ie LE. Na 25. ; vjetna svetkovina | čar 1 Sa cijelog. otoka Korčule pak i'sa Pelješca tu svake godine do- lazi narod na zavjet. I ove godini Ba se je sakupio veliki narod, a došlo ili je još više, jer je u Čaru bila pozvana glazba iz Veleluke; a u isti dan imao je u bližnjoj Smokvici javne vježbe sokol iz Veleluke. I ako je i do ovih mjesta doprlo strančarsko ludilo, to je ipak sve do 7 sati u jutro bilo mirno. Oko 7 sati nahrupi iz Blata preko Smokvice 4500 čeljadi kri- kom i vikom u Čaru — da Bog oprosti misliš, da je tim ljudima udrilo ljetno suuce u glavu. Viču i kriču, a ženske iz Blata kidaju lišće i travu posiplju tim nekoga. Misliš da je ko došao veliki, a kad tamo tu grupu zanešenjaka vode — učitelj Raško, Dr. Moretti i Keko Calogera. Prvome kliču ko svome kralju. Pa- metniji koji su mogli, odoše iz Čare odmah, jer su znali da sa tim ugrijanim glavama može do zla doći. Odoše tada Raškovci i Raškovice u neku dvoranu i tamo su slušali svog proroka, koji se je, kako kažu, silno uznemirio što ga glazba nije dočekala i što sav narod sa sokolom na čelo nije došao u Čaru, da stane u stav pred njim. — No to bi sve bila za mirnog posmatrača zgodna komedija, kad se ne bi još nešto žalosnijega bilo dogodilo. U 10 sati kad se je upu- tila procesija put zavjetne crkve u polju, koja je uda- ljena od Matice oko 3—400 m, ta skupina ostade na plokati crkovnoj u skupu. Skoro svi koji su bili došli iz Blata i muško i žensko, te mnogo i iz Čare osta- više procesiju i odoše da. slušaju Calogeru i Raška, koji su uz govore i pjevanje držali formalnu skup- štinu kod crkve i tim' smetali ovu starodnevnu i ve- liku narodnu zavjetnu svečanost, Preko procesije, pro- povjedi i mise dopirao je krik i pjevanje do mjesta, gdje je pobožni narod bio sakupljen. Čudimo se oruž- nicima, koji su dopustili, da jedan netaktični demagog, kao pravoslavni, smeta katoličku siužbu Božju. Drugi pak kao brat kandidata na biskup. stolicu dava javnu sablazan pobožnom narodu, koji je bio došao da vrši zavjete i pobožnosti — a ne da ga piri na mržnja i uzbunu. Neutralnom je posmatraču čudno do kojeg je ludila dovela osobna ambicija nekolicine sebičnih demagoga. Vidjelo se je, da bi; ona zavedena i zasljepljena masa bila kadra počinit svašta pod sugestijom tih elemenata. Ako isto čine u Blatu — a izgleda da jest — kako vlast ne stavi već jednom :svoju ruku, da se opameti taj narod i da ga neodgovorni ne zalugjuju praznim i nemogućim oDećanjima. Svaki pošten gragjanin mora uviditi do čega će to nevoljno pučanstvo dovest; pak zato i pravom :se: može zahtjevati od vlasti, ako joj je do mira i reda, neka već skroji pravo i neka pri- priječi strašne posljedice ove lude demagogije — ako je još na vrijeme. Budi nuzgred spomenuto da se sve ovo čini pod firmom zemljoradničke ideologije. Go- spodo, zemljoradnički kaponje, bacili ste u mutno udicu dobrom mekom, a gdje ste sada na biljezi da otče- tavate!? — Jedan od prisutnih. Privatna niža gimnazija — konvikt. Na ,Otoku“ (Badija) blizu grada Korčule nalazi se starodrevni samostan na jednom od najljepših položaja, zaštićen od svili vjetara, po vas dan izložen suncu. Samostan je tik do morske obale, a cijeli