| | st. 2. vrijednijih od mene. Takogjer i Vi, ako ne bliđete.iza- brani za parlamenat; «meka Vas tješi, «da Vaša. dome- vina ima nekotiko stotina sposobnijih, te stoga pogleda nema čovjeku bit a loi politička oka Popovići, 14./8. 1922. Pero Klaić. Pisma iz naroda. i BLATO (Korčula) Proslava pedesetgodišnjice 1871.-1921, Nazad 50 godina naši oci izvršiše jednu lemenitu dužnost, koju su opet nametauli sumi sebi B uzvišenijih ideala. Pohogjeni . teškom bolesti, koja nemilo haraše sinove blatskoga naroda, zavjetovaše se da će podignuti ma obližnjem brijegu crkvicu u čast Bl. Gospe od zdravija, koji se brijeg i nazove po toj crkvici »Glavica Gospe od zdravlja«. Osim BI. Gospi posvetiše oni kapelu dvjema mogućim zago- vornicima, sv. Antunu i sv. Roku, pak u tu svrhu po- staviše na oltar, uz sliku Gospe od zdravlja još ki- pove sv. Antuna i sv. Roka i to iste godine na dan svečanosti sv. Aniuna i sv. Roka. — Blatski narod, sjećajući se vremena nevolja svojih otaca, a i sada nalazeći se u kritičnim vremenima nevolja i patnje, roslavio je ovu S0-godišnjicu na najsvečaniji način. večanost je započela na blagdan Gospe od zdravlja prošle godine, te se je nastavila na sv. Antuna ove godine, a završila je na dan sv. Roka na 16. augusta. Za svečanosti bio je izabran posebni odbor, kojemu ide sva hvala, što su proslave bile veličanstvene. Na dan pojedinih svečanosti išla je procesija iz crkve matice na spomenuti brijeg, gdje je bila svečana sv. Misa, iza koje se je uzeo kip dotičnog sveca, te se opet procesijonalno odnio u maticu, gdje je bio cijeli dan izložen čašćenju naroda. U večer ga se je uz pratnju narodne glazbe opet procesijonalno povratilo . na brijeg. Iza toga je narodna glazba koncertirala na brijegu do kasno u noć, za vrijeme čega je slijedila rasvjeta brijega uz bacanje vatrometa. — Na taj način pokazalo je naše Blato koliko poštovanje goji prama svojim trima velikim zaštitnicima, koji su znali da drže pod svojim okriljem našu varoš. Ova proslava neka bude Bogu i spomenutim svecima na čast, a na duhovnu i tjelesnu korist našega pobožnoga blatskog naroda. — Blaćanin, iz OKOLICE. »Jugoslavenu« opaska. Radi mog seljačkog dopisa — iz okolice — okriviti ste upravu ovog lista, a to je čista potvora! Znamo, da od iz- bora nijeste zalazili u sela, pa zar mislite, da smo mi seljaci još volovi, da itko pošten u selima poštuje takvu tek zvanu demokrat, stranku?! Ta već i djeca i seoske naše babe čuju, viđe, a neke i čitaju, što čine naši demokrati na brodu države u Beogradu, na dalmatin. pokraj. upravi, te- preko svojili općinskih upravitelja — pune četiri godine! — Imamo pravo pitati; Čemu mam slati list badava? Odgovarate mi pod naslovom, duboko uzdahnuvši: »Što se sve me piše !« Ali znajte, da se već svuda vapije Što sve ne rade naši vlastodržci!! — Dokazah Vam, da je ne- poštena i nedemokratska ova stavka vašeg dopisnika iz Zagreba: ,Ali smo uvjereni, da bi naš Kralj zašao malo megju svoj hivatski dio naroda, da bi rad:ćev- štini odzvonilo!“ Vi se pak od toga perete spočitava- jući »N. S.