DUBROVNIK 5. septembra 1922.
Narodna Svijest
Boa Je listu s sa obašiijem u Re
ili pošlom za mjesec dana Kš12; Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. e Odgovor:
Plativo i utuživo u Dubrovniku —— e zi urednik A. FIč. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, —
Wjesti i spite ki E Hrvat, Skate Pojedini broj 4 Kr. Tisak pite Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju *
TIL pioičkog pokret
Pod nazivom nacijonalne omladine stao se je kod
as organizovati pokret, koji je imao, da pobija
protudržavne“ elemente i to u prvom ređu u Splitu
Dalmaciji, a iz ovog središta naviještahiu nacijonalisti
svojenje drugih ,separatističkih“ gradova i pokrajina.
ošto članovi ovog pokreta nijesu birali sredstva u
orbi, te se služili istim sredstvima, kojima se služi
tdna grupa nacijonalnih šovena u ltaliji, bijahu i oni
| lazvani fašistima. čitavoj su našoj javnosti poznati
ovi sramolni napadaji na opozicijonalne redakcije
olitičare. U svojim su listovima isticali kako je ova
ihova borba boj za jugoslavenstvo. Imađde niegjutim
ezbroj dokaza kako ovo nije nego jedna od vlade
održavana i plaćena družba, koja terorom imade da
odupre i ono malo ruševina, na koje se oslanja trošna
grada radikalsko-demokraiske koalicije. Fašisti su do-
uše u svome novinstvu poricali svoje veze sa poli-
ličkim strankama. Megjutim su dogogjaji od posljed-
ljih dana javno dokazali, da se ova omladina nalazi
radikolsko-demokratskoj stranačkoj službi. Jednog od
avnih pobornika radikalsko-demokratske koalicije i
predstavnika današnjeg do srži pokvarenog režima
pi istra Svetozara Pribičevića nazvala je ova omladina
jojim vogjom.
Dogogjaji nam od zadnjih dana BO i još
ešto naime, da ova družba i nije tako moćna koliko
! drska. Pokazalo se je ne samo da nijesu gospodari
plita, nego dapače a nijesu ni jaki.
| Kad je pred nekoliko tjedana u Split došlo iz Si-
nekoliko Orlica da krenu u Brno, fašisti su ih na-
jer je fašista bilo pedesetak, a Orlova 2:3. No i
m junački napadaj dobrano prisjeo te u »Pobedi«
kališe jed na dvojicu junaka, koji se u Splitu usu-
iše ustati na obranu napadnutih djevojaka, Stoga se
išisti pripremali da još junačkije napadnu Orlove i
drlice na povratku iz Brna. Ali toga jutra osvanulo
“Splitu 26 sinjskih crvenkapa i junaci se povukoše
duplje. Izvidnice njihove pri dočeku parobroda kit-
vički i znakove posakrivaše. Nitko da je Orlove
ivim okom pogledao.
| Prigodom Alke odvažila se napokon četica iašista
! renula u Sinj. No u Sinju su junacima gaće dr-
ale, te ni za lijek: nijesi mogao da vidiš jednog je-
nog tašističkog znake. X junaci bijahu mirni jaganjci.
u pretprošiu nedjelju zborovali su u Splitu zem-
tadnici splitske okolice. Na javnom zboru, na jav-
m trgu usred Splita, palo je toliko i takvih proti
Šistima. Nitko da je reagirao, u čitavom Splitu kao
[nije bilo ni jednog fašiste. A onamo se hvalili da
lima 53 6 stotina. :
No njihova se je prava nemoć najbolje pokazala
igodom dolaska niihovog vogje, kako sami nazvaše
istra“ Pribičevića, koji je pretprošle subote stigao
Split. Već se je odavna govorilo o ovom posjetu
tlikog državnika“. Govorilo se je i 0 dočeku, koj
! mnogo nadmašiti prvi doček Dra Trumbića u oslo-
gjenom Splitu. Čini se, da je i sam Pribićević već
lavna maštao o triwmfima u Splitu i Dalmaciji, Ži-
u toj iluziji: dobacio je u parlamentu Dru Trum-
prigodom zadnjeg njegovog velikog govora, dai
e vidjeti, kad on dogje u Split, kako će Split do-
i Trumbića, a kako njega — Pribičevića. I vidjelo
. Pribičevića jema parobrod pričekalo: 10 fašista,
dara i 10 detektiva - uz par stranačkih pristaša.
ana iza! toga dolazi. Dr. Trumbić dočekan od
zantnog mnoštva gragjan: , težaka i radnika. Od
obroda, čitavom obalom, sve do stana bio je po-
en u triumfu. Nakon burnih ovacija masa: je od
ko. biljada. demonstrirala proti mE Pa:
ali “fašisti. i Uz pomoć jakih dizaa poli:
koja je na mase navalila golim sabljama i na-
nim psima, kušali su da omelu demonstracije
proti Pribičeviću, Na povratku Pribičevića iz Jelse
pronijelo ga je njih nekoliko na ramenima preko obale
za vrijeme večernje šetnje, da pokažu kako još živu.
