ie

    
   

 

LE. Na 25. ;
vjetna svetkovina | čar 1 Sa cijelog.
otoka Korčule pak i'sa Pelješca tu svake godine do-
lazi narod na zavjet. I ove godini Ba se je sakupio
veliki narod, a došlo ili je još više, jer je u Čaru bila
pozvana glazba iz Veleluke; a u isti dan imao je u
bližnjoj Smokvici javne vježbe sokol iz Veleluke. I ako
je i do ovih mjesta doprlo strančarsko ludilo, to je
ipak sve do 7 sati u jutro bilo mirno. Oko 7 sati
nahrupi iz Blata preko Smokvice 4500 čeljadi kri-
kom i vikom u Čaru — da Bog oprosti misliš, da je
tim ljudima udrilo ljetno suuce u glavu. Viču i kriču,
a ženske iz Blata kidaju lišće i travu posiplju tim
nekoga. Misliš da je ko došao veliki, a kad tamo tu
grupu zanešenjaka vode — učitelj Raško, Dr. Moretti
i Keko Calogera. Prvome kliču ko svome kralju. Pa-
metniji koji su mogli, odoše iz Čare odmah, jer su
znali da sa tim ugrijanim glavama može do zla doći.
Odoše tada Raškovci i Raškovice u neku dvoranu i
tamo su slušali svog proroka, koji se je, kako kažu,
silno uznemirio što ga glazba nije dočekala i što sav
narod sa sokolom na čelo nije došao u Čaru, da stane
u stav pred njim. — No to bi sve bila za mirnog
posmatrača zgodna komedija, kad se ne bi još nešto
žalosnijega bilo dogodilo. U 10 sati kad se je upu-
tila procesija put zavjetne crkve u polju, koja je uda-
ljena od Matice oko 3—400 m, ta skupina ostade na
plokati crkovnoj u skupu. Skoro svi koji su bili došli
iz Blata i muško i žensko, te mnogo i iz Čare osta-
više procesiju i odoše da. slušaju Calogeru i Raška,
koji su uz govore i pjevanje držali formalnu skup-
štinu kod crkve i tim' smetali ovu starodnevnu i ve-
liku narodnu zavjetnu svečanost, Preko procesije, pro-
povjedi i mise dopirao je krik i pjevanje do mjesta,
gdje je pobožni narod bio sakupljen. Čudimo se oruž-
nicima, koji su dopustili, da jedan netaktični demagog,
kao pravoslavni, smeta katoličku siužbu Božju. Drugi pak
kao brat kandidata na biskup. stolicu dava javnu sablazan
pobožnom narodu, koji je bio došao da vrši zavjete i
pobožnosti — a ne da ga piri na mržnja i uzbunu.
Neutralnom je posmatraču čudno do kojeg je ludila
dovela osobna ambicija nekolicine sebičnih demagoga.
Vidjelo se je, da bi; ona zavedena i zasljepljena masa
bila kadra počinit svašta pod sugestijom tih elemenata.
Ako isto čine u Blatu — a izgleda da jest — kako
vlast ne stavi već jednom :svoju ruku, da se opameti
taj narod i da ga neodgovorni ne zalugjuju praznim
i nemogućim oDećanjima. Svaki pošten gragjanin mora
uviditi do čega će to nevoljno pučanstvo dovest; pak
zato i pravom :se: može zahtjevati od vlasti, ako joj
je do mira i reda, neka već skroji pravo i neka pri-
priječi strašne posljedice ove lude demagogije — ako
je još na vrijeme. Budi nuzgred spomenuto da se sve
ovo čini pod firmom zemljoradničke ideologije. Go-
spodo, zemljoradnički kaponje, bacili ste u mutno udicu
dobrom mekom, a gdje ste sada na biljezi da otče-
tavate!? — Jedan od prisutnih.

