st. & NARODNA SVIJEST Br. 40. Pisma iz naroda. KORČULA. Svečanost u Lumbardi. Na dan sv. Jeronima bila je u mjestu Lumbardi velika sveča- nost, prenos kipa Gospe od Lurda iz crkve matice u novosagragjenu špilju na putu kraj Koludrta. Sveča- nost je uveličala glazba iz Korčule, vojništvo i Oci Franjevci s Otoka. U novoj špilji otpjevao je sv. Misu u trojci mp. župnik Dn. Niko Baničević, a vrsni propo- vjednik O. Juničić, gvardijan održao je vatreni govor. Kraj špilje lijepo je ogragjen proslor sa više kamenih stepenica. Ova špilja zapravo kapelica služi na čast mjestu Lumbardi, a dokazom je njihove vjere. Lum- bargjani iz Amerike dobro su pomogli, da dogje do ove gradnje, a mješćani su se živo odazvali te požr- tvovno radili oko špilje. Milota je bilo gledati ono mnoštvo naroda, koje je sudjelovalo svečanoj procesiji. Čast Lumbargjanima na ovom lijepom spomeniku ne- beskoj Kraljici, koja će braniti njihovo mjesto i biti žarište njihove pobožnosti. Nezgoda na mora. U Srijedu 4. o. mj. nezgod- nim slučajem prevrnula se je jedna brodica izmegju grada i Orebića. U brodici su bila četiri muškarca i jedna ženska. Sreća te je to bilo usred bijela dana, malo prije podne. Brzo je pohitalo u pomoć pet bro- dica, koje su se na moru našle i spasile sve utoplje- nike, te brodicu i brodolomce prenijeli na Korčulu. Izgubilo se je u moru više stvari, koje su se nala- zile u brodici. U počast + O. Miškova, kako čitamo u »Hrvat- skom Glasniku«, što ga izdava naš domorodac I. Lu- pis u Chicagu, udijelio je svotu- od 10 dolara župnik hrvatske crkve reverend I. Bojanić na korist zavoda sv. Angjela Čuvara. Ovo je zaista najbolji način, ko želi da se oduži miloj uspomeni blagopok. O. Miškova. MOSTAR. 50.godišnjica utemeljenja Zavoda i Učione. Ovih dana mavršuje se 50 godina, od kada se utemeljio Zavod i Učiona milosrdnih Sestara sv. Vinka Paulskoga u Mostaru. Godine 1872. biskup mostarski Kraljević zamolio je starješinstvo milosrdnih Sestara u Zagrebu, da bi poslalo nekoliko milosrdnih Sestara učiteljica u Mostar, da bi uzgajale i poučavale hercegovačku djecu. Požrivovne su se Sestre rado odazvale želji biskupovoj, te se otrag 50 godina ute- meljio Zavod i Učiona na korist vjersku i prosvjetuu katoličke mladeži u Mostaru. Tekom 80 godina uzga- jalo se je do 10.000 djevojčica i dječaka u njihovom zavodu na potpuno zadovoljstvo svih roditelja. Dne 14. i 15. ovog mjeseca proslavit će se 80.godišnjica svečanim načinom, pa se i mi duhom pridružujemo proslavi, želeći od Boga svaki berićet, uz srdačne čestitke. Kako je svaki zavod pretrpio materijalno pri- godom svjetskog rata, tako je i ovaj Zavod i Učiona, koji potrebuju novčanih sredstava, da prošire svoj rad na vjerskom i prosvjetnom polju. Mnogima su bijele sestre tm u oku, pak nastoje da unište sve katoličke škole, zato Hrvati katolici nastoje da pomognu požrt- vovnim milosrdnim Sesirama, da ih osokole u njiho- vom radu za Boga i narod. Milodari u počast 50. obljetnice šalju se na upravu zavoda kbr. 20., Mostar (Hercegovina). BLATO (Korčula). Grozna nesreća. Dne 4/9 otide Petar Sardelić-Kraljević u baštinu, zvanu »Čelina« da kopa muljaru. Mjesto je bilo veoma pogibeljno, jer je nad jamom, u kojoj je kopao, strašan ogroman kamen dug oko 12 m, a počivao je na sloju same zemlje, pak je najedanput počeo da se ruši. Kako se po svemu dade zaključiti, pokojnik je htio da po- bjegne iz jame, ali u zao čas, jer ga kamen zahvati bokova i pritisne. Tako se je jadnik našao sa gor- njom polovinom tijela izvan šapa te grdosije, dok mu je donji dio sa jednom rukom bio sav pod njezinim pritiskom. Pokojnik je zapomagao, našto se sjatiše ljudi iz bližih baština. Donesoše potrebite alale, grede t ostalo, ne bi li čim prije pomogli svome nesretnome bratu. Ali kako će da mu pomognu kad grede u ru- kama pedesetorice pucaju, a kamen ni da se makne. A kako bi i da se makne kada je svojom dužinom i debljinom obuhvatio cijelu jamu. Megjutim žrtva ispod kamena traži pomoći. Kako im je teško bilo slušati vapaje; »Pomozite me braćo moja....