str. 2. Iz povjesti stenografije. Leon Goudollier do- kazuje u pariškom časopisu »Cosmos« da _ ,nema ništa nova pod suncem“ — naime da ni stenografija nije novo iznašašće. Učeni muževi megju Feničanima, Peržanima, Egipćanima i Židovima služili su se ste- nografijom, a dokazana je stvar, da su Grci i Rimljani rabili stenografiju. Dolaskom kršćanstva ra- širila se je uvelike i grčka i rimska stenografija i to osobito za vrijeme progonstva kršćana. Kažu, da baš kršćanima vještim stenografiji, imademo da zahvalimo za podrobne podatke o sudovima prvih mučenika, kojim sudovima prisustvovali su stenografi. Goudoilier navodi takogjer nekoliko slučajeva porabe stenografije u doba prvih kršćana. Papa Klement 1. (g. 69. po Kristu) razdijelio je Rim ma sedam okružja i u sva- kom okružju postavio jednoga stenografa. Sv. Augus- tin pripovijeda, da su nekoji od njegovih slušatelja bilježili njegova predavanja: _i da je na jednom crkv. saboru u Kartagini bilo osam stenografa, koji bijahu od potrebe, da se stavi u zapisnik sve ono, što se je ondje izgovorilo. — Stenografija rabila se općenito prema nazoru Goudolliera — sve do 7. sto- ljeća, gdje je polako izlazila iz uporabe te se zabo- ravljala, nu posvema se ista nije zaboravila nikada. Kao što i miloge ine grane umjeća našla je i steno- grafija utočište. u samostanima, što ju je spasilo od potpune zaboravi. — I opet jedna usluga, što no ju samostanci u srednjem vijeku izkazaše svijetu! Zašto je učenjak Dr. Eeden postao katolik. Giasoviti holandijski pisac, liječnik i učenjak Dr. Fre- derik Eeden, koji nije pripadao dosada nijednoj vjeri, obratio se i postao katolik, Njegovo je obraćenje iza- zvalo u čitavoj Holančiji silno iznenagjenje. Sva je štampa navalila na učenjaka, neka bi javno pred svo- jim štovateljima obrazložio taj svoj korak. Premda nerado, ipak se pjesnik odazvao tom pozivu, pa je održao u Haagu javno predavanje o uzrocima, koji su ga doveli u krilo katoličke Crkve. Prostrana dvo- rana bila je dupkom puna najotmenijeg općinstva. Megju slušateljima bio je i ministar za umjetnosti i znanosti M. de Visser i sva sila akademičara. »Tražio sam ispunjenje vjerskih osjećaja i potreba — govorio je obraćenik — i našao sam ga. za uvijek. Bio sam izvan svake vjerske sljedbe, ali sam osjećao u sebi glad i žegju za vjerskim životom, i ove potrebe moje duše mogla je da utaži jedino rimo-katolička Crkva, koja ispunjava sa službom Božjom i dan i noć i koja vodi računa o svim posljedicama života. Samo u di- vnoj zgradi katoličke Crkve dolazi vjerski život do potpunoga izražaja«. Pisma iz naroda. i DOLI. Naši domoroci — brača Mihanović. U Nedjelju na 10. tek. mj. pohodili su svoje rodno-mje- sto Doli dva brata gg. Nikola i Bartul Mihanović. Doljani sjećajući se njihovih dobročinstava na glas da dolaze, pohrliše u velikom broju na doček, te se za- jedno s njima uputiše put crkve, gdje su prisustvo- vali sv. Misi. Odsjeli su kod svog neputa g. Iva Mi- lić, gdje su se zadržali dva dana. Tu su se informi- rali o potrebama i življenju seljana svog rodnog mje- sta. Gosp. Nikola Mihanović uvidjevši siromaštvo pu- čanstva ove župe darovao je 1 milijun K, da se raz- dijeli megju narod. A gosp. Bartul Mihanović preko toga darovao je svojti šezdeset tisuća K. U ovim da- nima teškim za življenje taj je dar narodu lijepa pripo- moć, stoga se osjećaju harni prama svojim dobročini- teljima, i mole Boga da im podijeli dug život na radost svojih i na diku svog naroda. : Zahvalni seljani. Pilgrims Rest-Transvaal. Mi smo ovdje u da- lekom svijetu ocijepljeni od naše stare domovine, jer ne možemo slati našim kućama ni poštanske novčane doznačice, niti poštarske pakete. Ipak netom je bio ustanovljen mir, Njemačka, taj glavni neprijatelj sa- veznika, uspostavila je poštarsku