Br. 34. DUBROVNIK 22. augusta 1922. God. IV Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana Kn 1... _ -—— mam mmmm————m——w—m——— m E IOF stuživo U Dobna i i lana KE Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. o "Odgovori O ON HI ica Dune Hina Tuve E EN gi urednik _A. FIč. — Vlasništvo Odbora = Narodne Svi ti _ GI EA GO E O see ojedini broj 4 Kr. i Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —- Rukopis se e viši Crni izgledi. Dalmacija stoji pred zimom, koja će, izgleda, po nju biti katastrofalna. Glad i skupoća će da umete sve. Seljački narod Dalmacije, a osobito dalmatinsko Za- gorje, čeka jedna teška zima, koju će ne znamo na koji način da prebrodi. Svaki dan skupoća raste, i najnužnije životne namirnice, kao što je kruh, s dana u dan poskupljuju, a naš simorašni sel ak, koga je ubila filoksera i koji nema prigode da zasluži, ako ne bude odakle pomoći, mora da propadne. Žetva, koja je izgledala jedna od najboljih poslije rata, izdala je, i kako novine javljaju, jedva ćemo imati za našu pre- hranu. Kadi toga i vidimo anomaliju, koja se jako ri- jetko vidi. Vidimo, da usred žetve cijene pšenici i ku- kuruzu skaču u mjesto da padaju. Lani se je u ko- lovozu pšenica prodavala po K 10 kg., a u prosincu uarasla na K 15:50, Kukuruzu je u početku cijena bila K 7:80 po kg., pa se već u kolovozu pop la na 11K, Brašna se je u kolovozu moglo dobiti po K 1550, u rosincu je već skočilo na K 21:60. Ove godine su judi računali, da će uslijed poveljne žetve, cijena išenici biti K 12, najviše 12:50. Kad tamo skočila na 15:50, dapače javljaju iz Vojvodine, da se manje ko- ičine pšenice teško mogu dobiti i po 17:80 K, kuku- uza po 13:70, brašna po 24:50, Usred žetve dakle vakve cijene, a što će biti usred zime ? Ljudi kažu, la će cijene pšenici da narastu do K 30 po Ig. Za- isli se, jadni seljače i jadni činovniče, kako ćeš da iviš. I krv će da ti isisaju. Ali za Dalmaciju ne postoji samo pitanje sku- oće. Moguće je još račnije pitanje za I?almaciju, pi- inje dovoza hrane, M: svi znamo, kojim je sve pu- vima Dalmacija vezana sa unutrašnjošću države, lanas, usred ljeta maš saobraćaj jedva udovoljava po- ebi snabdjevanja Dalmacije hranom, što će tek biti sred ciče zime ? Ovo su pitanja koja tiješte naš. dalmatinski svi- 1, 1 zato se ni malo ne čudimo što iz zagorske almacije nastaje u neku ruku seoba naroda. Sve što iyože i sve što ima srčanosti bježi ispred glidi i ide imo u plodnije krajeve, samo da izbjegnu iešku zimu, oja ih čeka. Idu tamo, a sami ne znaju šta ih tamo ska, Strah od gladi ih tjera i oni ragje idu u neiz- jesnost, nego da ostanu kući, gdje ih čeka sigur- a glad; Ovim pitanjima i pojavama se je baviloi vodstvo tv. Pučke Stranke za Dalmaciju 6. kolovoza o. g. od predsjedanjem nar. posl. dr. Dulibića, Ono je sa jih strana ispitalo ovo pitanje i uvidjelo, da bi pri- itna inicijativa u ovom pitanju mogla mnogo više a uradi, nego li javne vlasti. Mi znamo, birokratizam | sve upropastio i stoga se radujemo, da se je vodstvo PS snašlo i pozvalo Zadružni Savez, kao najjaču almatinsku ekonomsku organizaciju, da ono preuzme icijativu u svoje ruke i da čim prije počne sa ra- om oko spasavanja Dalmacije. Vodstvo HPS je upu- lo predstavku Zadružnom Sazezu, u kojoj poziva Sa- :z, da čim prije sazove sastanak predstavnika zadruga, pćina: i političkih stranaka, pokrajinske narodne po- anike, Pokrajinsku upravu i zainteresovana ministar- va, Ovaj sastanak bi trebao da utvrdi način, na koji i se dalo čim prije i čim bolje priteći u pomoć Dal- aciji, koja: strada. _ Ne znamd, da li će glas vodstva HPS ostati glas pijućeg u pustinji, hoće li naša Dalmacija da po- ane druga Rusija. Nadamo se da neće, Nadamo se će Zadružni Savez shvatiti svoju ulogu, koju ima, io najjača ekonomska organizacija u pokrajini, Na- imo se, da će i vlada, koja ima na raspoloženju mi- ona, kada se radi o ruskim izbjeglicama, nadamo se, \ će i ona uvidjeti svu težinu pitanja, da neće do- oliti da se cijeli kulturni svijet