Str. 2:
Pisma iz naroda. š
KLIŠEVO. Sporni teren ispašišta. Nazad preko
sto godina imali su seljaci sela Gromača kao kmetovi
vlastele dubrovačke prostrano zemljište na granici Her-
cegovine, što megjaši sa onim sela Šćenice u Herce-
govini. Tu je bilo na pretek sijanica i šume za ispa-
šišta. Na ispašište, napojalište i drvarenja imali su
pravo i druga dalmatinska sela: Kliševo, Mrčevo, Mra-
vinjac sa Rigjicom. Nu radi velike daljine, a tekom
dugih godina počeli su i Šćenićani ne samo goniti
stada na pašu, već i izragjivati dotične sijanice. Da-
kako, da je radi toga bilo izmegju seljaka, osobito o-
mih sela Gromače i tih usurpatora Šćenice ne malo
slučajeva karbe, tučnjave i ubojstva. Još dok je Her-
cegovina bila pod turskom vladom dogovorno sa ati-
strijskom, dolazila je mješovita komisija na taj prije-
porni teren, što se zove Crni Do. U-koliko se naši
stari spominju bilo je trinaest komisija od: strane her-
cegovačke i dalmatinske vlade, a da se ne bi nikad
ništa definitivno odlučilo. Napokon četrnaesti put slo-
žilo se je bilo ove zime mješovito povjerenstvo dal.
matinske i hercegovačke vlade, kojoj je komisiji bio
kao predsjednik okružni predstojnik iz Mostara. Isti
se je predstojnik više puta bio blago izrazio pred ko-
misijom i strankama, da je njegova zadaća teška, te
je nutkao i nastojao, da se Dalmatinci i Hercegovci
nagode, izrazivši se, da će Ministarstvo nagodbe odo-
briti, drugčije, da_će mješovito povjerenstvo pretresati,
a on kao treći odlučiti i po tome, da će Ministarstvo
riješiti. Pošto je dotična komisija na licu mjesta sve
pregledala, te proučila i uvjerila se o prilikama i po-
trebama jedne i druge strane složila se i sporazumjela
se, da se prijeporni teren podijeli, da naime granična
lineja bude Veliki Bucelj — Debela Greda, kako ovo
i Ministarstvo Unutrašnjih Dela kasnije u obrazloženju
navodi. Od tada se je čekalo odobrenje spomenutog
Ministarstva kao kompetentne najviše vlasti za ovu
stvar. Seljaci spomenutih dalmat. sela kao pokorni i
mirni ljudi, akoprem je ovaj sporni teren njihovo zem-
ljište, jer od pamtivijeka njima pripada, a Heregovci
samo kragjom prisvojili, željom da već jednom pre-
stanu vječne razmirice, uklone zavagje i krvoprolića
bili su zadovoljni, da se ovaj prijeporni teren i podi-
jeli kako je ovo zadnje mješovito povjerenstvo bilo
odlučilo. I čekali su samo odobrenje Ministarstva. Kad
Ministarstvo na veliko čudo riješava, zabacujuć odluku
spomenutog zadnjeg mješovitog povjerenstva, da cio
sporni teren ostane u uključivoj vlastnosti Hercego-
vaca sela Šćenice!! 1 to tako ćoravo, nesmisleno i
pristrano odregjuje megjaš, da bi osjeklo nekoliko
prostora i obragjenih zemalja iz dalmatinske mape, što
dalmatinci mirno i tvorno posjeduju, naime lineja iz-
megju Hercegovrne i Dalmacije po onom nepravednom
riješenju Ministarstva išla bi na Veliki Bucelj, BeluVlaku,
Pakleno, Bračevo, Kosina Kula, Sinjor Vrh i Debela
Greda. I ovo da bude definitivna granica, a Dalmatin-
cima odnosno nami seljacima odbija pravo na uživanje
ispašišta, napojilišta i drvarenja!! A zašto se je Mi-
nistarstvo Unutrašnjih Dela s ovom nepravednom o-
diukom tako pristrano i grubo podnijelo, da uništi
ništa manje nego pet dalmatinskih sela, a jednomu
selu Hercegovine dodijeli kao svojinu ? Umješao se je
neki zloduh, da. ne rečemo drugo, neki profesor Iva-
nišević u Mostaru, koji ima svojtu i prijatelja u selu
Šćenici, te koji je i Sćeničanima javio iz Beograda
već po prilici mjesec dana prije izdate ministarstvene
odluke, da on radi za njih kod Ministra, te da će pri-
jeporna zemljišta njima, samo njima pripasti! Ovake
mepravice ne dogagjaju se u svijetu nigdje, ako ne sa-
mo u našoj državi SHS. Potpunim pravom dalmatin-
ska spomenuta sela se bune i ako se ne popravi ova
velika očita nepravica odlučili su svi makar i pogi-
nuti nego izgubiti svoje vitalno pravo, jer bez ovoga
NARODNA SVIJEST
nemogu držat stoku, a bez stoke newaju- gjubre za .