je otok obrastao šu- mom. Malo godina prije rata časni su Oci Franjevci sagradili novo krilo i restaurirali cijeli stari samostan, te je tu bila smještena niža gimnazija za: kandidate njihova reda, No rat je prekinuo djelovanje ove gim- nazije. Sada su pak časni oci Franjevci odlučili da otvore nižu privatnu gimnaziju sa konviktom za uče- nike uopće. Ovaj naum naišao je ua najljepši odaziv mnogobrojnih roditelja, koji su u sto briga za moralni uzgoj i za zdravlje svoje djece, a uz to ih tište i eko- nomske prilike. Ovdje će ne samo manje mjesečno trošiti za uzdržavanje svoje djece, nego što je glavno bit će djeca zaštićena od pogubnog upliva naših gra- dova i po tjelesno zdravlje i za moralni uzgoj. Djeca će u školskoj sobi udisati svježi morski zrak, a svag- dano će se kretati i po morskoj obali i po borovoj šumi. Nije s toga čuda, da se odmah na prvi glas prijavljuje toliko učenika ne samo na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu već i sa daljnjih mjesta. Nadamo se da će ova institucija biti od velike zamašitosti za uzgoj naše buduće inteligencije. .Dječje sirotište bit će takogjer otvoreno na istom otoku za sirote kotara korčulanskoga. Ovu će ustaniovu potpomagati vlada, a svu brigu djece vodit će Skolske Sestre sv. Frane, koje imaju svoju maticu u Mariboru, mnogo kuća u Americi, a dobro su poznate i u Dal- maciji (Split, Dubrovnik, Imotski, Sinj). Sve potrebite informacije glede konvikta-gimnazije dava uprava franj, samostana, a za Sirotište odbor za zaštitu djece, Korčula. SINJ. (Svečani otvor Jug. Kat, Prosv. Društva ,Orao“). Dne 30. VII. 1922. na svečani je način javno nastupio naš mladi , Orao“; pošto je od Vlade dobio potvrgjena pravila nakon toliko natezanja. Za otvor ovog prosvjetnog društva priregjena je svečanost sa slijedećim programom: I. dio: Svečanost u jutro. 1. Svečana povorka sa glazbom kreće u 7a sati iz novog Franj. Sjemeništa u Crkvu. 2. Svečana sv, Misa. Propovjeda Dr. F. St, Petrov. 3. Povorka se vraća preko glavnog trga niz Perivoj u Novo Sjemenište: 4. 1. Glavna skupština ,Orla“. 5. Konstituiranje nove uprave, Il, dio: 7. Orlovska Akademija u 5 sati. 1. ' Pozdrav predsjednika br: L. Šimundže. 2: Proste vježbe: Mlade: Junakinje. 3. Proste vježbe : Mladi Junaci. 4, Kat. Orlica i njezina načela“ s. Anka Slišković. 5.:Na: raštaj: Proste vježbe od br. J. Kuletina. 6. ,Brnske simboličke vježbe“ — Orlice. 7. ,Klik starog Orla“ — ČU! e i u Čari za a Čarskog polja«. Sa cijelog. ska i Orlica, izletnica za Brno. 11. ,Brnsk — gragjani. 12. Sprave — zbor Prednjak atletika. 14. Skupina cjelokupnog članstva. Ophod = Mladom pregaocu za kulturni preporod našega naroda želimo svaku sreću u radu! Bog živi! Opis svečanosli u dojdućem broju. CHICAGO Ill, početkom lipnja. Prošle godine došao je ovamo iz Dubrovnika za hrv. župnika mladi i agilni franjevac O. Venceslav Vukonić, Našao je župu u teškom položaju, morao se boriti sa stotinu poteš- koća, nalazio je zaprjeke i kod onih, koji su mu mo- rali pri ruci biti, Ali čitavom njegovom nastojanju, privlačivom propovijedanju i dobrom izgledu uspjelo je, da je za sebe predobio srca svojih župljana. Kroz ovo malo vremena što je on ovdje, učinio