svezu, tako da se je putem pošte moglo stati i pakete i novce, dočim u našu nesretnu Jugoslaviji io nije još moguće. Nevje- rojatno je, ali ipak istina, da se naša vlada nije još zauzela, da uspostavi poštarsku svezu sa Južnom Airi- kom. Obratio sam se u tom pogledu na Post Mister Generall oi Unions of Saut Afrika i evo vam uklap- ljam službeni odgovor u našem jeziku: ,Obzirom na poštarske doznačice sa Jugoslavijom čast mi je obzna- bit vas, da sam primio vašu prestavku od 29 prošloga, te da vam javim da za sad nema još poštarske mnov- čane sveze sa Jugoslavijom“. — Pitamo kad tamošnja vlada misli učiniti ništa drugo već samo svoju duž- nost, da traži uspostavu poštarske novčane sveze sa Južnom Afrikom ? Treba samo imati na pameti kolika je to šteta za naš narod! Mnogi i mnogi željeli bi pomoći svojima u staroj domovini, ali kako da to učine, kad nema novčane poštarske sveze, Strogo je pak za- branjeno poslati u pismu banknotu, te je kazna za to za prvi put i0 do 50 lira šterlina. S druge strane pak ovamošnji novčani papir ne vrijedi tamo, jer ova vlada ne izdaje novac već banke Južne Afrike, a dokle Banka nema svoj ured u Jugoslaviji, novčani papir ne vri- - jedi. — Osim toga od 1914, od kada je proglašen veliki rat, nijesam vidio domaće novine, pa mi se čini, kao da sam u kakvom zatvoru, jer sam prije rata imao uvijek više dapače raznijeh novina iz domovine. To znači, da i ostala pošta nije u redu. Bilo bi već vrijeme, da se ovo važno pitanje. uredi. . IK Op. Uredništva. Rado donosimo ovaj glas iz Tran- svala našeg odličnog domorodca. Upozorujemo nad- ležne, da ga uvaže, a za stvar ćemo zainteresovati i naše poslanike. NARODNA SVIJEST Tursko pitanje i balkan. Velika pobjeda dosad prezrene turske vojske nad Grčkom u Maloj Aziji bacila je silnog Kemal-pašu u obijest. Vijesti koje dolaze iz Smirne strašne su. Kemalovci su pretvorili kršćanski dio.grada u prah i pepeo. Ubili su pravoslavnog mitropolitu, masakrirali su u katoličkoj katedrali osam stotina vjernika. Iz dru- gih mjesta dolaze slične vijesti. Kemal paša traži da stupi i na Evropsko tlo, te je angorska vlada poslala saveznicima u Carigrad ultimatum zahtijevajući, da sa- veznici za šest duna isprazne Carigrad, Položaj je kri- tičan, jer saveznici ne mogu da se opru premaoćnijoj Kemalovoj vojsci. — Radi ove pobjede Kemalove voj- ske nastalo je komešanje i na Balkanu a i u ostaloj Evropi. U Bugarskoj vrije. U Trakiji je nastupila Buna protiv grčkih oblasti, čija naregjenja narod neće da sluša. Bugarska hoće da dobije izlaz na egejsko more na Dodeagač, koji joj je Grčka digla. — U našoj dr- žavi vlada potpuna dizorjentiranost. U Beogradu nema ni kralja ni ministara na okupu. Rumunjska pak mo- bilizira, da pomogne Grčku, te hoće da utiče na našu vladu, da i naša država 'pošalje čete u pomoć Grčkoj. S druge strane dolaze vijesti, da se boljševičke čete koncentruju na rumunjskoj granici u svrhu invazije Besarabije. Izgleda, da je to u dogovoru sa Kemal-pa- šinom akcijom. Megjutim su velike vlasti zamišljene po- bjedom Turske, jer je u pogibli sevreski ugovor, jer Turska hoće da ga revidira. Engleska je istupila oštro protiv Turskoj, dočim Francuska i ltalija izgleda da zauzimlju pomirljivije' stanovište. Javlja se da 'su ve- levlasti postigle potpuni sporazum, da se sazove kon- ferenca, na kojoj će se raspraviti pitanje Turske i Bal- kana. Na toj će komferenci sudjelovati Engleska, Francuska, Italija, Japan, Grčka, Turska, Rumunjska i Jugoslavija. Dan i mjesto još nijesu utanačeni. Doznaje se da je u Smirni izgorio jugoslovenski konsulat. Iz Jugoslavije. Dr. Simrak za postradale krajeve. Pohodio je je ministra unutarnjih djela i zamjenika ministarskog predsjednika, te mu prikazao teške prehrambene prilike Dalmacije, Hercegovine