bude zgražao nad rahotama gladi, koje neminovno. čekaju našu Dal- aciju, ako joj se čim prije ne priteče u pomoć. = Bis dat, qui cito dat. Stvar je hitna, treba čim e priteći u pomoć! Trzavice u Hrvatskom Bloku. Mi smo, a i cijela štampa HPS, uvijek naglaša- vali, da je Hrvatski Blok jedna heterogena grupacija, koja ne može mnogo da živi, a koja još manje može da radi zajedno, Katolik Rittigi kuiturkempfer Lorko- vić, veliki antiaustrijanac, čovjek, kome su vješala bila pod vratom Drinković i do srži prožet austrijanštinom Košutić, toliki kapitaliste i bankokrati i seljački Radić, to je družba, koju čini Hrvatski Blok. Pa molim vas, jeli inoguće da jedna tako neprirodna grupacija može da nešto pozitivna i korisna uradi, le dase dugo drži zajedno ? Hrvatski Blok je počeo da napukniva i neki mu već preriču smrt. Nećemo da budemo proroci, ali sumpiomi su tu i njih ćemo samo da konstatujemo. _ Zadnjih dana je donio »Slobodni Dom« edikt Stjepana Radića u kome on obaviještava svoje pristaše, da će po zaključku vodstva HRSS od 26 veljače .1922., HRSS sama poći u izbore te da nema da sklapa sa nijednom gospodskom. strankom nikakvih izbornih blokova. lzričito naglasuje, da se ovaj zaključak tiče i gospodskih stranaka, koje sa HRSS čine Hivalski Blok, jer sblok nema nipošto te zadaće, da hrvatski seljački narod opet dogje pod gospodstvo vodstvo.“ Na drugom mjestu u »Slobodnom Domu» Stj. Radić tumači, kako Hrvatski Blok nikad neće biti gospodski blok. Napada na neku gospodu iz Hrvat- skog Bloka, koji se još nadaju, da će im Hrvatski Blok poslužiti, da povrate svoj politički tipliv nad narodom. _ Ovim izjavama u »Slobodnom Domu« pozabavilo že je čitavo naše novinstvo, a razumije se i novinstvo dića čitav uvodni članak. »Obzor« u_prvom redu kaže, da ni frankovci ni zajedničari nijesu nikada tražili za- jednički izborni blok sa Radićem. Radićevi pristaše, ljudi iz HRSS, više puta da su predlagali, da se ide u izbore kao Hrvatski Blok, jer inače nastaje pogibelj da se sami Hrvati megjusobno zavade u izbornoj borbi. Sloga Hrvata iz Hrvatskog Bloka omogućila bi da svi Hrvati u Hrvatskoj, Bosni, Hercegovini i Dalma- ciji nastupe kompaktno. I zato »Obzor« nalazi da bi ipak složni nastup Hrvatskog Bloka mogao da dobro djeluje na situaciju, u kojoj se nalaze Hrvati. »Obzor« zatim brani ,gospodu“, t. j. hrvatsku inteligenciju, koja se, kaže, nije narodu nikada otugjila. Hrvatska inteligencija i hrvatski seljački narod udovi su istoga tijela i seljaštvo bez inteligencije ne može ništa, kao šte ne može ništa ni inteligencija bez seljaštva. Zatim »Obzcr« polemiše sa Radićem u pitanju republike ili monarhije i kaže, da je to pitanje danas u pozadini, Nikako da ne stoji, da bi se riješenjem pitanja repu- blike riješilo i lirvatsko pitanje. Moglo bi u nas da bude.i republika a ipak da hrvatsko pitanje postoji, moguće još u akutnijem stadijumu. Tako »Obzor«. I »Hrvat« se ljuti na Radića. Prigovara mu zašto je izdao poznati izborni edikt kada je znao, da bi se i frankovci i zajedničari bili apstinirali od izbora za volju sloge svih Hrvata. »Hrvat«, kaže, da do rasula Hrvatskog Bloka nikako ne može doći, jer je on ži- votna potreba Hrvata i jer .bi se bura narodnog ogor- čenja digla protiv svakoga onoga, ko bi se usudio da cijepa Blok. Ali, kaže, ne smije se davati protivnicima povoda, da se njemu nadaju. Morat će se sve stranke u Hrvatskom Bloku postarati, da do ovakvih scena više ne dogje. Još jedna slika, koja ilustrira prilike u kojima se nalazi Hrvatski Blok. Kako što je poznato dr, Laginja, nar. zast, Hrvatske Zajednice, dakle blokaš, izabran je za predsjednika komisije za riječko pitenje. Stjepan Radić je našao za shodno, da upotrebi i ovu priliku, pa da napadne gospodu, koja se nalaze u Hr. Bloku. Za dr. Laginju kaže: ;Dr. Laginja očito misli, da je sa banske stolice učinio. i trpio. premalo bezakonja i da je s te stolice hrvatskom narodu nanio premalo - štete i sramote.