego-
dišnji član franjevačkog samostana na/Qtoku. a kroz
tri godine starješina istog samostana, bio poznat svim
mjestima otoka Korčule, ukoja je. često zalazio, da
ispovijeda i propovijeda. Bio je priprost redovnik, do-
bar. svećenik, «pristupačan svakome, vesele: naravi, lju-
bezan u društvu, pa ga.je svak. volio, Zadnjih godina
boravio: je. u: splitskom samostanu .na Poljudu kao ka:
tehet u zavodu: Školskih sestara. Bila mu je 41 go-
dina ; umro: je dakle u naponu muževne. suage; pa se
zato tim+bolnije osjeća njegov gubitak. Duša: mu se
' raja nauživala !
Posjeti. Posjetio nas je prošlih dana slijepac ka-
petan. Lujo Lovrić. Bio je lijepo pričekan, a još ljepše
i srdačnije :otpraćen. Sa balkona hotel »Jagode« odr-
žao: je lijepo, patrijotsko predavanje. Bio je .obdaren
kitama cvijeća, a povorka naroda:sa glazbom otpratila
je ovog junaka pui Blata. — Dolazio nam-je. u po-
hode:i g. Milan Pribičević sa gospogjom, koji se je
na svadbenom svom putovanju dulje vremena zadržao
u gradu :Korčuli u: stanovite političke svrhe. Na dočeku
nije mu nikoga bilo, a uveče održao sastanak sa ne-
kolicinom svojih više znatiželjnih nego li uvjerenih
pristaša. Demokratima ni u našem mjestu ruže ne
cvatu. — Glas s Bade.
ČEPIKUĆE. Utopio se. Opet žalostan slačaj u
našem kraju. U Subotu 8. o. inj. našli su u čatrnji
mrtvo tijelo lva Marić, čovjeka od 43 godine. Pred
desetak godina vratio se sakat iz Amerike, te je živio
samac u kući. Preko rata potrošio svu svoju prištednju,
a u zadnje vrijeme morao i gladovati, pak ga očaj
natjerao, da oduzme sebi život, I to je jedna izmegju
tolikih žrtava teških današnjih prilika, 1u koje smo
zapali i na žalost sve dublje padamo. — Timorac.
KOTOR. Ispiti zrelosti pri mjesnoj višoj gimna-
ziji slijedili su. dne: 1. iek. mj. pod predsjedanjem
proi. Henrika Grbavčića, te su bili proglašeni zrelim
sa odlikom : llija Perić, a zrelim Alfirević Frano, Banić
Josip, Mustur. Mitar, Dulčić Mate i Josip Staničić.
Iz Jugoslavije.
Kriza vlade? Već dulje vremena se opaža da
vlada stoji na labavim nogama. Iza demisije ministra
policije Voje Marinkovića došla je demisija ministra
vjera dr. Krstelja, sa kojim se Pašić nije slagao u
NARODNA SVIJEST
E
novi i u Rimir sa Italijom: S + istog razloga stajao: je
pred demisijom i ministar spoljnih poslova dr. M,
ip # Marković, ministar pravde, mor&o je
tarnim običajima da demisijonira Q je
| njegovog mi i a
Maliovi ipo
ao da je veoma.
r poljoprivrede Pucelj, on
avku, ako vlada ne tidovoli
i-desničari prijetili su istupom iz vlade,
ako jadranska željeznica ne progje kroz Bosnu. —
Sve-su- ovo bili simptomi teške »bolesti; od-koje: današ-
nja nesposobna: vlada već: dulje. vremena | boluje.
Zadnjih dana se je radilo o tome da se popuni resor
ministarstva policije. Demokrati su kandidirali za to
mjesto..D.. Pecića,.. ali.se. Pašić. nije. sa. tom.. kandida-
turom složio. Osim toga radikalima nije nikako bila
po volji: kandidatura. direktora. Demokratije*.R. .Jova-
novića za člana Državnog Savjeta, Demokrati su oštali
uporno. pri oviin svojim kandidaturama i ušlijed toga
došlo je do .demisije cjelokupne vlade. — Zadnje no-
vinske. vijesti javljaju, da je demisija otklonjena time,
što je Sv. Pribićević preuzeo mjesto zamjenika minis-
tra policije. Ne znamo, dali ova vijest odgovara istini,
ali i akojje istinita, ovaj, izlaz iz Krize zuači samo
ulaz u još težu i zamašniju situaciju, koja će skoro
da sruši ovaj današnji truli i korumpirani režim.
Dao Bog da to nastupi čim prije!
