zm=mmm=—m—m———
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat, Tiskare.
_ Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana ki
—— Plativo i utuživo u Dubrovniku ——-
Izlazi svakog utornika.
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku.
— Odgovorni
— JK š urednik A, FIe, — Vlasništvo Odbora Narodne. Svijesti, —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —. Rukopisi se mne vraćaju
Dokle ovako. .?!
Današnji korumpirani i hegemonistički režim, koji
vlada ovom nesretnom zemljom, snalazi udarac za udar-
\cem. Samo lica današniih vlastodržaca, koja su postala
meosjetna i za najosjetljivije šamare, mogu poslije ovakvih
\užasnih stvari da i dalje ostaju na vladi, da i dalje
"putem partizanstva i korupcije truju život našega na-
roda i naše države, ,Prodane duše“, , tevaljelci“ na-
| zivi, kojima g. Ristović, direktor beogradske »Epohe«,
| naziva današnje vlastodršce, stubove današnjeg reži-
ma, ne ulijevaju ni melo crvenila u lice: onima, koji
su izgleda spravni na sve, Današnja vlada i stranke,
koje je podupiru, izgleda da su se spustili na najniže
dno političkog života.
i Partizanski i plemensko šovinistički, veliko-srpski
današnji režim nosi na sebi veliki grijeh megjusobne
plemenske borbe izmegju Srba i Hrvata. Hrvatski Blok
je samo reakcija, uistinu skrajna, ali ipak samo reak-
cija na sva ona izazivanja, kojima je današnji režim
dražio i draži Hrvate. I Hrvati bi bili duševni robovi
kada nebi protestvovali protiv svih onih poniženja,
protiv svih onih nepravda, koje je ovaj hegemonistički
režim Hrvatima nanio. Hrvati se nalaze u defenzivi, i
je olakšavajuća okolnost, koju treba uzeli u obzir,
ada govorimo o politici Hrvatskog Bloka, koju ne
odobravamo, ali koju razumijemo.
Ali današnji režim ne samo što je prouzrokovao
megjusobnu plemensku borbu izmegju Srba i Hrvata-
Slovenaca, već svakim danom kao da hoće da uvjeri
što pošteno i patriotski osjeća u našoj zemlji, da
ovoj tužnoj Eshaeziji nema neke više pravde, pred
jom su svi, i ministri i zadnji podanici jednaki.
vaj režim hoće da dokaže, kako poštenje i moral
alo vrijede. Bezbrojne, neriješene afere današnjega
režima već su prevršile mjeru i prijete, da našu zem-
lju pred stranim svijetom prikažu kao kakvu nekullurnu
azijatsku teritoriju, u kojoj nema ni pravde ni pravice.
Uzmimo samo za kakve je sve afere vezan ,zlalni“
p
mpanijom. G. Rislović, direktor »Epohe«, optužuje
ministra pravde dr. L. Markovića i skupšlinskog se-
sretara_ dr. V. Janjića, da su priredili dva puta orgije
ta agentima Blerove kompanije u Frencuskom klubu
u Beogradu, kao i da se dr, Marković vrlo živo zala-
o u ministarskom savjetu za zajam. Dr. Marković i
Janjić su izjavili, da će g. Ristovića tužiti sudu,
li on im odgovara, da će on kod suda sve to doka-
tali pomoću zapisnika ministarskog savjeta !
U debati.oc zajmu, radikalski je disident, g. Vlado
ić izjavio, da je njemu i poslaniku Mladenkoviću
udio zemljoradnički disident Stevan Benin 250.000
linara, da glasuju za zajam. Istu stvar je potvrdio i
Madenković pismom u »Radikalu«. I kada je dr. Šim-
stavio prijedlog, da se cijela ova Beninova afera
reda jednom parlamentarnom odboru na ispitivanje,
da se odloži glasanje o zajmu dok se slvar ne ras-
i, vladina .je većina primila prvi, a odbacila drugi
edlog, što svakako ne baca najljepše svijetlo na
sramnu aferu, S
Po prijedlogu nar. posl. dr. Ivanića. odboru za
tčavanje Beninove afere, povjerena je dužnost, da
ta i Popadićevu aferu, Novine su naime iznijele, da
tar. posl. Diša Popadić nudio nekim poslanicima
ilikom glasanja za Ustav 50.000-100.000 dinara, da
uju za Ustav.