« da ona ne želi propasti Radićevu. Zar ne: Svi pošteni rodoljubi jednako žele, da nestane i Ra- dićevštine i Pašićevštine, pa da pravdoljubivo i miro- ljubivo spasimo milu Jugoslaviju od propasti ? Koliko demokrati za ovo lhaju pokazuju vaša djela. N. pr. Pretresli ste cijeli moj seljački dopis, ali na moju opasku: Zašto i u Beogradu nemate dopisnika kaao u Zagrebu kritičara »za Blok«, da pobija srpsku po- hlepu i separatizam? — Samo na to nijeste odgovo- rili!! — Hrvati su uvjereni, da je Pribičević isto za- grižen Srb kao i Pašić, da su demokrati jednaki ra- dikalima, samo primješano jato sa nekoliko hrv. ptica lihvarica. Potrebito je da i na .onu stavku moga do- pisa odgovorite, — Valjda ne pristaje ovdje vaš bolni uzdah: ,Što se sve ne piše 1“ — Badava čitalac »J«, NARODNA SVIJEST. \K KORČULA. Požari sparina, suši puna dva mjeseca;sda;memao. ni. kal su“ i i kiše. U mnogim je mjestima nestašica vođe, a gdje su tank& zemlje uslijed velike žege sve je izgorjelo. Ma- sline se grče, a inače ljetos prilično dobro nose. Sv. Lovrijenac (10. augusta) donio pred sobom i za so- bom veliku sparinu. 1 drugih godina bilo je sparnih dana, ali rijetko, da je sparina tako dugo trajala. Uslijed suše i žege učestali su požari na više mjesta. Kao da je Dalmaciji sugieno, da tora izgubiti i ovo malo šume, što je ima. Najači je bio požar na polu- otoku Pelješcu. U Utorak 8. o, inj. započeo je po- više mjesta Borje, te se je uza sve, što nije bilo ja- čeg vjetra, brzo siao širit. Po noći se vidio jaki pla- men, a po danu dim u duljini od više kilometara. Puna četiri dana i četiri noći harao je požar te uni- štio svu šumu i travu od Postupa do blizine Orebića. Sve je gorjelo do samih baština a i kuće u mnogim mjestima bile su u pogibli. Od jake vape ognja niko nije smio da se približi, već se je iz daleka morala sjeći šuma. Požar je bio već prošao preko brda, te prijetio da uništi velike šume izmegju Vrućice i Kune, ali je narodu uz pomoć vojništva iz Mostara uspjelo da ga uguši u Subotu veče 12. o. mj. Trebalo bi da naši šumari porade, da se šume tako lokaliziraju, da požar ne može iz jednog dijela u drugi. Jer eto svake godine požari prouzrokuju strašnih šteta. Iz Jugoslavije. Krall i Sokoli. Naša nesposobna vlada, koja je u svojoj biti i srži monarhistička u zadnje doba kao da hoće sasvim da diskreditira monarhističku ideju. Afera sa Stejićevim pomilovanjem, afera princa Gjorgja pa i manifest, koji je Kralj bez premapotpisa odgo- voraog ministra uputio Sokolima u Ljubljani, sve to dokazuje našu gornju predpostavku. U svakoj ustavnoj zemlji Kralj je neodgovoran za svoja politička djela i zato svaki akt Kraljev nosi premapotpis odgovornog ministra. Kad to nebi bilo, nastala bi pogibelj za kra- ljev auktoritet. Jer sa svakim političkim aktom kralje- vim nije dužan svaki državljanin da se saglasi. Takav akt može da buđe i. protivan njegovom uvjerenju. Da neraspoloženje napram tome političkom aktu kra- ljevom ne pregje na samu ličnost kraljevu, odgovor- nost za takva djela uzimlju na sebe ministri, koji su redovito inspiratori svih političkih akata kraljevih. Jedan je takav politički akt kraljev i manifest upućen sokolstvu u Ljubljani. Tu se pozdravljaju Sokoli kao jedini predstavnici narodnog jedinstva i patriotizma. Ovaj akt sigurno nije potekao kraljevom inicijativom, jer Kralj i predobro zna, da osim sokolstva ima i drugih tielovježbenih organizacija (orlovstvo i socija- liste), koji isto toliko pažnje zaslužuju kao.i Sokol. Osim toga ni sam Sokol nije jedinstven. 