i nekih županija u Hrvatskoj. G. ministar je odgovorio, da će se o tom povest ri- ječ na ministarskoj sjednici, a on da je za davanje beskamataog zajma organizacijama, koje se bave na- bavo živeža. Dr. Šimrak je upozorio, da se hrana mora nabavit prije zime. Ostavka muslimanskih ministara. Jer je vlada odbila zahtjev muslimanskih ministara, da se konačno riješi. pitanje isplate+haka, ministri su ostali kod svo- jih ostavaka. Taj je korak porazno djelovao na ostale ministre, jer je to početak nove krize, koja dolazi u najnezgodnije vrijeme po režim. Pitanje kraljevića Gjorgja u zadnje se je vrijeme zaoštrilo. Ministar policije zatražio je od kraljevića, da još prije dolaska kralja Aleksandra otputuje u Niš. Kraljević je izjavio, da ostaje u Beogradu, bilo što bilo. Na to je ministar financija Kumanudi odredio, da se kraljeviću ne isplaćuje apanaža, dok ne otputuje u Niš. Vlada je odredila državnog savjetnika i prija- telja kraljevske porodice gosp. Perovića, da posreduje _u toj stvari. Kriza u demokratskoj stranci. Gg. Krstelj i Ma- rinković gase vatru i nastoje da donekle utišaju na- čelni spor u dem. klubu. Pribičević je pozvao sve or- ganizacile dem. stranke, da se izjave protiv Lj. Davi- dovića, ali dolaze većinom nepovoljni odgovori protiv Svetozara Pribičevića. S toga je i Pribićević počeo po- puštati, da spasi svoj stranački položaj. Odlikovani pobornici katoličkog pokreta u Hrvatskoj. Sv. Otac Papa Pijo XI. podijelio je odli- kovanje i nekim svjetovnjacima, koji se istakoše u radu oko obnove katol. života. Veleuč. gosp. Dr. Ve- limir Deželić stariji odlikovan je redom sv. Grgura Velikoga (eques commendator ordinis sti Gregorii Magni). Ravn. učitelj Josip Marić, nadsavjetnik Benja- min Zeininger, te Dr. Stjepan Markulin, odvjetnik pri- inili su odlikovanje »Pro Ecclesia et Pontifice«, Po- bornicima vječnih ideala, vitezovima sv. Grala i naša srdačna čestitanja. Za prehranu Dalmacije u normalnim vremenima moralo se je uvažati do 4.000 vagona krušne hrane Ove se godine uslijed suše i nerodice ta količina mora podvostručiti. Radi toga Zadružni Savez u Spljetu sa- zivlje javni sastanak na 30. o. mj. posto se zvanični krugovi upozoreni i usmeno i pismeno nijesu za ono važno pitanje nikako zauzeli. \ Radikalske organizacije protiv Pašića. U ra- dikalskim organizacijama i u samom radikalskom klubu vlada veliko nezadovoljstvo sa politikom g. Pa- šića. Klubu stižu sa svih strana iz zemlje pozdravi upravljeni na g. Protića. š Zadružni Savez za prehranu Dalmacije. Predsjed. Zadruž. Saveza u Splitu Dr. Bervaldi pozvao je na 30. ov. mj. u Splitu u dvorani kina Karaman javnu skup- štinu, na kojoj bi izaslanici raznih institucija u Dal- maciji raspravljali najvitalnijem pitanju naše pokrajine: o prehrani. : Jugoslavenski oficiri u talijanskim vojnim ško- lama. Naša vlada poslala je osam časnika u Rim, da pohagjaju kurs viših talijanskih vojničkih škola. U Rimu su dobro primljeni a talijanske štampa piše simpatično o tomu. Br. 38. Gradske vijesti. Miguel Mihanović, poznati rodoljub i predsjed + nik centra Jugosl. Nar. Obrane na Južnom Atlantiku stigao je u Nedjelju u jutro preko Trsta u naš grad sa svom svojom cij. obitelji: gospogjom, jednim si- nom i dvama kćerkama. Jedan sin ostao je u Americi. Gragjanstvo mu je priredilo svečani doček. Za- stupnici gradskih društava dočekali su ga u Gružu, a pred Hotel Imperijalom čekali su ga sa glazbom i bar- jacima mjesna društva. Kad se je pojavio auto glazba zasvira, a zaori urbesni >Živio«. Djevojčica Marija Mihaljević predade gospogji kitu cvijeća sa dobrodošli- com, a gojenac »Dječijeg Zakloništa« Pero Kulišić pozdravi g. Miha ovim govorom: Česliti Gospodine ! Uvelike su danas sretna i vesela i djeca Dje- čjeg Zakloništa, jer na svoje oči mogu da