je prava čudesa: uredio mnoge stvari, priljubio svoj narod crkvi i u mnogoćem poboljšao njihovo moralno stanje. Na 30. svibnja t. g. najbolje se vidjelo, koliko može vrijedan hrv. svećenik u ovoj dalekoj zemlji tuga dana prenilo se sjedište hrv, župe sv. Jeronima iz stare trošne cikve u movu krasnu i veliku. Velegrad Chi- cago bio je tog dana pozorištem dirljive i velebrie svečanosti. Sjajna povorka od 15 jugoslavenskih dru- štava sa deset glazba prolazila je razvijenim barjacima kroz ulice velikoga grada, pozdravljena s oduševlje- njem i sa štovanjem od nepreglednog amerikanskog naroda. U povorci su učestvovala ova društva: »Dal- matinski Sokol« s glazbom; »Gospa Sinjska« sa sli- kom Gospinom i s glazbom; »Sv. Jaraj« poljički s glazbom ; »Strosmajer« ; »Križari«; »Juraj Biankini« ; »Sv. llija« bosanski s glazbom; »Istarska sloga« ; kaštelanska »Gospa na Hladi« s glazbom; šoltanski »Sv. Nikola« s glazbom; »Dalmatinska Sloga«; »Go- spa od Ružarja«; »Ime Isusovo«; »Dalm. Bratska Sloga« s glazbom; »Sv. Jerolim« s glazbom. -— Amerikanski listovi puni su pohvale o ovoj krasnoj svečanosti, kojom je vrijedni O. Vukonić okrunio svoj jednogodišnji rad u ovoj prostranoj hrv. župi. I mi se odovamo iz malog Dubrovnika radu- jemo našem odličnom prijatelju na toj slavi, želeći mu i nadalje uspješan rad i uspjeh megju našim na- rodom u tugjini! Iz Jugoslavije. Spomen-ploča čđon Frani Buliću. U Vranjicu kod Splita, rodnom mjestu don Frane, bila je uz ve- liku svečanost otkrivena spomen-ploča na kući, u kojoj se je rodio naš veliki učenjak. Čestitom starcu prigo- dom 75-godišnjice naše najiskrenije čestitke ! Smjelost današnjih vlastodržaca. Prigodom de- bate .o zajmu uzeo je riječ i nar. posl. demokratske stranke, bivši Nikitin ministar predsjednik, Andrija Radović. On je imao smjelosti, da u parlamentu na- zove opozicione stranke antidržavnim elementima zato, što je opozicija uzela oštri stav protiv zajmu, koji u- propašćuje naš ekonomski život. Opozicija je preki- nula Nikitinog ministra i nije dala da taj čovjek dalje govori, Sve su opozicione stranke dale oštru izjavu protiv ovakvog načina političke borbe. Današnji vlas- todržci, koji su svojom politikom, svojom korumpi- ranošću, svojom pljačkom doveli državu na dno pro- pasti imaju kuraže, da koga nazivaju antidržavnim. To je uistinu, oprostite na izrazu, bezobrazluk ! G. Nikola Pašić još nije položio računa o mili- junu rubalja, koji su mu za vrijeme rata uručeni, da ih upotrebi u dobrotvorne svrhe. (Republika). G.gja Gjurgjina Pašić (žena g. N. Pašića) do- bila je od g. Ljub. Mihajlovića, srpskog poslanika u Vašinglonu, 300 hiljada francuskih franaka, da ih preda društvu sv. Jelen:. Ona ih još nije predala. (Republika). Afera Savić-Benin, o kojojsmo mi u uvodnom članku prošloga broja pisali, kušaju vladine stranke, da izvrgnu u šalu. Benina proglasiše za pijanca. E se non ridi...!? Bugarska i Jugoslavija. Savjet Lige Naroda u sporu jugoslavensko-bugarskom glede četovanja u Ma- kedoniji je odlučio da se naša država direktno spo- razumi sa Bugarskom. Kralj Aleksandar i kraljica Marija su se u ne- djelju 30. VII. provezao automobilom kroz Zagreb. Razgraničenje