Trumbić i Ljuba Jovanović. U budželskoj de-
bati najznačajniji je. govor održao dr. Trumbić, Oa je
veoma oštroj kritici podvrgnuo. današnji. režim, pod
kojim se. Hrvati u svojoj muarodnoj. državi osjećaju
slugama, Istaknuo je .da su Hrvati. oduvijek bili ori-
jentirani prema narodnom jedinstvu svih Jugoslavena,
dočim su Srbi sve do svjetskoga g1ata, gojili ideju
srpsko-pravoslavnoga ujedinjenja. Današuji režim, koga
podupire većina Srba, ide u prilog. ovoj veliko-srpskoj
ideji, a jugoslavensku ideju zapostavlja. — Ne manje
značajan govor je održao i radikalski prvak g. Ljuba
Jovanović, koji je kušao da obori. Trumbićeve. kon-
statacije, Prikazao je kako je. -opasna grupacija stva-
naka po plemenima. Za režim kaže da ima griješaka,
koje. treba ispraviti. Da je kod Srba uz srpsko-pravo-
slavnu ideju postojala i šira jugoslavenska ideja: na-
vagja Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića (Srbi svi
i svuda ! Op. ur.). Na koncu govora kaže da rgjavo
radimo, .ako ne budemo nastojali, da ovaj sađanji
sukob izmegju široke jugoslavenske i jedne uže
srpsko-pravoslavne ideje ne popravimo.
Skupština S LS. U. Slovenskom Gradcu u tte-
djelju 9. srpnja održana je skupština SLS Govorili
su dr. Korošec, urednici Smodej i Radošćek. Uz pro-
teste protiv diobe Slovenije, bezvjerskih škola i odu-
govlačenja izbora, skupština je. izglasala puno povje-
renje poslanicima Jugoslavenskog Kluba.
Sukob krune sa vladom, Novine donose vijesti,
da je u pogledu postavljanja državnih savjetnika izbio
sukob izmegju Kralja i Vlade. Kralj je izrazio neza-
dovoljstvo, što su. slabo. zastupani u Državnom Sa-
vjetu Hrvati i Slovenci i što se pri postavljanju držav-
nih savjetnika više. gleda. na pripadnost izvjesni
partijama, nego li na kvalifikacije. :
. Naša pozorišta svakolika u velikom su deficitu.
Dvostruko. se. više troši nego li prije. Uz još neke
druge subvencije cjelokupna bi državna pomoć za sva
pozorišta iznosila preko 8,000.000 dinara ili 32 mili-
juna Kruna. Mi nijesmo protivni, da vlada dava pri-
pomoći i pozorištima, ali neka najprije pomogne onim
predjelima, gdje hara glad, :
pogledu konvencije, koje je dr. Krstelj sklopio u Ge-
Naši mladi umjetnici pri izragjivanju
talnog mauzoleja obitelji i,
monumen-
Račić u Cavtatu.
Još samo. kratko vrijeme i monumentalni mauzolej
ugledne obitelji Iva Račić biti će gotov. Poznato je,
da je komponista-kipar toga kolosalnog djela, širom
svijeta naš priznati umjetnik g. Meštrović. Om, titan .
ideja, neobični skladatelj forma, u ovoj radnji pokazao
se je nenatkriljivim. Rekbi da je ovdje dao čitava sama
sebe; regbi da je ovdje potencirao svoje odlike. I zato,
ovaj mauzolej nešto je neobičnoga, neži unicum u Jugo-
slaviji. Sav onaj kompleks figura, izrazitih portreta,
stupova, kariatida, uresa, te drugih arhitektonskih ulo-
maka; jamči nam, da je ova Meštrovićeva radnja skroz
originalna za naše krajeve. Ovo je djelo, koje frapira
gledaoca i ako će možda kojeg laičkog posmatrača
neugodno. dojmiti koje čudne: forme i) dimensije te
neobične poze. Svakako iu-je ideja, tu je sklad i div-
na cjelina. "Ali nama nije: sada na: pameti procijeniti
ovaj Meštrovićev: rad; - nama: je zadatak našoj: publici
prestaviti četiri naša mlada kipara, koji su sa Meštrovićem
dogotovili ovaj mauzolej: Doista, oni u ovoj radnji
ne: podadoše sami:sebe; tu-se neističe njihov talenat;
njihove: bravure — ali ipak, mislim, interesantio:će
biti znati, koji su oni pomagači, te su iz Meštrovićevih
modela u kamen pretvorili njegovu ideju. Znademo,
da-će ovaj. mauzolej biti magnet, koji «će. .mnogog
stranca privabiti u Cavtat, o kojemu će se: dosta pi-
sati.i kritikovati — stoga je:nužno: barem ovim: felj-
tonom istaknuti, koji :od ovih naših umjetnika — Me-
štrovićevih pomagaća — izradi ovaj ili onaj ulomak:
Ovaj feljton neka bude kao “savremeni dokumenat bu“
dućim vijekovima, a to tim više, što se je u glavnome
čitava radnja obavila u klaustru franjevačkom a na
moje/oči. Imena tih mladih: naših umjetnika: ova :su :
g.g. Dujmović Šime, Lukić Živko, Roguljić Lovro i
Skarpa Jaraj..Uz ovu mladu našu gospodii sudjelovali:
Ž dekorativnim
su i ovi Talijani: gg. Ardini, Baroffeti, Grassi, koji su
izdjelali portrete pokojnika, što ostaju tik groba, le
muzikalne figure tik oltara i razne ornamentalne vi-
jence sa ovnovskim glavama. :
: Od spomenutih naših umjetnika prvi nam alfabe-
tičkim redom dolazi g. Dujmović Sime. Onu je mlad
čovjek rodom iz: grada Hvara, koji se je već na nekim
izložbama producirao. Pred sobom imamo : četiri inje-
gove radnje, na žalost po fotografiji, ali ipak one nam
dosljedno govore o njegovome (talentu. On ih izloži u
Beču g. 1917 kao student-bečke akademije, U »Neues
Wiener Tagblatt«, br. 182, g. Federik 'Stera : ocjenjuje
dolično njegove ulomke: priznavajući sve bravure va-
ljanog kipara puna fantazije. Njegovo je djelo: »Su-
glasje« u broncu sa tipkalom glasovira i sa dvije mlade
glave, te dvije ruke; pripravne da sada žasvire. po tip-
kalu. Plastično Dujmović prikaza. »Bol čovjeka«)“pre-
stavljajući ljudsku glavu u kulminacije muskulature.
U očima, usnama, grlu, na čelu i lica pretočene su
boli. >»Moja majka«, »majčin poljubac« odaju majčinu
ljubav, punu nježnosti, Najotmeniji izraz njegovog ta-
lenta jest »poprsje kralja Petra«, koje bi izloženo u
Sarajevu. Ova je bista jedna od najboljih, koje su u
zadnje vrijeme izragjene — to je opći! sud''apćenite
kritike. Uz 'ovo pristaje poprsje! kralja Aleksatidra“ /
»Bol« u gipsu itd.. Dujmović je čovjek "budućnosti,
koji se je posvetio kompoziciji, što nam odaje realna mo-
trioca umjetničkim shvaćanjem, On'izradi za mauzolej
Meštrovića : »Polaganje Krista: u igrob« kao | antipedij
glavnog oltara, te »Isukrst razapet«, što ostaje na poboč-
noni oltaru, ornamente kao: glave, kerubina, golubice; +
ruže itd. Zadnju ruku dade » Madoni« na glavnom oltaru.
Lekić Živko sin je belog Beograda, koji je tamo
študirao umjetničku školu, te! šest godina bio je'u
Moskvi a četiri u Rimu.' On'se je posvetio 'mnogo-
strukoj vajačskoj tehnici. Bavi se ne samo skulpturom
nego takogjer i miniaturom, reliefnim medaljama te'“
tivima: Može se pravom reći, da je
—— Povećanje poreza: Ministar finansija je uputio
Br. 29.
predlog vladi za povećanje posrednih poreza, kako
bi se povećali ispravci pojediniliimini u budžetu.
vit Kod »Hr.;
biti slijedeća.
Variationes
(S. Familiae
geli (24/IIl) ;
M iratiarum Me $ G1/V); in
festo Eucharistici Cordis lesu (feria jost Octavam
Smi. Corporis Christi); S. Ephraem Syri (18/VI);
S. Irenaei (28/VI); S. Raphaelis Archangeli (24/X).
Diljem svijeta.
Velika željeznička nesreća dogodila se kod Paragose u.
Spanjolskoj,.pri-kojoj..je poginulo .30.osoba.-a 50 teško ranjenih
Štrajk željezničara u Sjev. Americi prouzrokovao je oz- i
biljno stanje. .U-tiekim mjestima može dadogje do oemira, jer sy
štrajkaše zamijenili sa zamorcima i Indijancima. : i
Sniženje njemačke ratne odštete. Reparacijska je komi-
sija zaključila, da_se iznos, što ga je, Njemačka .imala platiti.
15/7 0. g. snizi od 50 milijona na 32,107.397 zlatnih maraka.
Položaj na Haškoj konferenciji, kako se općenito sudi,
beznadan je, jer se neće moći doseći sporazum s Rusima. Fran-'
cuzi će napustiti Haag, kako su napustili i Genovu.
Kolera u Rumunjskoj. U okolići Bukarešta ustanovljeno je“
5 slučajeva kolere. Donio ju je vojnik sa rusko-besarabske megje,
Sniženje željezničkih tatrifa u Engleškoj počimlje sa 1.
slijedećeg augusta i to za 12%.
Kongres Arapa u Palestini obavijestio je englešku vladu i'
Ligu naroda, da palestinski Arapi odbijaju engleški protektorat.
nad Palestinom, teje pozvao natrag arap. delegaciju u Londonu.