« a pomoći mu ne mogu. Napokon su pomakli taj ogromni ka- men samo toliko, da su jadnika mogli da izvade iz: te nevolje. Netom ga položiše na nosila da mu učine ostala djela milosrgja, tužna žrtva podleže mukama i spusti svoju plemenitu dušu. Pokojnik ostavlja za so- bom ženu sa 5.6 nejačadi za koje je konačno i umro. Ovaj nemili dogogjdj svakoga se bolno kosnuo. Pokojniku vječni pokoj, a rastuženoj obitelji sau- češće. — Blačanin. KLIŠEVO. Proslava dana sv. Mihajla Ove se je godine vanrednim načinom proslavila svečanost glavnoga našeg Parca sv. Mihajla. Došao kao odasla- nik Presvij. g. Biskupa, preč. kan. Liepopili da vidi na čemu smo sa gradnjom novoga zvonika, koji će uz crkvu lijepu i prostranu biti jedna od znamenitijih Izašao je željno iščekivani molitvenik : Biserje sv. Ante. Molitvenik sa svim pobožnostima sv. Anti i najpotrebnijim Lijepo uvezan Din. 11.— običnim pobožnostima. gragja u svoj biskupiji. Došao je po nastojanju vri- jednog i zauzetnog Mp. Don Vicka Lisičara i propo- vijednik O. Frano Jurić Malobraćanin. Zelenilo i za- stave krasile prostor oko crkve, i kitile crkvu, kako mladu nevjestu. I ako je vrijeme prijetilo da će kiša, ipak toli iz župe koli iz bliza i iz daljega nagomilao se je silni svijet i uživao gledajući crkvu divno nare- šenu i zvonik lijepo i pravilno sagragjeu do polovice. Kad bude dovršen, pristao bi u svakoj varoši i gradu. Naravno u ovo doba ta gragja zapada ogromnih svota, ali naši Amerikanci dopriniješe, na čemu im je izra- žena javna zahvala a sad je do njih i da se dovrši započeto djelo, jer nerodica i glad ne dopuštaju nji- hovim milim da što doprinesu, jer se jedva mogu uzdržati, Znamo, da g. župnik piše, potiče, moli i kumi, te da je osim truda i nesuglasice uložio veliku novčanu svotu od svoga za to djelo i da se stalno nada da će ga dobri amerikanci razveseliti blagodatnim svojim doprinosom. Njega neće biti, niti će biti živi dobročinci i darovatelji, ali će marod kroz vijekove spominjati i blagosivljati njihovo ime, a dobri će Bog nagraditi zadužbinu zdravljem amo s slavom rajskom onamo. — Očevidac. iz Jugoslavije. y Dr. Janez Ev. Krek — peta godišnjica smrti. U Nedjelju se navršila peta godišnjica smrti ponajboljeg sina našeg naroda Dra Ja- neza Ev. Kreka. Našem uzoru u radu za na- rod, organizatoru i borcu za socijalne pravice potlačenih, učilelju, koji nam je ostavio u sveti amanet kulturni, socijalni i politički program, kličemo: Slava! Kriza režima. Po povratku kralja u Beograd, te Pašića i ostalih ministara, politički je život postao življi. Ali od osobitog je značenja za razvoj unutarnje poli- tike naše države radikalski kongres 30.9. u Zomboru, komu su prisustvovali i 3 radikalna ministra. Vojvo- gjanski radikali uza svu prisutnost svojih uglednih ministara najodrješitije su osudili današnji režim, pri- stali potpuno uz Protića i zatražili, da se prekine koa- licija sa demokratima. — Megju demokratima pak načelna borba izmegju Pribićevića i Davidovića, koji je sudje- lovao zagrebačkom antirežimskom kongresu intelektu- alaca, svršila je u korist Davidovića. Tako je Pašićeva centralistička koncepcija ovog zlosretnog režima pot- puno propala, te sama radikalska »Samouprava« pri- znaje, da predstoji ostavka vlade i