gnojiti svoje sijanice i polja, od čega jadnici živu. Po
tom poginuti ili u obrani svoga»zemljišta, sada ne-
pravednom odlukom oduzeta im, ili umrijeti od glada,
ista: im je sudbina.
Opaska uredništva. Poznato nam je, da su se-
ljaci ovih pet sela bili postali dobri Jugoslaveni, pri-
vrženi ovoj našoj mladoj državi, a sada ovako ,nada-
reni“, jer se ne krste su tri prsta i ne nazivlju se Sr-
bima, razočarani počeli su potpunim pravom oštro na-
padati ovakovu državnu upravu, Ko dakle buni i stvara
nezadovoljnike i ,veleizdajnike“ u ovoj državi? Mi-
nistar Unutrašnjih Dela, koji je ovu očito nepravednu
odluku potpisao, već je demisijonirao, ali zar bi mu
u drugim državama to pomoglo, da ga za samo ovo
ne stave na optuženičku klupu, da odgovara ne samo
za učinjenu nepravicu, već i zato, što je izazvao mirne
državljane, te prouzrokovao nemile pojave!
Iz Jugoslavije.
Rad naših poslanika u parlamentu. Dr. Ši-
mrak je upravio upit na ministra vjera radi pravo-
slavnog prozelitizma u Bosni. Razni agenti idu megju
unijatske stanovnike i nude im zemlju i šume ako
pregju na pravoslavlje. Provokateri su izviždali i tvorno
napali unijatsku procesiju. U Višnjoj su zatvorili crkvu
i župniku prijete tvornim napadajem ako u nju ugie.
Na ovaj način je provokaterima uspjelo da predobiju
100 obitelji za pravoslavlje. Vjerska ravnopravnost !?
Dr. Šimrak je uputio upit ministru pošta i telegrafa
jeli voljan da popravi nepravdu, koja je nanesena stal-
nim upravljačima poštanskih ureda Ill. klase, u movo-
oslobogjenim krajevima Dalmacije, koji suu berivima
zapostavljeni privremenim upravljačima istih ureda.
Dr. Dulibić je upravio upit na ministra šuma i
ruda, dali je voljan da popravi bijedno stanje u ko-
jemu se nalaze dalmatinski lugari. Traži da ih se u-
broji megju državne činovnike, jer općine nijesu u
stanju da poboljšaju njihov materijalni položaj.
U budžetskoj debati poslanici su Pučke Stranke
mnogobrojno sudjelovali. Osim zastupnika Mandića,
Šimraka, Barića i Pušenjaka zadniih dana su govorili
poslanici Rajić, Evetović, Mazzi, Skulj itd. Svi su go-
vornici oštro kritikovali današnji režim, koji iz dana
u dan dovodi državu n bezizlazan položaj.
Dr. Dulibić protiv zajmu. U financijalnom od-
boru je nar. zast, dr. Dulibić oštro nastupio protiv
sklopljenog zajma. On je predočio sve kobne poslje-
dice, koje mogu da nastupe iz sklopljenih klauzula i
apelirao da se, dok je još na vrijeme, odustane od
sramotnih kapitulacija pred koje ovaj zajam stavlja
našu državu.