Šetnja im je dobro došla isto kao i par dana prije
skupština Zagorske Zajednice, koju su zgodno izrabili,
da gospodin ministar ne bi govorio praznoj dvorani.
Čuo se je dakle i glas Spiita, koji je jednak glasu
čitave Dalmacije, a taj je, da ministar Pribičević, kao
predstavnik demokratske stranke, predstavnik današnjeg
režima i vogja fašista nema u Dalmaciji što tražiti.
Na svoje se je oči mogao najbolje uvjerili, da mu
ništa ne pomaže niti njegova fašistička avangarda,
koja je skupa s njime prošlih dana doživjela najoštriju
osudu iz ustiju Dra Trumbića, Splita i čitave Daimacije:
Veličanstveno (Orlnusko slavlje u. Brnu.
(Svršetak.)
Petak 11, proveli smo u izletima u Prag i oko-
licu, a pohodismo giasovite Spilberške tamnice. — U
večer održan je svečani miting u počast predstavnika
raznih naroda. U ime Čehoslovaka su govorili: Dr.
Danek, Andrej Hlinka i ministar Dr. Sramek. U ime
Jugoslavena govorio je biskup Jeglić, u ime Jug.
Orlovske Sveze Dr. Megler, u ime Jug. Kai. Gjaške
Lige br. Majce. Ispred katoličke Dalmacije je govorio
iranjevac O. Belamarić iz Sinja. Dalmatinci su bili
predmetom oduševljenih ovacija. Zatim su se redali
govori: predstavnika drugih naroda. U ime američkog
kat. Sokola govorio je Dr. Hynek Dostal, za Fran-
cuze M. de Vienne, za Belgijance Dr. Verdonek, za
Engleze proi. Grenhant, koji je na koncu pročitao po-
zdrav kardinala Bournea, za engleske kat, skaute Mos.
Walsch, za Holandeze Van Berg, za Švicare g. Am-
e za Ukrajitice g. Kelečko, za Ruse g. Nebodov i
. Stankiević, za Poljake P. Urbšn. Miting je završen
pjevanjem narodnih himna.
U subotu je presv. biskup Jeglić otpjevao sve-
čane zadušnice za umrlu braću, a zatim smo poho-
dili grobove českih preporoditelja i položili vijenac.
Išli smo i na vojničko groblje, gdje smo se pomolili
za maše vojnike, koji su tijekom rata bili pokopani
na groblju u Brnu, Položili smo krasan vijenac sa
natpisom: »Jugoslavenski Orao paloj braći«. Češki
vojni superior Lukašek izrekao je nad grobovima li-
jep govor, i obećao, da će braća Česi i nadalje čuvati
i kititi grobove naše pale braće kao i do sada. Ispred
Jugoslavena zahvalio se je.bratskom čsl. narodu na
tolikoj pažnji g. Zabret. Otpjevana je »Lijepa naša«
i mi smo se sa suzama u očima rastali od naše po-
ginule braće. Poslije podne su bila megjunarodna na-
tjecanja i glavni pokusi vježbama.
Povorka. Glavni sletski dan i kulminacija čita-
voga slavlja je bila nedjelja 13. kolovoza, Poslije to-
liko tmurnih i kišovitih dana osvanu toga jutra nebo
vedro ko riblje oko. Svježina, kao u prirodi, tako se
je odrazivala na licu svakog onog, ko je toga dana
u Brnu promatrao velebnu manifestaciju orlovske mi-
sli. _Bilo je svima nama jasno, da je taj dan, dan
slavlja, dan pobjede. Kad se sjetimo sa kolikim je
biojem članova raspolagalo orlovstvo prvih dana po-
slije rata i kada smo _ vidjeli kolikim i kakvim armi-
jama ono raspolaže danas, onda smo se uvjerili, da
je ovaj dan slavlja, ujedno i dan pobjede orlovske
misli, Danas nije kadra nijedna grupa u Čehoslovač-
koj, nijedna čehoslovačka organizacija da okupi toliki
broj iz svih narodnih slojeva, kao što je to uspjelo
orlovstvu prigodom reprezentativne povorke, koja je
toga dana zaposjela glavne ulice Brna, A to treba da
se dobro zapamti. Jer ta povorka nije bila pusta pa-
rada, to je bila u prvom redu barometar českoga na-
rodnoga života. Taj baromelar nije pokazivao samo
sadašnje stanje u Čehoslovačkoj, on je ujedno posta-
vio prognozu za budućnost. Tko ima onako orojnu i
borbenu omladinski organizaciju, organizaciju zado-
jenu svetim idealima, kao što je to orlovska organi-
zacija, taj mora imati u svojoj ruci i budućnost.