Privatna niža gimnazija — konvikt. Na ,Otoku“
(Badija) blizu grada Korčule nalazi se starodrevni
samostan na jednom od najljepših položaja, zaštićen
od svili vjetara, po vas dan izložen suncu. Samostan
je tik do morske obale, a cijeli je otok obrastao šu-
mom. Malo godina prije rata časni su Oci Franjevci
sagradili novo krilo i restaurirali cijeli stari samostan,
te je tu bila smještena niža gimnazija za: kandidate
njihova reda, No rat je prekinuo djelovanje ove gim-
nazije. Sada su pak časni oci Franjevci odlučili da
otvore nižu privatnu gimnaziju sa konviktom za uče-
nike uopće. Ovaj naum naišao je ua najljepši odaziv
mnogobrojnih roditelja, koji su u sto briga za moralni
uzgoj i za zdravlje svoje djece, a uz to ih tište i eko-
nomske prilike. Ovdje će ne samo manje mjesečno
trošiti za uzdržavanje svoje djece, nego što je glavno
bit će djeca zaštićena od pogubnog upliva naših gra-
dova i po tjelesno zdravlje i za moralni uzgoj. Djeca
će u školskoj sobi udisati svježi morski zrak, a svag-
dano će se kretati i po morskoj obali i po borovoj
šumi. Nije s toga čuda, da se odmah na prvi glas
prijavljuje toliko učenika ne samo na otoku Korčuli
i poluotoku Pelješcu već i sa daljnjih mjesta. Nadamo
se da će ova institucija biti od velike zamašitosti za
uzgoj naše buduće inteligencije.

.Dječje sirotište bit će takogjer otvoreno na istom
otoku za sirote kotara korčulanskoga. Ovu će ustaniovu
potpomagati vlada, a svu brigu djece vodit će Skolske
Sestre sv. Frane, koje imaju svoju maticu u Mariboru,
mnogo kuća u Americi, a dobro su poznate i u Dal-
maciji (Split, Dubrovnik, Imotski, Sinj). Sve potrebite
informacije glede konvikta-gimnazije dava uprava franj,
samostana, a za Sirotište odbor za zaštitu djece, Korčula.

SINJ. (Svečani otvor Jug. Kat, Prosv. Društva
,Orao“). Dne 30. VII. 1922. na svečani je način javno
nastupio naš mladi , Orao“; pošto je od Vlade dobio
potvrgjena pravila nakon toliko natezanja. Za otvor
ovog prosvjetnog društva priregjena je svečanost sa
slijedećim programom: I. dio: Svečanost u jutro.
1. Svečana povorka sa glazbom kreće u 7a sati iz
novog Franj. Sjemeništa u Crkvu. 2. Svečana sv, Misa.
Propovjeda Dr. F. St, Petrov. 3. Povorka se vraća
preko glavnog trga niz Perivoj u Novo Sjemenište: 4.
1. Glavna skupština ,Orla“. 5. Konstituiranje nove
uprave, Il, dio: 7. Orlovska Akademija u 5 sati. 1.

   
    

' Pozdrav predsjednika br: L. Šimundže. 2: Proste vježbe:

Mlade: Junakinje. 3. Proste vježbe : Mladi Junaci. 4,
Kat. Orlica i njezina načela“ s. Anka Slišković. 5.:Na:
raštaj: Proste vježbe od br. J. Kuletina. 6. ,Brnske
simboličke vježbe“ — Orlice. 7. ,Klik starog Orla“ —

ČU! e i u Čari za
a Čarskog polja«. Sa cijelog.

  
  
   

ska i
Orlica, izletnica za Brno. 11. ,Brnsk
— gragjani. 12. Sprave — zbor Prednjak
atletika. 14. Skupina cjelokupnog članstva. Ophod
= Mladom pregaocu za kulturni preporod našega
naroda želimo svaku sreću u radu! Bog živi!
Opis svečanosli u dojdućem broju.

