Plativo i utuživo u Dubrovniku - Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. ongres javnih. radenika u Zagrebu i Najinteresantniji, a svakako i najvažniji politički \dogcgjaj u našoj nutatnjoj politici ovih zadnjih dana je bez sumnje kongres t. zv. javnih radenika u Za- \grebu. Teška i sumcrma almosfera naših unuternjih | prilika, naših megjusobnih razmirica, mori i muči sva- [koga onoga, iko sa iskrenošću ljubi ovaj naš narod [i ovu našu državu, Sasvim je dakle razumljivo, da u [ovoj tmurnoj i oblačnoj siluaciji nijesu niti naši inle- [lektvalci ili t, zv. javni radnici ostali po strani već da su htjeli neka se i njihova riječu ovim ieškim danima čuje. Dobro je da i oni podignu svoj glas, nužno je a se čuje što i cni misle o današnjoj siluaciji, o da- našnjem kcrumpirancm i hegemonističkom režimu. Sastanak na llidžama je bio samo,kao neki predgovor, [kao neki uvcd onome, što je imalo slijediti. Već u (llidžama okupljeni javni radenici su bili odlučili, da se ima u Zagrebu 10. septembra odižati kongres, Ali [ni ceni sami, a ni itko drugi nije mislio na jedan ve- liki zbor, već ma dogovor nekolicine većinom strančar- jski neopredjeljenih ljudi, koji će da se izjasne šlo treba raditi u današnjim prilikama. Megjutim kongres e je pretvorio u veliki zbor od preko 2000 ljudi. Kongres zagrebački, i ako još ne možemo znati to će cd njega da bude, i kuda će da se opredijeli, pak isj kongres može da ima veliko značenje za naš olitički život. Dobar je dio sipske, hrvalske i slove- mačke inteligencije taj dan oštro osuđio današnji re- čim, režim korupcije, nepravde, režim veliko-srpske [hegemonije To je značajno i veoma važno. U pred- kongresnom boju izmegju Davidovića i -Pribićevića, akleti neprijatelj Hrvata i Slovenaca Pribićević je, do- [živio poraz. Davidović je usprkos najenergičnijem ira- enju Pribićevića, da na kongres ne ide, ipak otišao, a š njime i predsjednik parlamenta dr. Ribar, te vogja liberalaca Voja Veljković. Veljković i Davidović su i govorili na kongiesu i u svojim govorima jasno istakli, a uregjenje naše dižave mora da počiva na čvrstim [temeljima sporazuma izmegju jednokivne braće Srba, Hrvata i Slovenaca. Šef, dakle, demokratske stianke javno desauvira Pribićevića, koji uvijek i svuda ma- stupa protiv sporazuma i propc vijeda pravo jačega i brojnijega. Refren ovcga zbora, kaže »Slovenec« može se izreći u oveme: kongres je tražio jednakoprav- nost, slobodu i jedinstvo u našoj dižavi, koja bi se imala zvati , Jugoslavenska Kraljevina“. = Zagrebački kongres nije ostao samo pri dekla- iacijama i govorima. Odlučeno je u rezoluciji, da se snuje 4. zv. ,Jugoslavenska zajednica“ u koju bi ušle \ranke, koje se slažu sa rezolucijom ovog zbora, a oja bi vremenom uzela i vladu u svoje ruke. Zatim snovan agitacioni odbor, koji će da širi u narodu u kongresa. Za nas, pristaše pučke stranke, velika je zado- ština što je većina govornika na kongresu istakla ideje, za koje se pučka stranka od svog postanka i išta, Protićev pristaša, pledirao je na kongresu za re- iziju ustava. Kazao je čisto i bistro svim kongresi- štima, da nema sporazuma bez revizije škandaloznog idovdanskog Ustava. On, dr. Pavelić i don Frane ulić, nama izgleda, da su bili najiskusniji u svojim ovorima. Time ne hoćemo niti u snu posumnjati u krenost kojega od govornika na kongresu, ali ipak moguće da su imali raznih obzira. Mi smo sa ovom manifestacijom zadovoljni, jer vidimo da je pučka ranka od svog prvog nastupa na pravom putu, Za- Jedna stvar, koja je očito začudila svakoga, ko tio štampu prije kongresa jest ta, da se u rezo- i nigdje ne spominje ,revizija Ustava“. Provesti sve » što rezolucija zahtijeva, a ne htjeti reviziju ustava je oguće. Moguće, da se je iz obzira prema gradite- a ustava, koji su tu bili prisutni la riječ tzostavila ? "Mi, kao što smo u početku rekli, ne znamo kuda va stvar da krene, Mi se veselimo svakom koraku Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. bori. Dr. Arangjelović, profesor beogradskog sveuči- DUBROVNIK 19. septembra 1922; rodna Svijesi Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. neprijed, pa dolazio ma s koje strane. Ipak sumnjamo u poipuni uspjeh svake