Već ranim jutrom počeli su se korporac'je sa-
kupljati ua mjestu odregjenom za sabiralište, Četa za
četom, društvo za društvom, sve se to zbija u redove
i vrsta u armađu, koja ima naskoro da ponosna, puna
samosvijesti o svom velikom značenju, progje burno
i urnebesno pozdravljena ulicama katoličkog Brna.
Povorku su otvarali Orli-vojnici, kojih je sudje-
lovalo 1500 u poipunoj vojnoj opremi. Treba napo-
menuti, da ovi vojnici nijesu bili dovedeni, ili mo-
guće prisiljeni od čehoslovačke vlade, da sudjeluju
orlovskom sletu, kao što je to bilo u Ljubljani na
sokolskom sletu sa našim vojnicima. Ne, čsl, vojno
ministarstvo je jedino izdalo naredbu da se Orlovima-
vojnicima, koji žele prisustvovati orlovskom sletu ima
dati dopust, da mogu svoju želju i ispuniti. — Za
vojnicima su ponosno koracali Orli-legioneri, ponosni
što mogu svakome otvoreno kazati, da katolicizam
nije anacijonalan, već da katolicizam daje nacijonalizmu
pravi i duboki smisao. Za njima se je vrstala četa za
četom, grupa za grupom. 203 orlovske zastave, pra-
ćene sa 24 glazbe i velikim brojem fanfara, ponosno
su se vile kroz ulice Brna, burno pozdravljene i akla-
mirane. Armija od 50.000 ljudi neustrašivo je kora-
cala Brnom i manifestirala svoja kršćanska načela.
42.000 orlova, od tih 11,778 njih u potpunoj orlov-
skoj odoti ispunjali su svojim modrim košuljama Brno.
U povorci su sudjelovali i ostali narodi, koji su svoje
izaslanike poslali u Brno. Najbrojnija je bila jugosla-
venska deputacija. Hrvati i Slovenci su poslali u
Brno preko 1200 ljudi. Crvene košalje 400 jugosla-
venskih orlova i 300 jugoslavenskih orlica bile su
burno pozdravljene od katoličke Čehoslovačke. U po-
vorci je sudjelovalo i 700 Belgijanaca, 600 Francuza,
200 Amerikanaca oko 100 Engleza, oko 100 Rusa
i t. d. Cijela ova nepregledna masa prošla je Brnom
i sakupila se na vježbalištu. :
Sv. Misa. Zakletva. Veličanstven izgled je pru-
žalo sletište, kada se tamo čitava povorka poredala,
da prisustvuje sv. Misi. Na visoko podignutom oltaru
odslužio je sv. Misu papinski. nuncij msgr. Micara uz
asistenciju nadbiskupa D.ra Stojana, biskupa Akšamio-
vića i Njaradija. Iza sv. Mise posvećeni su barjaci ju-
goslavenski i česki, poslije čega su glazbe odsvirale
našu i česku državnu himnu. Sada nastaje najsveča-
niji momenat. U ruke D.ra Stojana, nadbiskupa, preko
190.000 ljudi polažu zakletvu vjeri i domovini. Zaklinju
se da će ostati vijerni vjerskoj, domovinskoj i orlov-
skoj ideji. Riječi zakletve se ore, a suze vru na oči...
Oduševljenju nema kraja.
Javne vježbe. Poslije podne na sletištu su bile
priregjene javne vježbe, kojima je prisusivovalo više
od 120.000 ljudi. Najprvo je nastupilo 3500 Orlica.
U prvim redovima naše, burno pozdravljene. Hrvatski
i Slovenski Orlovi su izvagjali uz urnebesno odobra-
vanje proste i simbolične vježbe, Orlovi-vojnici teške
vježbe sa puškama. U vježbama na karikama, ruči,
preči, konju itd. osobito su se odlikovali Slovenci,
koji su na megjunarodnim utakmicama dobili prvu
nagrada. Zatim su nastupile ostale neslavenske narod-
nosti, megju kojima su se Francuzi osobito istakli. —
Vježbe su završene nastupom 6000 Orlova.
U ponedjeljak su nastupili gjaci Orli i Orlice njih
2000 na broju. Za uzoran nastup dobili su osobito
priznanje. Na večer je bila.u kazalištu akademija u
kojoj su nastupili svi narodi sa svojim najboljim si-
lama. Hrvati su izveli svoje simboličke vježbe, koje
označuju borbu našega naroda u historiji protiv raznih
neprijatelja i konačno. oslobogjenje sa ostalom svojom
braćom. —. U utorak je bio dan zarodnik nošnji. Po-
vorka nošnji:je trajala preko jedan sat. Naše su noš-
nje dobile drugu nagradu.
Vratili smo se natrag u domovinu puni oduše-
vljenja, puni vjere u jakost orlovske i kršćanske misli.
Uvjereni smo, da će i naš narod, poput braće Čeho-
slovaka, svrstati se u orlovske legije uz geslo
,Sve za vjeru i jedinstvo naroda“ !
.Zdat Buh! Bog živi!