CHICAGO Ill, početkom lipnja. Prošle godine
došao je ovamo iz Dubrovnika za hrv. župnika mladi
i agilni franjevac O. Venceslav Vukonić, Našao je župu
u teškom položaju, morao se boriti sa stotinu poteš-
koća, nalazio je zaprjeke i kod onih, koji su mu mo-
rali pri ruci biti, Ali čitavom njegovom nastojanju,
privlačivom propovijedanju i dobrom izgledu uspjelo
je, da je za sebe predobio srca svojih župljana. Kroz
ovo malo vremena što je on ovdje, učinio je prava
čudesa: uredio mnoge stvari, priljubio svoj narod
crkvi i u mnogoćem poboljšao njihovo moralno stanje.
Na 30. svibnja t. g. najbolje se vidjelo, koliko može
vrijedan hrv. svećenik u ovoj dalekoj zemlji tuga dana
prenilo se sjedište hrv, župe sv. Jeronima iz stare
trošne cikve u movu krasnu i veliku. Velegrad Chi-
cago bio je tog dana pozorištem dirljive i velebrie
svečanosti. Sjajna povorka od 15 jugoslavenskih dru-
štava sa deset glazba prolazila je razvijenim barjacima
kroz ulice velikoga grada, pozdravljena s oduševlje-
njem i sa štovanjem od nepreglednog amerikanskog
naroda. U povorci su učestvovala ova društva: »Dal-
matinski Sokol« s glazbom; »Gospa Sinjska« sa sli-
kom Gospinom i s glazbom; »Sv. Jaraj« poljički
s glazbom ; »Strosmajer« ; »Križari«; »Juraj Biankini« ;
»Sv. llija« bosanski s glazbom; »Istarska sloga« ;
kaštelanska »Gospa na Hladi« s glazbom; šoltanski
»Sv. Nikola« s glazbom; »Dalmatinska Sloga«; »Go-
spa od Ružarja«; »Ime Isusovo«; »Dalm. Bratska
Sloga« s glazbom; »Sv. Jerolim« s glazbom. -—
Amerikanski listovi puni su pohvale o ovoj krasnoj
svečanosti, kojom je vrijedni O. Vukonić okrunio svoj
jednogodišnji rad u ovoj prostranoj hrv. župi.

I mi se odovamo iz malog Dubrovnika radu-
jemo našem odličnom prijatelju na toj slavi, želeći
mu i nadalje uspješan rad i uspjeh megju našim na-
rodom u tugjini!

Iz Jugoslavije.

Spomen-ploča čđon Frani Buliću. U Vranjicu
kod Splita, rodnom mjestu don Frane, bila je uz ve-
liku svečanost otkrivena spomen-ploča na kući, u kojoj
se je rodio naš veliki učenjak. Čestitom starcu prigo-
dom 75-godišnjice naše najiskrenije čestitke !

Smjelost današnjih vlastodržaca. Prigodom de-
bate .o zajmu uzeo je riječ i nar. posl. demokratske
stranke, bivši Nikitin ministar predsjednik, Andrija
Radović. On je imao smjelosti, da u parlamentu na-
zove opozicione stranke antidržavnim elementima zato,
što je opozicija uzela oštri stav protiv zajmu, koji u-
propašćuje naš ekonomski život. Opozicija je preki-
nula Nikitinog ministra i nije dala da taj čovjek dalje
govori, Sve su opozicione stranke dale oštru izjavu
protiv ovakvog načina političke borbe. Današnji vlas-
todržci, koji su svojom politikom, svojom korumpi-
ranošću, svojom pljačkom doveli državu na dno pro-
pasti imaju kuraže, da koga nazivaju antidržavnim.
To je uistinu, oprostite na izrazu, bezobrazluk !

G. Nikola Pašić još nije položio računa o mili-
junu rubalja, koji su mu za vrijeme rata uručeni, da
ih upotrebi u dobrotvorne svrhe. (Republika).

G.gja Gjurgjina Pašić (žena g. N. Pašića) do-
bila je od g. Ljub. Mihajlovića, srpskog poslanika u
Vašinglonu, 300 hiljada francuskih franaka, da ih preda
društvu sv. Jelen:. Ona ih još nije predala. (Republika).

Afera Savić-Benin, o kojojsmo mi u uvodnom
članku prošloga broja pisali, kušaju vladine stranke,
da izvrgnu u šalu. Benina proglasiše za pijanca. E se
non ridi...!?

 

Bugarska i Jugoslavija. Savjet Lige Naroda u

sporu jugoslavensko-bugarskom glede četovanja u Ma-
kedoniji je odlučio da se naša država direktno spo-
razumi sa Bugarskom.

Kralj Aleksandar i kraljica Marija su se u ne-
djelju 30. VII. provezao automobilom kroz Zagreb.