“ Ovoliko samo donosimo po kroničarskoj dužno- sti, ne upuštajući se u komentare, Vrijeme gradi kule uz kolare, vrijeme će nam donijeti i rasplet ovih naj- novijih dogagjaja u Hrvatskom Bloku. : Kulturne vijesti. 4000 tisuće časopisa prestalo je izlaziti 4 Nje- mačkoj. Kako je ustanovio urednik »Koln, Volkszei- tung« dr. Hober, prestalo je radi nezgodnih prilika izlaziti 3800 časopisa. Sa 1. jula pak prestalo je izla- ziti daljnih 200 novina. Kazalište za djecu. Nema države na svijetu, koja toliko radi za djecu, kako Amerika, U zadnje vrijeme sagradili su u New-Yorku za djecu krasnu kazališnu palaču. Ponosita zgrada diže se na trgu blizu onoga dječjeg zavoda, za koji je darovao poznati filantrop Heckscher 4 milijuna dolara. Ulaz u kazalište je prost. Kazališni ravnatelj je D. Belasco, jedan od najugled- nijih kazališnih ravnatelja u Mew-Yorku, Nutrašnjost kazališta je veoma ukusno opremljena. Stijene i štrop ukrašene su s krasnim slikama, u kojima su prika- zane najljepše dječje bajke. U kazalištu je 800 sjedala. Najbolji newyorški igrači su obećali, da će sudjelovati pri igrama. Najviše igara prikazivati će sama djeca. Socialni tjedan u Strassbourgu. 1. augusta se je vršilo u Strassbourgu 16. zasjedanje »Francuskog socialnoga tjedna.« Prisustvovalo je više crkvenih do- stojanstvenika, scciologa, učenjaka i zastupnika iz skoro svih država, a megju njima Jugoslavije, Belgije, Švicarske, Portugalske, Kanade, Brazila, Kitaja, Poli- ske i Italije. Raspravljalo se o državi i njenim gospo- darskim zadaćama, o sindikatima i njihovom djelova- nju, o strukovnim organizacijama radništva, o seljač- kim zadrugama, o odnošaju gospodarskih teorija i fi- lozofskih nauka, o uplivu individualizma i sceidiema obitelji i udruženjima svih vrsti, posebno sindikatima, o raznim drugim važnim socialnim, gospodarskim i političkim pitanjima. Predsjedao je g. Alapelitie, ge- neialni komesar francuske republike u Alzaciji. li. Sveslavenski Orlovski Tabor. Dani Orlovskog Tabora u Brnu znače pravu po- bjedu za kršćansku i orlovsku misao. Još nije prošlo niti tri godine, da je predsjednik čsl. republike Masa- rik kazao: ,Pao je Beč, mora još pasti Rim“. Mislio je na katolicizam u Čehoslovačkoj Republici. | zapo- čela su teška vremena za čsl. katolike. Ali oni su ra-- dili, I što mi vidimo danas? Vidimo da je taj isti Masarik bio prisiljen da pošalje u Brno, na. velebnu manifestaciju katolicizma u Čehoslovačkoj, svoga de- legata i izručiti Orlovskom Taboru svoj pozdrav. Ka- tolici Hrvati! Hoćemo li i mi poći putem Čeha i Slovaka? Na Orlovskom Taboru je 12 kulturnih naroda svijeta poslalo svoje zastupnike. Tu su bili Eaglezi, Belgijauci, Francuzi, Rusi, Poljaci, Amerikanci, Ho-_ landezi, Jugoslaveni, Bugari, Lužički Srbi itd. Veličan- stvena je bila povorka, koja je prošla Brnom u nedjelju 15 o. mj. Najprvi su išli Orli-vojnici pa Orli-legioneri, Za njima su išle čsl. narodne nošnje, za njima gosti. Jugoslaveni su išli pred samim Česima i Slovacima sa dr. Korošcem na čelu. U povorci je učestvovalo preko 50.000 ljudi. Orlova u punom orlovskom odijelu je koračalo 11.778, a 50.000 u nepotpunom odijelu iliu civilnom odijelu sa znakom. U povorci je sudjelovalo osim faniara 24 glazbe i 203 orlovske zastave, Raču- na se da je orlovskoj povorci pravilo špalir preko 200.000 naroda. Povorka je išla do vježbališta, gdje je papinski nuncij msgr. Micara odslužio sv. Misu i blagoslovio barjak Jugoslavenskog Orla, dar Čsl. Orla i barjak Čehoslovačkog Orla, dar Američkih Katoličkih Sokola. Popodne je bila javna tjelovježba, koja je bila posjećena od više nego 120.000 gledalaca. Nastupilo je 5000 Orlova i 3000 Orlica. Pri natjecanjima prvu nagradu je dobio slovenski orao Ivo Kermavner. Ju- goslavenske narodne nošnje su dobile drugu nagradu. Ovo je tek suhoparan izvještaj veličanstvene ma- nifestacije kršćanske i slavenske misli u Brnu. Nada- mo se, da ćemo dobiti potanji izvještaj od našeg posebnog izvjestioca, pa ćemo moći naše čitaoce još opširnije izvjestiti o ovom velebnom orlovskom slavlju.