Uspjesi Pučke stranke u Sloveniji. ladustrijske
općine oko Ljubljane imale su zadnje vrijeme općinske
izbore. Liberali svih vrsti združili su se sa socijalde-
mokratima i komunistima da zajednički nastupe proti
Pučkoj stranci. Uza sve io dobila je Pučka Stranka
354 glasova, dok protivnici 184. Tako P. S. pripada
22 odbornička mandata,.a združenim protivnicima 11.
“Konkordat sa sv. Stolicom. Ovih dana je izjavio
ministar Ninčić dopisniku »Nar. Politike«, da će se u
minstarstvu spoljnih poslova obrazovati komisija, kojoj
će biti povjereno, da izradi konkordat sa sv. Stolicom.
Neke su osobe već naimenovane za tu komisiju. Vlada
će toj komisiji predložiti srpski konkordat iz 1914. g.,
a komisija će se izjaviti da li će se primiti u cjelini
ili koje nove korekture treba načiniti. (Srpski konkor-
dat je jedan od najpovoljnijih konkordata što ih je
sv. Stolica u zadnje vrijeme sklapala. Op. Ur.).
Mlada Misa. Na 20. o. mj. blagdan sv. llije
rekao je mladu misu u Stolivu (Boka Kotorska) vlč.
Gracija Vujović. Mladomisniku čestitamo !
Naši mladi umjetnici pri izragjivanju monumen-
talnog mauzoleja obitelji |, Račić u Cavtatu.
(Svršetak)
Juraj Škarpa sin ie otoka Hvara, rodom iz Sta-
rogagrada, zaposlen je i on pri izragjivanju ovog ma-
uzoleja. Bio je študentom obrtničke škole u Splitu te
akademije u Beču, a zatim hospitant umjetničke škole
u Zagrebu. Kruta realnost patničkog njegovog života
stvori mu dušu gordom, ogorčenom, odrazom tih pe-
čali. I tu dozu svoje psihe oa zapečati u svojim rad-
njama. Borba, patnja, bol nagje odjeka u njemu i u
njegovim djelima. U doba glada, boli, borba, straha,
nemorala, nasilja, nepravde on je živio i sve to ostavi
u duši njegovoj duboki trag, a taj trag on pretoći u
gibs, drvo, kamen: I zato od njega imamo: »Sržbu«,
>Glad«, »Nasilje«, »Strah«, »Grijeh« it.d. Cijelokupni
dojam njegovih radnja jest osebujan, pun duševnih
emocija, plastike. Po njima sudimo g. Skarpu kao
umjetnika vrsnog talenta, individualna, u kojemu se
ističe misaoni instinkt uz dobro školovana kvalitete.
Lica njegovih figura imaju u sebi nešto primitivna,
gdjegdje su otporna, tvrda. U »Gladu« se ističe kul-
minacija muskulature, regbi, tu je nešto životinskoga.
»Molitva« i »Krist« napominje nam religiozni mome-
nat Škarpinog dlijeta, koji momenat živo preporučuje-
imo mladome umjetniku. »Molitva« je upravo graciozna,
. Kristove, ćutimo u sebi neku bol za Golgotskim mu-
čenikom. G. Škarpa g. 1921. priredio je izložbu svojih
radnja u Urlichovom salonu u Zagrebu. Sva tadašnja
žurnalistika zanosno . pozdravi. mladog umjetnika. I
pravom. On je čovjek budućnosti, koji će uz svoj ta-
lenat i ambiciju stvoriti s vremenom umjetnička djela.
To od njega očekujemo, jer ima zato i dara. Škarpa
dobro stilizirana, puna ekstaze, Pri motrenju glave ,
je pri izragjivanju mauzoleja u Cavtatu izradio veliki
broj uresnih glava i ruža, te golubica na svodu. On
izradi takogjer angjele nad grobovima pokojnika, koji
nose nebu duše zakopanih. Zatim dovrši i Kariatide
na pročelju mauzoleja.