1 on je ras- cijepan na razne frakcije. Hrvati n. pr. skoro ne uće- stvuju u Jugoslavenskom \Sokolu. Loš dojam, koji je u. većini našega naroda izazvao ovaj manifest, neće preći na kraljevu ličaost, koja je neodgovorna, već na vladu, koja je i ovim načinom hijela pokazati svu svoju nesposobnost, neparlaimentarnost i pokvarenost. Vlada se je htjela sakriti za \kraljevu ličaost i izvrći Njega narodnom neraspoložeaju. .O takvoj vladi bi Kralj Aleksandar mogao reči: »Obrani me Bože pri- jatelja, neprijatelja ću se sam čuvati l« Pitanje princa Gjorgja. Kako novine javljaju, Kralj? se Aleksandar nije složio sa vladom, da se princa G.orgja kazni sa posvemašnjim isključenjem iz Kralj, Doma. Sloboda štampe. Sarajevska »Kritika« je bila dva puta zaplijenjena od policije, a da sud zaplijenu nije odobrio. Ipak policija nije vratila. zaplijenjene brojeve. U uvodnom članku se osvrće »Kritika« na to pa piše za današnji režim: »Oui selaćaju najordinar- nijih sredstava, da uguše javnu reč — oni se laćaju sredstava, kojih bi se stideo i poslednji kazamatski broš čak i omražene Austrije. — Jer Austrija se je'barem držala zakonske forme«. Zaista stamotno i žalosno ! \trašnjih djela je izdao nalog na sve oblasti, u kome Br. 34. "Najniža vrijednost naše Valute. Naša kruna je 22,0. mi.sdospjela zost nači VŠ U Ziirichu | je tog dana notira ala 1:45. Ispod 1:50 još nije nikada pala, Batinaški režim proti batinanju. Ministar unu- strogo zabranjuje upotrebu batina. i Bakšiš. »Videlo« donosi vijest, daje Narodnoj Banci stigao nalog iz New Yorka, da se Broporčetoviću, posredniku pri posljednjem zajmu, isplati suma od 400.000 dolara: (32 milijuna dinara). S tom sumom ima se isplatiti honorar agentima Blerove grupe, u žurna- listici i Narodnoj Skupštini. Za ministre će doći spe- cijalni bakšiš. Zar ne? Lijepa karakteristika morala današnjih vlastodržaca. ; Suzbijanje skupoće. Viada je uzela inicijativu za suzbijanje. skupoće, ;Održano je više konferencija ministarskog komiteta i odlučeno je da se povise iz- vozne carine, te da se nekim vrstama brašna i žita sasvim zabrani izvozi: . : Gradske vijesti. Lične vijesti. Prošlog. Petka u večer stigao je i naš grad g. Sjepan Barić predsjednik Iicv. Pučke| stranke. Došao je da u krugu svoje obitelji, koja.se nalazi od desetak dana u Lapadu, progje parlameu-| tarne ferije. — U Subotu je bio na prolazu kroz naš grad g. Dominik Mazzi narodni poslanik Hrv. P. S. S pira. Prošle srijede vjeačala se je naša sugra- gjanka g.ca Srećka Prohaska, učiteljica, kći g. Alberta. tipografa, sa g.: Brankom Milidrag iz Sarajeva. —(| Prošlih dana vjenčao se je naš sugragianiu g. Vicko | Dr. Svilokos, advokat, sa g.com 'Ankom Sladović iz| Zagreba. Sretnim mladencima naše čestitke ! i Nečuveno. Prisiljeni smo da se - ponovno poza- bavimo sa pitanjem Obalne Paroplovidbe. Kako je: poznato, bio je dat definitivni termin upravi obalne da; za 81, pr. mj. prikažu račune skupštini, koji su računi: još nije bio iznesea na odobrenje skupštinarima, koji | uslijed ovog nečuvenog postupka uprave ne znadu | zbilja na čemu su. Pitamo gdje je nadzorni odbor, i' gdje je onaj odbor od 7 lica, koji je bio od zadnje skupštine izabran, što oni rade i zašto sudom ne pri. sile upravu obalne da već jednom izagju sa računima, | Još ćemo se osvrnuti na ovo pitanje, jer nije ovo od| male važnosti. Dioničari. | Otvor škole na mjesnoj realnoj gimnaziji. | Upisivanje za I. raz. 15., za druge razrade 16-18 sept.