O aferi ministra Žerjava sa ,Jadranskcm Bankom“
oljno je publici poznato ; da o aferi Pribićević Her-
nja i ne govorimo itd. itd, Današnji režim se slo-
no može nazvati režimom afera, jer iko bi nabro-
Ve afere i aferice, koje terete današnji korupcio-
čko-.hagemonistički režim?! _.
Jedini je spas naroda i države u borbi protiv
ša. Poslanici Pučke Stranke su megju prvima u
i, da se država oslobodi ove more, koja ju fišti,
inski listovi su puni napadaja na hrabrog Šimraka,
libića, Barića, Korošca i dr., jer im u parlamentu
dano čitaju lekcije. Jugoslavenski je Klub za da-
jam, koga je naša lijepa vlada sklopila sa Blerovom :
našnju vladinu većinu, kao ona nevidljiva ruka kralju
Baldasaru, koja mu je na zidu napisala: ,Mane, Tekel,
Fares“, Žalimo i uvijek smo žalili, da većina hrvatskih:
zastupnika nije prisvina u parlamentu, da skupa sa
prokušanim borcima iz Jugoslavenskog Kluba ruši da-
našnji do srži korumpirani režim. Jer sve druge stranke
u parlamentu, pa i zemljoradnička, vode jednu polo-
vičnu borbu i spremne su uvijek vladi priteći u pomoć
kad joj treba. Jugoslavenski Klub, znajući da je s nji-
me sve što pošteno i patriotski osjeća u našoj zemiji,
vodit će i unaprijed ogorčenu borbu protiv aferaša i
hegemonista i neprestano će im dovikivati :
»Mane, Tekel, Fares.“
Kulturne vijesti,
Grofica Marija Terezija Ledochowska uteme-
ljiteljica , Družbe svu. Petra Klavera“ za afričke misije
i vrhovna njezina upraviteljica, umrla je u Rimu 6.
srpnja o. g. Bila je sestra sadašnjeg isusovačkog ge-
nerala. Zaboravivši na sebe, posvetila se velikim ide-
alima, radu naime za misije. Premda je uvijek bila
boležljiva, ipak se nije ustručavala polaziti na teška
putovanja i držati predavanja, da oduševi ljude te po-
rade oko proširenja naše majke katoličke Crkve. I po-
duzela je to djelo, za koje se može kazati, da skoro
nadmašuje i sile zdravog čovjeka. Njezina jaka volje
oslanjala se u svim poslovima i teškoćama na volju
Božju. Tako je svijesno organizirala i vodila spomenutu
»Družbu“ skoro kroz 30 godina, da se raširila ne samo
gotovo po svim evropskim zemljama, već je doprla i
u Ameriku. Članovi od više nego 40 vjerskih katolič-
kih redova, rasijani po čitavoj Africi, uticali su se u
velikim svojim potrebama puni pouzdanja njoj, koju
, nazivahu majkom Crnaca.“ . 3
Biblioteka u džepu. Neki engleški viceadmiral
pronašao je aparal, koji bi imao dobro poslužiti put-
nicima, koji ne mogu da nose sebom cijele škrinje
knjiga. Isti sastoji se od male pločice cd aluminija,
providjene rupicom u kojoj se nelazi ošlra lupa ili
povećalo. Na drugoj strani pločice pričvrsti se mali
ovitak vrpce cd papira, na kojem su mikroskopične
siimljene stranice romana. Kutijica sa tim aparatom
sa 5 svitaka vrpce od papira, na kojima se. nalazi ci-
jeli roman, komodno stane u džep od prsluka.
Kapitalizam je krvopija radništva, To dokazuju
ogromne žrtve radničkog staleža. Danmoberg navagja
o tom slijedeće podatke : U Austriji je 1901/1910 bilo
10.879 smrtnih nesreća megju radom i 289.478 teško
ranjenih, dok je u bitci kod Konigsgritza palo samo
5328 Austrijanaca. U Njemačkoj je bilo u četvrt, sto-
ljeću (1886—1911) za vrijeme rada usmrćenih 190.666
radnika, teže ranjenih 2,214,314, mnogo više nego
je palo Njemaca u francusko-njemačkom ratu (28.268
mrtvih i 88.488 ranjenih). Pri gradnji željeznice u Bra-
ziliji je umrlo 1913 pri izvršenje 330 km pruge 16.000
ljudi. Mxers (Geschichte der grossen amer. Vermogen
1916,781) izvješćuje, da je Interstate Commerce Com-
mission ust-novila, da je 1888— 1907 bilo usmrćenih
pri radu 53.046 željezničara i ranjemh preko 800.000.
radnicima pak bilo je 1897—1910 ukupno 25.223 smrt-
nih slučajeva. Stoga je borba radnička proti kapitalis-
tima opravdana, jer se radi o zaštiti izrabljivanih
od krvobija !