Još nam je red koju progovoriti o četvrtom na-
šem umjetniku g. Lovri Roguljić. On je najmlagji iz-
megju njih te na žalost, nemamo dostatnih podataka,
da kritično progovorimo o njegovim radnjama. Sva-
kako i on u nama budi lijepe nade, da će s vreme-
nom biti na diku našeg naroda. Od njega imamo pri
ruci pet fotografskih snimaka od radnja što dlijetom
izradi. Tu je portret »Trumbića«, »Gombač«, Dva ne-
poznata portrela, te njegova »Diana«. U koliko se
može po fotografiji raspoznati on je vrstan lineista,
majstor geometričkih figura, izrazit u vanjskim ose-
bujnostim posebnih lica. Na portretu »Trumbića« ra-
zab remo karakter ozbiljaosti tog našeg vrsnog politi-
čara. »Gomibač« mladi je dečko, koji bi možda morao
sa dalmatinskim temperamentom tjerati loptu. Njegova
»Diana« u velike je cijenjena, ona je i prodana na
dubrovačkoj izložbi (1922). Ona odaje glatku lineju,
lijepu tekniku, mekoću radnje i ako je lice nešto sta-
rije ženske, Gosp. Roguljić izradi za mauzolej Račića
mensole kod oltara, razne uresne komade ruža, kerubina,
golubica itd. i
*.% %
To je letimički prikaz četiriju naših mladih u-
mjetnika, koji su radili pri monumentalnom mauzoleju
u Cavtatu. Smjelo bi bilo o njima izreći totalni sud —
oni su još svi u razvoju svoje fizične i duševne ener-
gije. Ovo je tek sitni prikaz, koji neka bude kao pri-
ručni dokumenat za proučavanje ovog. klasičnog djela
velikog Meštrovića.
Cavtat, 5. VII. 1922. O. Frano Jurić.
_Br. 30.
Uspjeh agrarne reforme !#! Ministar za Agr. Rel.
opunovlastio je sva agrarna ravnateljstva, da svakom
kolonisti (naseljeniku), kojivnije obradio i zasijao zem -
lju, koji je naselio — oduzmu. — Tako je i pravo.
Zemlja neka se dade onomu, ko ju treba i obragjuje,
a ne špekulantima. :
Što nas staje zajam ? Od 100 miljuna dolara
morat će se platiti Blerovoj grupi 24 milijuna kao čisti
dobitak. Prema sadašnjem kursu to iznosi 1 milijardu
920 milijuna dinara. i
Kako je u Macedoniji ? Mnogi poznavaoci Ma-
cedonije kažu, da je vlada sama kriva ustancima i haj-
duštvu u Macedoniji. U Macedoniji je poslala takve
ljude da drže red i mir, koji ga prvi ruše i gaze zakon.
Čitava sela pred zulumom bježe u goru t onda na-
staje četarstvo. A iz Beograda se javlja, da je svemu
kriva Bugarska.
Diljem svijeta.
Bankrot Njemačke. Francuska traži od Eagleske
da ova zatraži od Njemačke, prije nego li joj se po-
dijeli moratorij, neka javno izjavi, da je u baakrotu,
koga je sama skrivila. Oada će saveznici na temelju
odluke mirovnog ugovora poduzeti protiv Njemačke
vojničke, financijske i gospodarske prisilne mjere,
koje će Francuska smatrati potrebnim.
Konferencija u Hiagu nije se još razišla, već
nastavlja svoj »rad«.
U Kini je u Pekingu 360 revolucionaraca pro-
valilo u carsku palaču i bacilo vladu. Ministra pred-
sjedaika htjeli su ubiti, ali je on ragje dao demisiju.
Atentatori Rethenau-a napokon su uhvaćeni u
Halleu nakoa dugog traženja. Po najnovijim vijestima
počinili su poslije uapšenja samoubojstvo.
Italija pred gragjanskim ratom. Uslijed fašis-
tičkih napadaja u kojima je poginuo fašistički tajnik u.
Aquanegri, a u Cremoni uništena kuća pučkog posla-
nika Migliori, nastala je kriza u talijanskoj vladi, jer.
su popolari tražili da se stane na put fašističkom
teroru. Vogja fašista Mussolini izjavio je u komori,
ako vlada nastupi proti fašistima s nasilnom reakci-
jom, da će preko milijuna organiziranih fašista odgo-.
vorit s najvećom energijom. Megjutim u _ Novari je.