| Prijamni ispit za I. r. 16., prijamni, naknadni i po- pravni ispiti za druge razrede 16-18. sept. Dokumen tovane i biljegovane prijave za prijamni ispit za Il.-VIII r, do 14 sept. Svi učenici plaćaju pri upisivanju 40 k prinosa za učila: i tiskanice. Ispitne takse po vladinoj! naredbi. Potanje obavijesti u zavodu. Š Citulje. Prošlog utorka preminuo je čestiti starac naš sugracjanin g. Miho Iveta. — U petak u noći umrla je Katica Saroketi D mova. U Negjelju u jutro. priredio joj je mjesni Sokol, kao svojoj članici, doli. čan sprovod. P. u m.! Svojti naše saučešće | Crkvene vijesti. U srijeđu počimlje devetnica Gospe od Milosrgja. U jutro bit će svakog dana prva sv. Misa u 6%, druga u 7!/2, Popodne u 5 s. kr aica i blagoslov. : a - Dubrovački parobrodi. Bosanka na putu iz Catania za Gorrucka. Daksa iskrcava u Trstu. Dubac | iskrcava u Veneciji. Dubravka u Gružu. Lapad u Burnt Island. Napried krca u Vranjicu, Pracać iskrca. va u Trstu. Srebremo iskrcava u Veneciji. Srgj otpu-| tovao iz Gruža za Brindisi. Pećka u Gružu. Loorjenac, | Zaton obavljaju svoju redovitu prugu. e Požar. U Nedjelju po podne trublja vatrogasnog | društva zvala je vatrogasce na okup. Pojavila se je naime vatra na Boninovu u vrtu ispod kolnog puta, vlasnosti obitelji Marotti. Vatra je još za vidjela ugušena | € U Spomen + O. Miškovu. Motto: Bogu, Redu i narodu, U Nedjelju: 6. VIHI. 1922. bio je dan opće narodne žalosti za grad Korčulu. Sve zastave na pd stijega, sa prozora kuća vise crni zastori, fenjeri zapaljeni a crninom oviti. Sav narod hrli u varoš & crkvi sv, Ni- kole, gdje je samostan O.O, Dominikanaca. Tu leži mrtvo tijelo zaslužnog i počasnog gragianina grada Korčule O. Augjela Marije Miškova.* Žalobno opijelo vrše O.O. Franjevci, po oltarima se čitaju tihe sv. Mise, pjevačko društvo dirljivim tonovima potresa srca po- božnog naroda, koji je tog dana napunio inače pro- stranu crkvu. Poslije Mise oprašta se sa revnim svećenikom-redovnikom ma ime svećenstva mp. Da. Spasoje Fabris; pred crkvenim vratima općinski upra- # O. Angjeo M. Miškov rodio se u Zlariuu kod Šibenika 28. novembra 1848. Kad mu je bila tek godina i po izgubi svog oca Ivana, a majka mu udovica Tomica gogi. Lovrić predađe aka je- dinca mp. Ocim Dominikancima, da udovolji njegovoj neodolj voj želji, da se Bogu posveti. Skole je započeo u Trogiru. U Redu je obnašao razne službe, bio je starješinom u svim većim samosta- nima Dominikanskog Reda po Dalmaciji. Od god. 1902.-06. bio je provincijalom. Više od 20 zadnjih godina BOO je stalno u Kor- Eau, gdje je 1905. podigao zavod sv. Angjela Čuvara. Na 11, juna 1921. proslavio je zlatnai jubilej, S0-obljetnicu misništva. Najviše se je posvetio propovijedanju riječi Božje, te je održao 301 pučku misiju, a 47 korizmenih propovijedi.