vide veli- kog svog dobrotvora i da mu se osobno zahvale. Vaše plemenito srca, Vaša darežljiva ruka poznata je i nama malenoj djeci. Vi ljubite naš narod, Vi ste zabrinuti za budućnost našeg grada, pak ste se zato više puta blagodarno sjetili i našeg Zavoda, koji od- gaja siromašnu djecu — budućnost Dubrovnika. Mi.. ćemo se odazvati Vašim plemenitim željama i nasto- jati da izučimo što bolje i školu i zanate e da jednog dana budemo čestiti ljudi. Pak ćemo i tada kao i sada blagoslivljati svoje dobrotvore. Vama čestiti go«. spodine i Vašoj časnoj obitelji od srca kličemo : Dobri nam došli! Mnogo ljeta sretni bili! Maogo ljeta živjeli ! Živio gospodin Miho Mihanović! Živio!!! “Gosp. Mihanović sav tronut ogrli i izljubi dra- žesnog dječaka, »Dubrava« ispjeva nekoliko rodoljub- nih pjesama, glazba odsvira nekoliko koračnica, cijelo gragjanstvo dade oduška svom veselju u raznim po- klicima. G. Mihanović i čestita mu gospogja najljepše se zalivaljivahu, a na to se povorka društava stane | razilaziti, Gosp. Mihanović zadržat. će se u našem: gradu ješ desetak dana, želimo inu najugodniji bora- vak u domovini, za koju se je on toliko žrtvovao, a osobito u Dubrovniku, koga on toliko voli. U to ime: Dobar nam došao! Pastirski pohod. U Četvrtak 28. o. mj. kreće # kanonske pohode presvijetli gosp. dijecezanski biskup Dr. Josip Marčelić. Obići će otoke Šipan, Lopud i Koločep i dijeliti sakramenat sv. Krizme. Prati ga preč. kan. Dun. Ivo Božić. — Odlikovanje. Prof. g. Niko Dežulović odlikovan je redom sv. Save V. stepena i srebrnom medaljom za revnosno vršenje dužnosti. Savjesnom nastavniku če- stitamo ! : S pira. Na 11. o. mj. vjenčala se je u Koločepu učiteljica g. Katica Svilokos, kći nadučitelja Vicka Svi- lokosa, sa g. Marinom Vidan trgovcem iz Spiita. — Jučer se je vjenčala u Stolnoj crkvi g. ca Ljubica Sa- kić Antunova sa g. Vaclavom Fajt, narednikom vojne muzike. Sretno ! S Dolazak učitelja, U subotu veče oko 240 uči- telja(ca) sa učiteljskog Kongresa iz Sarajeva dogjoše u Dubrovnik. Bilo ih je iz cijele naše države. Premda je gracko učiteljstvo bilo kasno obaviješćeno, ipak se je svima konak našao. Uprava električne centrale došla je na ruku, te je svjetlost dopuštala do 1/2 sata po ponoći, a uprava tramvaja raspoložila tramvaje doklje potrebno. Na kolodvoru ih je dočekalo sve učiteljstvo grada, pa i ono što se u gradu nalazilo. Jedan im učitelj nazvao dobrodošlicu, na što mu je odgovorio beogradski učitelj Sokolović zahvalivši na bratskom pričeku. Sutra dan obašli su sve znamenilosti grada, te se diviše tolikim ljepotama, umjetninam i položaju grada. Naše more ih začaralo, te se mnogi i okupaše u njemu. Pohodiše i Lokrum u velikom broju diveći se našoj flori. U Nedjelju večer otputovaše žaleći, što nemogoše dalje da uživaju ljepote naše okolice. Čitulja. U Četvrtak 21. o. mj. preminula je g.gja Tereza ud. Lederer rogi. kontesa Curtoni-Sferza. Uto- rak po podne bio joj je priregjen sjajan sprovod. Ple- u menitoj pokojnici vječni pokoj, a rodbini naše saučešće ! U Petak je preminula Ruskinja Marija Aleksan- drovna Lunsky, gospogja generala artiljerije Nikolaja Ivanovića Lunsky, bivšeg predsjednika ruskog odbora, “ Cijene padaju. Ove je godine u Českoj urodilo toliko šećerne repe, da će tvornice moći napraviti preko, 7 milijuna metričkih centri šećera. Kako se je i naša valuta prošlih:dana nešto bila poboljšala, to je i šećeru već počela da pada cijena od nekoliko kruna po kilo- gramu. — Kako je rod maslina ljetos obilan to pada ' cijena ulju. Sad ga se može dobiti na Poljani po 80 K litar. — U zadnjem broju našeg lista pogrešno je javljeno, da se talijansko brašno na veliko prodaje po 22 K, prodava se po K 25. Nove količine amerikan. masti i talijan. brašna opet su stigle prošle nedjelje. \