štrajk, vojska i fašisti neprestano se sukobljuju,
Fašisti napadaju socialističke lokale i pale ih. Radi
toga je i u Torinu proglašeu opći štrajk, a radnici u.
Piemontu proglasili su se solidarni sa drugovima u
Novari. — Vlada je radi ovih dogogjaja i deficita od:
miljardu i 350 milijuna lira u proračunu podala de-
misiju, a kako zadnje novine javljaju, Orlandu je pre-
dan mandat za sastav novog kabineta.
Gradske vijesti.
Lične vijesti. U Nedjelju 24. o. mj. otputovao
je za malo dana u svoje rodno mjesto Preko kod.
Zadra dijecezanski biskup Dr. Josip Marčelić.
Poljaci u Dubrovniku. Prošlog Četvrtka pri
spjelo je u naš grad 63 što universitetskih što gimna-'
zijskih profesora iz Varšave na znanstvenom putovanju!
po Jugoslaviji. Za njihovo namještenje pohvalno su se za-
uzeli gg. ravnatelji mjesnih srednjih škola Dr. Aranza,
Lazzari, Grgić i Zuviteo, te ih je namješteno 16 u bis-
kupskom sjemeništu, a od ostalib neki u zgradi pre-
parandije, a neki po hotelima. Pod vodstvom gg. mje«
snih srednjoškolskih direktora i nekih profesora pre-
gledali su znamenitosti: našega grada, kojima ne mogu.
da se madive. Ovdje ostaju 10 dana, a zatim će o.
davle u Zagreb, pa u Beč te natrag kući u Varšavu.
+ Jozo Obradović, pravnik, kako smo u pro-
šlom broju javili preminuo je 17. o. mj. u Mokošici
kao uzor kršćanskog mladića. Prošlog utorka priregjen
mu je ganutljiv sprovod. Mitvo je tijelo preneseno iz
Mokošice u mjesnu katedralu, gdje je obavljeno sve.
čano opijelo. »Dubrava« je svome članu ispjeval
»Oslobodi me“ i tužaljku, te korporativno vijencem
učestvovala sprovodu. Isto tako korporativno sudjelo-
vao je Jug, akad. klub. Iz katedrale sprovod je pred-
vogjen vojnom muzikom krenuo na Boninovo. Pred
otvorenom: rakom oprostio se je sa svojim kolegom
ispred njegovih drugova g, Josip Zaninović, pravnik,
dirliivom besjedom, pošto je »Dubrava« ispjevala
nadgrobnicu. Počivao u miru, a svojti naše saučešće !.
»Vila Velebita“ sretno stigla u Marseille dne
22, VII. — Zapovjedništvo. :
Obalna Paroplovidba. Sa zadovoljstvom bilježi-
mo, da su sve naše novine osvrnule na pitanje Obalne,
jer je to usko skopčano sa interesima i- potrebama
pučanstvu naše okolice. — Nego čujemo ovo dana,
da je uprava Obalne otklonila ponudu Jadranske Plo“
vidbe, koja je susretljivo stavila na raspoloženje jedan
luksuzni veći parobrod da podržava redovitu liniju sa
našom okolicom. U ostalom vlast uprave svršit će za
kratko vrijeme, je na poziv skupštine moraju da pod-
nesu na prikaz i odobrenje prošlogodišnje račune do'
konca ovog mjeseca, a do toga nema nego malo dana.
Slava 13. pješad. puka ,Hajduk Veljka“ obavit
će se 31 o. mj. blagodarenjem i sjećanjem kolača u
10 sati u krugu kasarne u Gružu. Po podne je vojničko
veselje sa naročitim programom i pozorišnim komadom.
Stanje burze 24/7. 1922. Austr. Kr. 0:00925-0:0088,
Njem. marka 0:61-0:70, Madž. Kr. 19:90-16:08, Tal. lira
14-41-1440, Engl. funta 1440-1364, Dolar 308-305,
Franc, fr. 26:50.26-20, Švic. fr. 62:00, Napoleon zl.
900, Čhsl. Kr. 7:05-6:40, Polj. marka 0:063. ;