prema svim izgle- dima da je neodložna. Čuje se da je i sam kralj že- ljan da dogje do promjene ovog režima, koga osu- gjuje ogromna većina naše države. Ali kako će lukavi Pašić izaći iz ovog škripca, to se još ne može pred- vidjeti. Moguće da mu uspije ovu krizu režima pre- tvoriti u krizu vlade, naime da sada sve svrši sa pro- mjenom nekih ličnosti u vladi, ali to ne bi značilo riješenje krize, već zatajanje bolesti našeg državnog organizma, da režimski čir još bolje sazrije i konačno provali sa svim svojim gadom i smradom. Samo da i tada bude barem na vrijeme spasiti, što bi se spa- siti moralo ! . Senzacionalne izjave St'epana Radića. Čitava javnost stoji pod dojmom preokreta Hrv. Bloka, koji regbi ostavlja napokon pasivnu politiku. Dne 6 ov. mj. izašao je Cicvarićev »Beogradski Dnevnik« s viješću, da je demokratski zastupnik Pavle Augjelić iz Šuma- dije imao konferencu sa Radićem, komu su od Hrv. Bloka prisustvovali i Dr. A. Pavelić i Dr. Mate Drin- ković, na kojoj se je Radić izrazio spremnim, da sa svojim poslanicima učestvuje proslavi pobjede na Ku- manovu i time javno oda priznanje Srbiji za njen udio u stvaranju naše velike: domovine. Naročito je Radić naglasio, da je u današnjoj političkoj situaciji potreban dokaz Evropi, da smo mi Hrvati i Srbi spo- sobni i kadri, da svoje stvari sami uspješno raspravljamo. — Sva se štampa bavi ovom viješću, koju i blokaška = . štampa ne niječe, iako je ispravlja, da se tu radi samo o pregovorima za manifestaciju slavenske soli- darnosti, jer osim prisustvovanja na Kumanovskoj pro- slavi išao bi Radić i u Prag zajedno sa našim parla- mentarcima i to, kako je izjavio jednom českom no- vinaru, kao predstavnik hrv. naroda. »Novosti« još donose da je Radić kazao, da je uvjeren, da će doći do sporazuma sa Beogradom, da mu nije ravnodušno što kralj želi da se Hrvatima pogje u susret, te da bi u danim prilikama H. Blok izaslao u izbornu vladu s demo- kratima ljude, koji uživaju njegovo potpuno povjerenje. Poznamo dobro vrtikapu Radića, pa ne možemo, da se baš puno nadamo i od ovih Radićevih senzacija. Moguće ipak da su ljudi u Hrvatskom Bloku došli do uvjerenja, da pasivna politika ne vrijedi piš- ljiva boba. 3 Pitanje princa Gjorgja. Kralj je zaželio, da se ova afera, koja je mnogo štetovala ugledu u ze- mlji i vani, riješi mirnim putem. Stoga je vlada po- zvala princa, da se izjavi, dali prihvaća odluke mini- starskog savjeta. Princ je osobno donio na ministarsku sjednicu svoj pismeni odgovor, te se pošto ga je pre- dao udaljio sa sjednice.. Ministarski je savjet. proučio pismo, ali je našao, da je princ izbjegao odgovor na glavna pitanja. Stoga je pozvan da dade jasni odgovor na ta pitanja. Na pitanje da li će i dalje ostati članom dvora i vršiti obaveze, koje od tuda slijede na osnovu Dvor- skih Statuta, koje je sam potpisao, princ je izjavio, da na to pitanje neće dati odgovora. Na pitanje, dali će prihvatiti odluku doflesenu na osnovi Dvorskih Sta- tuta da živi u Nišu, gdje mu je priregjen stan, od- govorio je ,Ne primam“. Kraljević je napokon izjavio da prima godišnju apanažu, koja mu je odregjena kao članu Dvora uz 600.000 D. godišnje iz Dvorske blagajne. Za dalmatinske seljake intervenirao je Dr. Du- libić glede najnovije naredbe kojom se ima da plaća trošarina na mošt, što ga težaci uvoze iz vinograda u svoje gradske podrume, te je ta nerazborita i ne- pravedna naredba ukinuta na zadovoljstvo naših seljaka. Skupština za prehranu Dalmacije na poziv Zadružnog Saveza održana je 30/9 u Splitu. Megju govornicima istakli su se monsignor dr. Frano Bulić i nar. posl. Stanko Banić. U rezolucijama se izrazuje ogorčenje