Gradske vijesti.
Tino Patlera, svjetski poznati operni pjevač, po-
vratio se je prošle sedmice u svoj rodni Cavtat ma!
podulji odmor, poslije svoje turneje po Americi, gdje
je pobrao lovor-vijence. Vrlom umjetniku želimo ugo-
dan boravak na domaćem žalu.
Naš i njegov Dubrovnik, u kojemu je svrši)
gimnaziju, nije još imao sreću da ga čuje, Sigurni smo,
da bi cijelo gragjanstvo pohrlilo u kazalište, kada bi
gosp. Patiera priredio koncerat. — Evo lijepe prigode
Upravi , Jugoslavenske Matice“, da zamoli gosp. Patieru,
da joj u susret dogje i ovu toli: potrebitu ustanovu |
svojim prisustvom potpomože. Tim bi se koncertom
njezin fond povećao, a gragjanstvo bi imalo prigod
da svoga proslavljenog umjetnika pozdravi i cvijećem.
obaspe. Sigurni smo da bi se on, kao priznati rodoljub, |
ovom plemenitom činu dragovoljno odazvao ! s
Vjenčani. /G. Vjekoslav Grgo kapetan I. klas
kr. ratne mornarice, vjeačao se je u nedjelju : 16. ov
mj. u crkvi Gospe od Milosrgja sa našom: sugragjan
kom simpatičnom g. Paolinom Brbora. Bilo u sto
dobrijeh časa! 1
Odlikovanje. Ukazom Nj. Vel. Kralja od 20 aprila
o. g. odlikovan je g. Jero Natali iz Dubrovnika orđe
nom sv. Save trećeg stepena. i
Čitulje. Prošlog Petka umrla je Kate ud. Fantić.
U Subotu je premino u bolnici gružanin g. Marko
Damić u 30. god. života. Jučer je preminuo u Rijec
Dubrovačkoj Jozo Obradović Matov, student prava
Ucvijeljenim i naše saučešće |
,Vila Velebita“. Školski brod ,,Vila Velebita
sretno stigla u Genovu. 16/Vill. — Zapovjedništvo.
vrstan u svim ovim granama tehnike, ali je pravi maj:
stor u miniaturi. Njegova je umjetnost po naravi, mila
i tiha, skroz vijerna predstavljenoj figuri. Finoća lineje,
dotjeranost tehnike, pravilnost forme odlike su njego-
vog talenta. Steta, što nije u zgodi, da našim mladini
študentima saopći ove svoje odlike mnogostruke va:
jarske tehnike, .osobito ininiature, koja se na žalost
dandanas sve većma gubi. Od njegove skulpture spo:
minjemo »Glavu muzičara«, koja bi izložena g. 1919
u Rimu, te idealisan »Portret djevojke«. Osobita bi
jaše tada bravura, da jedan maš čovjek izloži svoji
radnje:u Rimu. I to uspije g. Lukiću. Dapače njegova
»Glava muzičara« bi producirana u reklamnoj brošu.
rici te izložbe, kao jedna od najuspjelijih radnja. O:
reliefnih međalja naporiinjemo: »Kralja Petra 1.«
»Kralja Aleksandra i kraljica Mariju.« Divne su ov
radnje, pune nježnosti i naravnosti sa potpunim ose
bujnim izrazom: u tančine. Glavna je odlika g. Luki
što.je on naš majstor .u miniaturi.. .Ova umjetnost koi
nas je na žalost rijetkost; ona, se danas, gubi, tek st
u ltaliji parcijalno goji, Tamo i Lukić nauči taj
nost ove umjetnosti. Og nju" urezava - u svakom
materijalu, kao: u slonovoj kosti, u zlatu, u lušturi itd
Ona se upotrebljuje 'za broš, prsten ; a za nju se hoće
osobitog .ustrpljenstva. 1 dekorativnom umjetnošću bavi!
se.g, Lukić. Za vrijeme svojeg boravka. u Rimu bi od
mnogih za to tražen i, premda sličnih umjetnika. ima
dosta u Rimu. Njegova valjanost svakomu ga. je pre
poručavala. Kao iresne ulomke radio je on, razne fi
gure životinja, majmuna, zecova, satira, maskera, amo
retta w raznim formama i pozama. Baš njegovi amo
retti zaslužuju posebna studiju; oni na jomiri
augjele Doriattela. Oni su puni izraza i nježnosti; U
pravo su divni. Ovaj naš valjani umjetnik, g. Luki
izradi za mauzolej, Meštrovića u Cavtatu razne mode
lirane trese na stropu, kao golubice, glave Kerubi
ruže itd. On izrađi u kamenu i kip sv: Roka za p0
bočni oltar. = | (Nastaviče se). = 0. Frano Juri