sa Rijekom. Naša vlada je oda- brala komisiju za razgraničenje sa Rijekom. U komisiji se megju ostalim nalaze i dr. M. Laginja i dr. Smodlaka. Komisija za izradu konkordata sa sv. Stolicom već je izabrana. Uz.biskupe Jeglića i Akšamovića iza- brani su izmegju ostalih i narodni poslanici gg.: Ljuba Jovanović, dr. Grga Angjelinović i dr. Hohnjec: član jug. kluba, za sekretara komisije je izabran don Ante Anić, sekretar Min. Spoljnih Poslova: G. Nikola Pašić postao je počasni gragjanin i dao je svoje ime selu Stari Ker u Vojvodini. (Ker u Vojvodini znači pas. (Op. ur.) — G., Svetozar Pribi- ćević postdo je počasni gragjanin i dao. je svoje ime selu Mali Ker. S oproštenjem. — (Nedjeljni Glasnik). Manifestacije orlovima u Šibeniku. Na prolazu kroz Šibenik bile su orlovima i orlicama koji su u Splitu napadnuti, priregjene manifestacije, Praćeni od šibenskog gragjanstva i seljaštva, orlovi i orlice su obišli grad. Pri odlasku, uz pjevanje Orlovske himne, bili su srdačno pozdravljeni. Razbojnici na djelu. U četvrta vje. fašistička papdu SAN M. P. poslanika H. P. S. Matu Milan predvogjena Al tiom Paškom FWabrisom bila je (8 odbivena junačkom obranom O. Kotaraša i g. Mila- | novića, koji je slomio štap o glave razbojnika. Ovom |f balkanizmu je bio očevidac i uvaženi francuski gost | Masr. Beaupin kao i dva engleska novinara, koji će ši- M rom Evrope razglasiti »junaštva« naših fašističkih banda. [( U petak ista banda predvogjena od harambaše Marka | Nania napala je orlove-izletnike iz Sinja, premda su | pokrajinski namjesnik i policija bili obaviješteni, da | se sprema napadaj. Policija sa svojim bajunetama, i izgleda, fašističku bandu samo brani. Kuda idemo na [đ ovaj način? Docet Italia. Ii Princ Gjorgie stigao.je proši h dana.u Beograd Njegov je dolazak poslije poznatih pisama pobudio |; senzaciju. Upravio je predstavke ministarskom savjetu, | kralj. vladi, predsjedništvu Narodne Skupštine i mi- | nistru rata, a u njima ističe potrebu, da sa uredi nje- (q gov položaj kao člana vladarske kuće, Radi toga je predsjednik vlade otputovao na Bled da se sporazu- mije s kraljem o riješenju tog pitanja. Rascjep megju demokratima. Pošto je demo kratska ljevica nezadovoljna dosadašnjim radom radi kalsko-demokratske vlade, očekuje se u javnosti ras cjep megju demokratima. Ljevičari ogorčeni političkim makinacijama Pribićevića i drugova osnovat će svoju; stranku, koja će, kako se kaže, pokrenuti list »Borbu«.. Narodna Skupština odgogjena je za drugu po lovicu mjeseca septembra. Štampa vladine većine na vagja kao razlog raspustu pomanjkanje dovoljnog broj poslanika, doćim se u upućenim krugovima tvrdi, d je skupština odgogjena radi toga što/nije još postignut sporaznm u pitanju ratne! oštete. Gradske vijesti. Lična vijest. Prošle sedmice stigao je u naš | grad naš sugragjanin sveuč. profesor u Zagrebu g, Milan Rešetar. Dobro nam došao! Ii Unapregjenje. Naš sugragjanin g. Luko Knaus prvi račun. revident imenovan je račun. savjetnikom u VIII. fy razr, čina pri mjesnom kot, fin. Ravnateljstvu. Čestitamo. it _ Kr. muški preparandij je definitivno premješten u Šibenik, Lanjske godine je bio privremeno smješte u naš grad i mnoge su obitelji svoje sinove bili po-[7 slali u ovaj zavod, nadejuć se, da će on definitivno [, ostati u našem gradu. Poznavajući materijalne prilike ovih naših obitelji, sumnjamo, dali . će moći oni| poslati u Šibenik svoju djecu, da nastave nauke. U| današnjim prilikama, kada se osjeća prilična nestašica. muških učiteljskih sila, gubitak i ove nekolicine uči.