akcije, koja ne nastupa pot- puno iskreno, s utvrgjenim programom. Rezolucija za- grebačkog kongresa nije ni potpuno otvorena niti pot- puno cdregjena. U njoj se izričilo ne spominje ni re- vizija ustava niti autonomizam, bez čega nema lijeka ovdašnjim teškim prilikama. Hrv, Pučka Stranka za gladnu Dalmaciju. Predsjedništvo Hrv. Pučke Stranke uputilo je pro- šlih dana slijedeće brzojavie depeše: Ministarskom Savjetu — Beograd. Iz sviju strana Dalmecije stižu očajni glasovi o gladi. Potpuna nestašica krušne hrane i novca dovodi narod u zdvojnost; svugdje je zavladala panika. Sve ogor- čeno, što vlada još ništa nije peduzela, da katastrofu spriječi. U ime Hrvatske Pučke Stranke prosvjedujem proti tolikom nehaju. Molim, da se odlučno poradi za spasavanje naroda od gladi. Obzirom na ieške sa- obraćajne prilike i udaljenost, žurno i bezodvlačno uputite amo hranu, inače sve kasno, propast neizbježiva. Presjedništvo H. P. S., Dr. Ante Dulibić, nar. poslanik. Predsjedništvu Narodne Skupštine — Beograd. ' Vlada, izvještena o gladi što već vlada u svim kraje- vima Dalmacije, još ništa ne poduzima da spriječi katastrofu. Potrebne su majenergičnije mjere, da se odmah cipočne odašiljanjem krušne hrane. Polpisani cbilozeći zemlju, svjedokom je užasnog uništenja sva- kog krušnog ploda. Svugdje je veliko ogorčenje, što nema nikakove pemeći. U ime HPS. zaklinjem to pred- sjedništvo da se živo sauzme ked vlade, da hilmo pri- skoči u pemeć u ovoj velikoj nesreći naroda, koji je uslijed rata i poratne okupacije ostao bez sredstava i mogućnosti da si pomogne. — Predsjedništvo HPS Dr. Ante Dalibić, nar. poslanik. Izviješteni smo, da Jugoslavenski Klub namjerava zatražiti hilni saziv Narc dne Skupštine, ako vlada žurno ne izviši svoju dužnost. + _ Na gornje brzojave dobio je dr. Dulibić ovaj br- rojavni odgovor: Po Vašem telegramu od 5. o. mj. kabinet predsjednika vlade umolio je ministarstvo so- cijalne politike, da preduzme hitne i nužne mjere po Vašem traženju. — Šef kabineta Popović. Već je skrajno vrijeme, da vlada počme ozbiljnije misliti o ishrani naše pokrajine. Pred više mjeseci stavljeno je vladi pred oči bijedno stanje gladnog na- roda u Dalmaciji, ali vlada osim nekih sažaljujućih obećanja nije učinila ništa ozbiljnijega. Što vlada mi- sli? Zar hoće da iscrpi svu strpljivost gladnog naroda? Teške bi onda bile posljedice, za koje svu edgovor- nost svaljujemo na današnje vlastodršce. Izgleda da naša vlada malo mari za gladnu Dal- meciju. Prošlih smo dana čitali vijest, da ministarski savjet nije mogao riješavali o snabdijevanju pasivnih krajeva, jer je ministar socijalne politike ponovno obolio. To može bit i istina, i Dr. Žerjav ima pravo da se liječi, ali vlada ne smije dopuštati da pasivni krajevi strepe pred sirahotom gladi. U pitanju pre- hrane vlada treba da se žuri, da nagje načina, da po- mogne bijednome : dalmatinskom pučanstvu. Tu mo- raju prestati stranački obziri, jer je pitanje od općeg narodnog interesa. Radimo dok je vremena. K riješavanju agrarne reforme. Pokrajinska Uprava u Splitu proglasila: je slije- deću maredbu od 4. sepiembra 1922. Ministra unu- trašnjih djela broj 2035 i Ministra pravde broj 43840. Opetovane pojave protivljenja sudu i nepoštovanje od ovoga donijetih riješenja ugrožavaju poredak u dižavi i u cpreci su sa propisima pozitivnih zakona, a na- ročito sa onima $$ 92., 93., 94., 95., srp. kaz. zak. i sa propisima »Zakona o zaštiti javne bezbjednosti i porelka u Državi« od 2. avgusta 1921. godine broj 170-a »Službenih Novina«. Ove pojave u Dalmaciji uzele su takav oblik, da je potrebno skrenuti pažnju God. IV. Oglasi, zahvale. i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —- A. FIč. — Vlasništvo Odbora Naredne Svifesti. Rukopisi se ne vraćaju svekolikom pučanstvu na kažnjivost takvih radnja, Stoga se ovim putem objavljuje, da će u sva- kom slučaju, u kome bi se išlo za tim, da se ma na kakav god bilo način ometa rad suca i spriječava iz- vršenje njegovih riješenja i maloga, odnosno da se grozi bezbjednost sudskih organa i policije, ugled suđa, odnosno da se vrši ma kakav prilisak na sud i sudske organe — kolovogje i podstrekači i svi ostali krivci iskusiti će majštrožije