Hus svetac ? U »Pravo lidu« lomi se koplie
proti proglašenju Husa svecem. Tu se dokažuje da
današnje crve ne imadu na nj prava, a ponajmanje
pravoslavna crkva. Ondje se veli: ,Hus pripada ljud-
stvu, narodu, zemlji, istini, slobodnim misliocima i so-
cijalistima. A proglasi li ga koja crkva svecem, pripa-
dati će proštenjurskim babama i djedovima, te svako-
jakim mo)itverim procedurama. Česi su zadovoljni sa
Husomi krivovjercem i revolucionarnim Husitom“,
Konkordat izmegju Vatikana i Lilve. Vatikan
i baltijska vlada stvorili su i potpisali konkordat, Do-
puštena je gradnja kat, škola, širenje kat. redova itd.
Statistika českih visokih i srednjih škola. 31.
decembra g. 1921. bilo je upisanih na českim visokim
školama 25.562 slušatelja i 2356 slušateljica, Po na-
rodnosti je bilo 15.782 Čeha, 6103 Njemaca, 1880 Rusa;
11957 Madžara, 920 Židova i 686 drugih narodnosti,
— U srednjim školama ima megju gjacima 73% ka-
tolika, 8.19% židova, 7.9% protestanata, 5.29% pripad:
nika takozvane česke »narodne« crkve i 5,5% gjaka,
koji ne pripudaju nijednoj konfesiji, t, j. bezvjerna.
Katolički institut za filozoflju u Kelnu. Prema
vijestima iz Kelna bit će otvoren naštojanjem njemač-
kog episkopata i uz pripomoć pape katolički institut
za filozofiju u Kelnu, prema filozofskom institulu u
Levenu i katoličkoj univerzi u Milanu.
Pisma iz naroda.
U VRGORCU i okolo njega moguće su sve
nemoguće mogućnosti. Sve originalnosti, abnormal-
nosti, nevjerojatnosti, svi apsurdi. — U Vrgorcu i
okolo njega ima nešto abderitskog, donchihotskog, nešto
iz savremena Albanije i biperfuturističkog carstva ljuba-
vi. Svega u jedan mah. Nije ni čuda, jer to su obične
oznake potpuno izoliranog svijeta. — Vrgorčani pro-
glasuju suvišnom crkvu, vjeru, molitvu itd, i u isto
vrijeme zaklinju župnika da moli devetnicu za kišu.
Oni turajuć u novine (»N. Doba«) izvješće o uprav ve-
ličanstvenoj .proslavi Kraljevog vjenčanja, o cvijeću,
zastavama, orljavi mužara, klicanju nepregledne mase,
o banketu, na kom se je uz uzvanike za općinski trošak
pogostilo samo nekoliko vrg-diktatora, dok je mno-
štvo neprestano klicalo Kralju, državi, vojsci...!) i
sveopćim oduševljenju, a istim slavljem nekoliko dana
kasnije ispratiše premještenog kot. suca, Sanjaju o
električnoj rasvjeti mjesta, o radi vlastite indolencije
nemaju ni petrolejskih lampa ni vode da se napiju,
premda je Vrgorac okružen s nekoliko izvor.voda
i t. d. Sve u tom tonu. Svaki činovnik čim dogje u
Vrgorac orijentira se autonomistički, apsoluistučki,
Ovih smo dana m. pr. dobili na mjesto premještenog,
novog suca, koji je ovdje po prvi put stupio u službu.