| teljiskog pomlatka, značio bi nesumljivi gubitak za našu |; narodnu prosvjetu. Osim toga ovi učenici preparandij koji bi uslijed materijalnih neprilika bili primorani d; prekinu nauke, našli bi se u jednom veoma teškom, 1 neugodnom položaju. Naše gragjanstvo bi trebalo, da | preuzme akciju, da bi u mjesnoj Kr. ženskoj prepa:| randiju mogli ovi učenici nastaviti svoje nauke. Mi preporučamo ovu stvar i upraviteljstvima Kr. preparan-| dija, kao i našim narodnim zastupnicima. Sa kupališta. Notice u mjesnim listovima »Ju goslovenu« i »Radu«, dale su nam povoda, da se ing formiramo o moralnom vladanju na našim kupalištima |; Naše informacije se, nažalost, potpuno poklapaju sa informacijama spomenutih listova. Tako smo doznal da se na vojničkom kupalištu svaki dan vidi jedna| osoba, koja je obučena tako nepristojno, da izazivi javan škandal. Inače odijela od kupanja kod mnogi ženskih osoba, prelaze svaku mjeru pristojnosti. Naš Dubrovnik izgleda, da iz dana u dan srlja u sve dublji jaz nemorala, a naše se vlasti ni malo ne brinu, daj tome zlu doskoče. U drugim gradovima odregjuju st posebna mjesta ili posebni satovi za kupanje muškara: ca, a posebna mjesta ili posebni satovi za kupanje ženskih. Znamo n. pr. da su takve mjere preduzete t| Splitu. U ime javnog morala i budućnosti i dobrog imena našeg od davnine skladnog Dubrovnika, pozi-(F vamo naše vlasti da ovoj sramoti stanu na kraj i di[“ učine reda na našim javnim kupalištima. Dobro bi biio,[* kada bi po jedan redar bio postavljen na svakom kupa: lištu, da pazi na red i moral. 1 Imali smo prilike čuti i od jednog putnika sa|* Lopuda, da se i tamo na kupalištu dešavaju stvarij : koje jako nemoralno djeluju na tamošnje pučanstv Čudimo se da lopudska općina nije mogla da učinij. reda u ovoj tako važnoj stvari. Ako narod izgubi mo. ral, onda propade i narodi država. Videant consules! Vojnička straža pred Dvorom napokon je dig|: nuta prošlog petka. Kamo sreće da se nije nikad ni postavljala ! Ne bi bili doživjeli poznatu nesreću, U kojoj je platio životom mladi čovjek, a mnogi» naši ugledni gragjani nebi bili naišli na ne male neugod: nosti pri ulazu u naš Arhiv. Drago nam je, da se ft na kompetentnom mjestu došlo do uvjerenja, da ft ova vojna straža u sred grada pred praznom zgradoni suvišna, baš nepotrebna. 4 Crkovna vijest. Svetkovina Gospe Velike u Stol: noj Crkvi u Dubrovniku. Trodnevlje 11, 12 i 13. avji gusta 1922. petak i subota na 7 s. pos. p. molitve (f- blagoslov; nedjelja na 6 s. pos. p. molitve i blagoslov - U oči svetkovine (14/VIIl. 1922.) ponedjeljak : večernji 'pjevana na 4 s. pos. p. Blagdan Gospe Velike (utorak| | 15/8, 1922.) 4/e s. prva sv. Misa, 10 s. pjevana sv|" Misa, 5/2 s. pjevana večernja, zatim ophod prekoj. grada sa čudotvornom slikom Gospe od Porata, poj: tom blagoslov. , : a U iz 1