Razgraničenje sa Rijekom. Naša vlada je oda-
brala komisiju za razgraničenje sa Rijekom. U komisiji
se megju ostalim nalaze i dr. M. Laginja i dr. Smodlaka.

Komisija za izradu konkordata sa sv. Stolicom
već je izabrana. Uz.biskupe Jeglića i Akšamovića iza-
brani su izmegju ostalih i narodni poslanici gg.: Ljuba
Jovanović, dr. Grga Angjelinović i dr. Hohnjec: član
jug. kluba, za sekretara komisije je izabran don Ante
Anić, sekretar Min. Spoljnih Poslova:

G. Nikola Pašić postao je počasni gragjanin i
dao je svoje ime selu Stari Ker u Vojvodini. (Ker u
Vojvodini znači pas. (Op. ur.) — G., Svetozar Pribi-
ćević postdo je počasni gragjanin i dao. je svoje ime
selu Mali Ker. S oproštenjem. — (Nedjeljni Glasnik).

Manifestacije orlovima u Šibeniku. Na prolazu
kroz Šibenik bile su orlovima i orlicama koji su u
Splitu napadnuti, priregjene manifestacije, Praćeni od
šibenskog gragjanstva i seljaštva, orlovi i orlice su
obišli grad. Pri odlasku, uz pjevanje Orlovske himne,
bili su srdačno pozdravljeni.

 

  
       
   

 

Razbojnici na djelu. U četvrta
vje. fašistička papdu SAN M. P.
poslanika H. P. S. Matu Milan
predvogjena Al tiom Paškom FWabrisom bila je (8
odbivena junačkom obranom O. Kotaraša i g. Mila- |
novića, koji je slomio štap o glave razbojnika. Ovom |f
balkanizmu je bio očevidac i uvaženi francuski gost |
Masr. Beaupin kao i dva engleska novinara, koji će ši- M
rom Evrope razglasiti »junaštva« naših fašističkih banda. [(
U petak ista banda predvogjena od harambaše Marka |
Nania napala je orlove-izletnike iz Sinja, premda su |
pokrajinski namjesnik i policija bili obaviješteni, da |
se sprema napadaj. Policija sa svojim bajunetama, i
izgleda, fašističku bandu samo brani. Kuda idemo na [đ
ovaj način? Docet Italia. Ii

Princ Gjorgie stigao.je proši h dana.u Beograd
Njegov je dolazak poslije poznatih pisama pobudio |;
senzaciju. Upravio je predstavke ministarskom savjetu, |
kralj. vladi, predsjedništvu Narodne Skupštine i mi- |
nistru rata, a u njima ističe potrebu, da sa uredi nje- (q
gov položaj kao člana vladarske kuće, Radi toga je
predsjednik vlade otputovao na Bled da se sporazu-
mije s kraljem o riješenju tog pitanja.

Rascjep megju demokratima. Pošto je demo
kratska ljevica nezadovoljna dosadašnjim radom radi
kalsko-demokratske vlade, očekuje se u javnosti ras
cjep megju demokratima. Ljevičari ogorčeni političkim
makinacijama Pribićevića i drugova osnovat će svoju;
stranku, koja će, kako se kaže, pokrenuti list »Borbu«..

Narodna Skupština odgogjena je za drugu po
lovicu mjeseca septembra. Štampa vladine većine na
vagja kao razlog raspustu pomanjkanje dovoljnog broj
poslanika, doćim se u upućenim krugovima tvrdi, d
je skupština odgogjena radi toga što/nije još postignut
sporaznm u pitanju ratne! oštete.

Gradske vijesti.

Lična vijest. Prošle sedmice stigao je u naš |
grad naš sugragjanin sveuč. profesor u Zagrebu g,
Milan Rešetar. Dobro nam došao! Ii

Unapregjenje. Naš sugragjanin g. Luko Knaus prvi
račun. revident imenovan je račun. savjetnikom u VIII. fy
razr, čina pri mjesnom kot, fin. Ravnateljstvu. Čestitamo. it