zakonske posljedice za takva od njih počinjena krivična djela. Sudska rije- šenja donijeta po propisima zakona u predmetima agrarnih odnosa moraju se poštovati isto onako kao i sve druge sudske odluke. Protiv tih riješenja stoje gragjanima na raspoloženju pravna sredsiva pred vi- šim sudovima. Sudovi su po Ustavu nezavisni i izriču pravdu po zakonima. Jedna sudska odluka, kad po- stane izvršna, ima se izvršiti na način, kojeg za to propisuje zakon i pomoću svih zakonskih srestava. Upućuju se sudovi, da pri presugjenjima postupaju po prethoduim odredbama za pripremu agrarne reforme od 25. februara 1919. god. u slučajevima kmetstva ili kimetstvu sličnih odnosa $ 7. prethodnih odredaba, u kojima je jasno i nesporno da se radi o odnosu fe- udalnog odnosno javnopravnog karaktera. Imaju se obustaviti sporovi i izvršenja prema izrečenom nare- gjenju $8 6. i 7. prethodnih odredaba ($ 5.). U onim pak slučajevima, gdje postoji jedan privatno.pravni odnos, koji nije ni ravan ni sličan kmetskom ili ife- udalnom odnosu zemljoradnika, ovaj po postojećim zakonima dužan je davati i dalje dohodak vlasniku zemljišta sve do predstojećeg uregjenja toga pitanja putem zakona o uregjenju agrarnih odnosa. Stvar je nadležnog suda da ocjenjuje o kakvom se odnosu radi u pojedinom konkretnom slučaju obznane. Pre- poručuje se svima upravnim i sudskim vlastima, da ovu naredbu obznane na uobičajan način svekolikom gragjanstvu i da po njoj postupaju s tim, da će svako protivno djelanje biti najstrožije kažnjeno. Ministar Unutrašnjih Djela K. Timotijević, Ministar Pravde Dr. L. Marković, Za sada donosimo samo tekst ove naredbe, koja je tako fatalna za zavarane zemljoradnike, a na nju ćemo se naknadno osvrnuti. Naraštaj katoličke Dalmacije u Sinju. Dne 23, 26 i 27 augusta boravila je u Sinju uz- danica katoličke Delmacije, gdje je bacila pogled na | dosadašnji, a odredila nove smjerice za svoj budući rad oko podignuća naše seljačke pokrajine. Bez buke i ozbiljno sjatiše se naši Pavlinovi- ćevci, srednjoškolci i omladinci ne da vanjskim sve- čanostima i manifestacijama afirmišu svoje redove pred javnosti, nego naprotiv da u samoći i tišini najoz- biljnije pomisle na izgragjenje sebe kao jedinice, koja mora da bude zubljom Kristove prosvjete za cijeli naš narod. I zato lijepi broj njih dogjoše u Sinj i prije toga vremena da obave duhovne vježbe, koje su jedino uspješno sredstvo za spomenutu svrhu. — Dani zborovanja bijahu puni nekog unutarnjeg veselja i zanosa ne samo kod nadošle omladine nego i po cijelome Katoličkome Sinju. Dični i ponosni sinovi Cetinjske krajine sa smješkom punim duševne radosti susretahu one, koji dogjoše u njihovu sredinu, da im ostave nešto, što će da proširi riznicu prosvjete u nji- hovim srcima. Ta kako i nebi, kada su duboko uvje- reni da im je to katolička inteligentna omladina i da je ona jedini faktor, koji ih putem kršćanske prosvjete vodi i do materijalnog blagostanja. Još više se je po- nosio kada je vidio da su došli u Sinj, da se stave pod osobitu zaštitu Gospe Sinjske i da njezinom po- moću nastave svoj započeti rad. Zato se je dne 27 u nedjelju u 8 sati jutrom sjatilo u crkvu cijelo sinjsko pučanstvo, da vidi kako ti hrabri vitezovi okrepljuju svoju dušu presv. Euharistijom. Poput divnih vitezova sv. Grala osvježiše katolički omladinci svoje redove radikalizmom, socijalnim mišljenjem i djelovanjem kao. i željeznom disciplinom, koja im je od bezuvjetne po- trebe za postignuće velikih zacrtanih ciljeva. Katolički inteligent ne poznaje kowipromisa u načelima; on je kao klisura čvrst! Po tim načelima on i radialine za svoje individualne koristi, nego zalio da koristi dru- štvu dosljedan svojem pravilnom socijalnom uvjerenju. Da pak on sve to postigne potrebita mu je jaka dis- ciplina, koju on rado prihvaća ne obazirući se, da li ona traži žrtava ili ne. Glavni mu je kod toga motiv potreba, a ne: udobnost, Prožet ovim idejama vratiše se katolički omladinci svojim kućama širom naše se- ljačke Dalmacije, da zagju u najšire slojeve svojega . naroda i da mu na bazi kršćanskih načela dijele pro- svjetu. Na rad katolička omladino ! Narode iskrenim srcem primaj iskrene prijatelje tvojeg blagostanja! B.