Jedan sudac u Vrgorcu, gd:e ih ne bi od ljilo ni de-
set sa 30 god. prakse! U Vrgorcu koji je jednaki sud-
benom uredu, parbanju; svagji, u kom je dnevno gotovo
sav Vrgorac i okolica u sudu... Paradoks! — Naš
seljak, koji inače od pradjedova još baštini običaj,
da samo na svoju štetu puni gospodske kokošinjake
s peradi, košice s jajima, grožgjem i smokvama, grede
pod tavanom pršutima itd, — naš seljak jako dobro zapa-
ža činovnički apsolutizam i povlači logične konsekvence,
Ne pouzdaje se ni u bilježnika, ni u advokata, ni u
suca, već sva pitanja gleda da riješi po onoj prasta-
roj: zub za zub, oko za “eko To- dokazuju dfievne
otimačine, osvete, lični napadaji, krvave svagje i
ubojstva. Da spomenem samo tri najvažnija primjera,
Samo je jedne noći iz vrg. pučke blagajne gotovo sav
novac pokragjen, blagajn:čke knjige što « dnesene, šio
poderane. Afera se još nije, a — valioa uplivom 'ko-
jeg odozgor — i neće riješti. — U Diagljanima je
ubio brat brata. Prigodom Kraljeva vjenčanja bratoubica
biva lišen kazne — šestmjesečne tamnice. Sad nepa-
žnjom otimlje pokretninu i nepokretnina unesrećene
nevjesle. — Nekidan na Stiljima razbojnici na mrtvo
ime izmrcvariše staru ženu i ukradoše joj iz kuće
sanduk s novcem i robom, što je donio iz Amerike
muž, koji je bio tad odsutan. Pravim se razbojnicima
— izgleda — još nije ušlo u trag. Mogao bih navest
cijeli niz sličnih primjera, ali dostavu i ovi, da osvi-
jetle stanje u Vrgorcu i okolo njega. Naša polja i
livade ništi suša i gidd, a nos raspaljene strasti, I tako
moj Todore, svaki dan to gore. Mjesto da se “strasti
utrnjuju ili baren smanjuju, one se direktno ili indi-
rektno njete .i raspiruju. O tom ću doskora opširnije
progovoriti u »N. Svijesti«. — Vrgorčanin.
SUGJURAGI na Šipanu Blagoslov zvona.
Dune 29. lipnja i 16. srpnia doživjela je naša varoš
rijetko slavlje. Na koncu li>nja slijedio je blagoslov
novokupljenih zvona. Mainin zavuz manjem našeg
uprav. župe mp. Dobud don Mata, mjišćani su oino-
gućili dobrovoljnim doprinosima, da su se mogla ku-
piti nova zvona, jer su st.:a bila rekvirirana. Odušev«
ljenje, koje je naša varoš pokazala pri prvim slatkim
akordima svetih bronza, nije moguće opisati. To je
bila jedna impozantna manifestacija vjerskog zanosa.
Napomenutom oduševljenju naša župa dade opet maha
na 16 srpnja pri slavljenju obraiwieljice župe Gospe
od Kermena. D evne zidine stare matice — c kve kao
i još drevniji bedemi i kule siarog Benediktovskog |
manastira, bili su divno iskićemi cvijećem i čem preso-
vim slavolucima ozbiijne vel čine. Slika blažene Dje-
vice sva je sjala u srebru i zlatu, darovima pobožnih
duša, koje su znale, da i večer pred svečanost ispune
ukusnim vatrama i pucanjem prangjija. Ali najdivniji
momenat bio je procesija uz nošenje sl ke Gospe od
Karmena i veselo lepršanje hrvatskih zastava, Osobitu
je pažnju pobudilo djevojačko društvo, koje je pod
svoiom irobojnicom-zastavom i uz trobojkama nakićene
grudi, korporativno učestvovalo procesiji. Crkvenu sve- “
čanost obavio je mp. Dobud don Mato uz asistenciju
mp. don Andra Murati i Obuljen don Pera. Prigodno
slovo u crkvi izrekao je domaći upravitelj žnpe u vrlo
jezgrovitom i sočnom izboru. Po svršenoj službi bo-
žjoj mp. uprav. župe počastio je u svom dvoru ištak-
"nutije ličnosti varoši, odbor, kume i kumove. Poslije
podne razvila se je prava pučka zabava, gdje se je
narodu dijelila pečenica i vino besplatno. Lijepo na-
rodno kolo, tamburanje i kliktanje razigranog naroda
slijedilo je sve do u duboku noć, — Varoš Sugjuragi
napredovalo u veličini svojih predaka. Sugjuranin.