_ Kr. muški preparandij je definitivno premješten
u Šibenik, Lanjske godine je bio privremeno smješte
u naš grad i mnoge su obitelji svoje sinove bili po-[7
slali u ovaj zavod, nadejuć se, da će on definitivno [,
ostati u našem gradu. Poznavajući materijalne prilike
ovih naših obitelji, sumnjamo, dali . će moći oni|
poslati u Šibenik svoju djecu, da nastave nauke. U|
današnjim prilikama, kada se osjeća prilična nestašica.
muških učiteljskih sila, gubitak i ove nekolicine uči.|
teljiskog pomlatka, značio bi nesumljivi gubitak za našu |;
narodnu prosvjetu. Osim toga ovi učenici preparandij
koji bi uslijed materijalnih neprilika bili primorani d;
prekinu nauke, našli bi se u jednom veoma teškom,
1 neugodnom položaju. Naše gragjanstvo bi trebalo, da |
preuzme akciju, da bi u mjesnoj Kr. ženskoj prepa:|
randiju mogli ovi učenici nastaviti svoje nauke. Mi
preporučamo ovu stvar i upraviteljstvima Kr. preparan-|
dija, kao i našim narodnim zastupnicima.

Sa kupališta. Notice u mjesnim listovima »Ju
goslovenu« i »Radu«, dale su nam povoda, da se ing
formiramo o moralnom vladanju na našim kupalištima |;
Naše informacije se, nažalost, potpuno poklapaju sa
informacijama spomenutih listova. Tako smo doznal
da se na vojničkom kupalištu svaki dan vidi jedna|
osoba, koja je obučena tako nepristojno, da izazivi
javan škandal. Inače odijela od kupanja kod mnogi
ženskih osoba, prelaze svaku mjeru pristojnosti. Naš
Dubrovnik izgleda, da iz dana u dan srlja u sve dublji
jaz nemorala, a naše se vlasti ni malo ne brinu, daj
tome zlu doskoče. U drugim gradovima odregjuju st
posebna mjesta ili posebni satovi za kupanje muškara:
ca, a posebna mjesta ili posebni satovi za kupanje
ženskih. Znamo n. pr. da su takve mjere preduzete t|
Splitu. U ime javnog morala i budućnosti i dobrog
imena našeg od davnine skladnog Dubrovnika, pozi-(F
vamo naše vlasti da ovoj sramoti stanu na kraj i di[“
učine reda na našim javnim kupalištima. Dobro bi biio,[*
kada bi po jedan redar bio postavljen na svakom kupa:
lištu, da pazi na red i moral. 1

Imali smo prilike čuti i od jednog putnika sa|*
Lopuda, da se i tamo na kupalištu dešavaju stvarij :
koje jako nemoralno djeluju na tamošnje pučanstv
Čudimo se da lopudska općina nije mogla da učinij.
reda u ovoj tako važnoj stvari. Ako narod izgubi mo.
ral, onda propade i narodi država. Videant consules!

Vojnička straža pred Dvorom napokon je dig|:
nuta prošlog petka. Kamo sreće da se nije nikad ni
postavljala ! Ne bi bili doživjeli poznatu nesreću, U
kojoj je platio životom mladi čovjek, a mnogi» naši
ugledni gragjani nebi bili naišli na ne male neugod:
nosti pri ulazu u naš Arhiv. Drago nam je, da se ft
na kompetentnom mjestu došlo do uvjerenja, da ft
ova vojna straža u sred grada pred praznom zgradoni
suvišna, baš nepotrebna. 4

Crkovna vijest. Svetkovina Gospe Velike u Stol:
noj Crkvi u Dubrovniku. Trodnevlje 11, 12 i 13. avji
gusta 1922. petak i subota na 7 s. pos. p. molitve (f-
blagoslov; nedjelja na 6 s. pos. p. molitve i blagoslov -
U oči svetkovine (14/VIIl. 1922.) ponedjeljak : večernji
'pjevana na 4 s. pos. p. Blagdan Gospe Velike (utorak| |
15/8, 1922.) 4/e s. prva sv. Misa, 10 s. pjevana sv|"
Misa, 5/2 s. pjevana večernja, zatim ophod prekoj.
grada sa čudotvornom slikom Gospe od Porata, poj:
tom blagoslov. , : a

   

     

 

 

 
   
  
 
 

 

 

 

    
    
  
 
   
  
  
  

  

 

 

 

U

 

  

iz
1