* Obišao je Dalmaciju, stru, Slavoniju, Megjumurje te Bosnu_i ER Preustroio je i oživio kongregaciju sestara sv. Angjela Čuvara. = God. 1881. upo- znao se je.sa velikim J.J. Strossmayerom i to u Rimu prigodom sveslavenskog hodočašća. Na 5. Juta 1922. zaklopio je svoje trudne m. ! oči u 74. godini života. P. u vitelj Dr. Giunio nabraja zasluge vrlog pokojnika za: grad Korčulu; pred zavodom sv. Angjela Čuvara za- ustavlja se povorka a općinski tajnik g. Aadrija Pe- ručćć pozdravlja pokojnika u ime zavoda, koga je oa podignuo za uzgoj našeg ženskog naraštaja. Žalobna povorka, kojoj prisustvuje cijelo gragjanstvo, veličan- stveno se dalje razvija. Takva sprovoda rijetko dožit- ljuje Korčula, koja time hoće da na vidljivi način iskaže zadnju počast vrlom svom dobrotvoru. O. Miškov pozuata je ličnost širom naše domo- vine. Cijeli svoj život posvetio je Bogu, Redu i narodu svomu. Pun apostolskog žara neumoran je bio u pro- povijedanju riječi Božje. Održao je mnogo puta ko- rizmene propovijedi i veliki broj apostolskih poslanstva, pučkih misija. Vrstan pučki propovijednik, da mu nije premca bilo, znao je da prodre u dušu i srce svojih slušalaca. Po njegovim riječima često se je vidilo ka- kva čuda Božja riječ pravi: grešnici se na pokoru obraćali, neprijatelji se izmirivali, tugje se je povra- ćalo a ljubav bi zavladala. U mnogim mjestima nakon toliko godina još se živo sjećaju uspjeha njegovog apostolskog rada. Svuda je širio u našem narođu omi- ljelu pobožnost sv. Ružarja. : _U privatnom pak životu sa svakim je ljubezno općio: bolesnike revno poliagjao, žalosne tješio, s ve- selima se veselio. Njemu su bila otvorena svačija vrata, -a još više svačije srce. Veseo, otvoren, iskren, pošten, “znao je svakoga da osvoji, te je brojio mnoštvo pri- jatelja i poštovatelja. A kad bi u užem krugu počeo pričati svoje šale i mrtvoga bi, što no se reče, .ma smijeh nagnao. ; , No nije se samo pokazao vješt na riječi kao pravi govornik već i kao pučki pisac. Osim djela već prije spomenutih u ovom listu sastavio je i »Pravilnik za pučke m'sije«, a ostavlja u rukopisu »Život bl. Ho: sande«, trećoretkinje sv, Dominika, preminule u Kotoru, rodom iz Crae Gore. Živo se je zauzimao, da ista bude proglašena i blaženom, što bi do brzo imalo i slijediti, O. Miškov bio je i vrli rodoljub. God. 1881. za| sveslavenskog hodočašća upoznio se je u Rimu sa| Djakovačkim vladikom, neumrlim J.J. Strossmayerom| i te su se dvije velike duše zavoljele. Jedan izmegju motiva, U su poticale O. Miškova na neumoran rad | u narodu bilo je i rodoljublje, ljubav :do svog naroda. On je to sam često isticao i ni«ada se nije sramio| hrvatskog imena niti tajio jezika roda svoga. Tugje ji uvijek poštovao, a svojim se svuda dičio, a "Najljepše djelo i trajni spomenik podignuo je sebi O. Miškov, kad je osnovao Zavod sv. Angjela Čuvari pri morskoj obali u zapadnom varošu grada Korčule | Tim je zavodom zadužio cijeli naš narod a poglavi otok Korčulu. Čovjeku sad pamet stane, kad promatra (€ veličanstvene zgrađe i pomisli, to je sve mogao di ostvari jedan simorašni redovnik, Zaista život i rad|: čestitog O. Miškova najbolja je i savremena apologija redovništva. On mrtav još govori, govori svojim živi tom, svojim radom, svojim djelima; govori narodu svomu, govori braći svojoj, govori sadanjem "i budt- ćem naraštaju. Rajska slava i vječna uspomena d brom O. Miškovu [ / ša Korčula, 7. VIU. 1922. e Jedan štovalac.