radi nehaja vlade za prehranbene prilike u Dalmaciji. Traži se da Zadružni Savez sakupi podatke i sastavi predstavku, koja će se izručiti ministarskom savjetu, predsjedništvu parlamenta i svim poslaničkim klubovima. Zaključeno je zatražili, da se opskrba Dal- macije povjeri Zadružnom Savezu. Nar. poslanik S. Banić upravio je u splitskom »Jadranu« na adresu g. pokrajiuskog namjesnika Metli- čića 12 pitanja u pogledu prehrane Dalmacije, a na koja pitanja cio dalm. narod očekuje s interesom odgovor. Zabranjen studentski meeting u Beogradu. Veliki meeting, koji je trebao u Nedjelju da se održi na Te- razijama, a koji su pripremili studenti opoziconalnih grupa protiv nacijonalističkih organizacja u zemlji, nije održan, jer ga je policija zabranila. Plač za mačkom. (Posred kamare načinjen je mali katafalak, crnom robom po- kriven, na komu leži krepani mačak, obučen u bijelu haljinic tako da mu se vidi samo glava i čapci. Na četiri kraja kata- falka gore na svijećnjacima četiri svijeće; a s jedne i s druge strane mačkove glave namještena su dva boketa cvijeća. Blizu katafalka stoji naslonjena na jedan stočić, klečeći i sva opla kana, gosposja Anelica, a iz jednoga kantuna od kamare viri glava Šeremete, koji sluša gospogjin plač i piše :) Ah, moj liepi, zlatni pušo, Moje srce, moja dušo ! Eto si mi dihat presto, Eto si mi tužan nesto! Jučer zdrav, a danas . . kuku !. Ko će podniet ovu muku, Ko će tugu svu izrieti, Ko spominjat čas prokleti, Kad te svojim ja očima Zgledali mrtva pred vratima!.. U tebi je dah još bio, U klupko se jadan svio Od bolesti teške, ljute, Što nenadno došla u te,.. U trbušić ti tvoj mali... Ah!... tebi su otrov dali Čeljad zlobna, invidiozna, Čeljad vražja, despetozna, Samo da te živa nije, A da mene jad ubije ; Jer u mene, dragi pušo, Otrov stalno nies' okušo, ' Već si io liepo uviek Kako pravi gospar čovjek: Jutrom mlieka na pjatinu, Bržolicu za užinu, Na objedu svegi ti bilo Od pulastra jedno krilo, A večeri... kako kada... Oli s mliekom simulada, Oli kakva riba fina, Oli kakva štufadina.... Što kratila sama sebi Davala sam, dušo, tebi ; Da bi u slast sve ti bilo, Da ti ne bi naudilo, Da mi budeš svegi veseo, Zdrav, krepostan i debeo; Da ne hitaš gušterice, Miše, guje, smugurice : I ti baš za život cio, Niesi miša uhitio !.. Pi! te gadne mišetine, Iz vlastite naklade preporučamo : Molitve za puk što se pjevaju preko svete mise po župama Dalma- : jeziku) HRVATSKA KNJIŽARA — Split. cije (sadrži : Introit, Gradual, Ofertorij i Posteommunio u hrvatskom ; Din. 10-— vezano Din 20— Koledar svih Svetaca i Svetica Božjih ili životi svetaca za sve dneve godišta i sve godišnje svetkovine pomične i nepomične i potpuni prevod rimskoga martirologija. Zelembači, zmijurine!. . Ne bih u te bila tegla, Bog sačuvo, s tobom legla U postelju... ! ah, moj pušo, Ah, gdje si mi, moja dušo !.. Kako si ti na me prežo, Pokraj mene kad si ležo ; Kako si mi tanko preo, Ljepše, slagje neg Orfeo ; I ušima mudro strigo, I brcima na me migo; Jezikom mi lice lizo, Pa me kadgod i ugrizo, Sve od mila i dragosti, Ne od kakve neskladnosti ; Erbo svegi si skladan bio, I kad bi se poburio, Vonjala bi kuća ciela Vonjem od garofanela... Kad bi došo mjesec paka Što se zove ,od mačaka“, Sve su brige bile moje, Da kontentam srce tvoje, Ter bi deset gospogjica Našla tebi Anelica, Da se s tobom raca čini Kakve nema ni u Kini... Zato svud se jauk, čuje, Susjedstvo te oplakuje, I grančaju bielo lice Disperane vjerenice .. - Povorka će bit ne mala Na dan tvoga funerala, Bit će čudo još i novo Kad nadgrobno jekne slo vo, I k6 u znak prave slave Vienci ti se na grob stave... To će, pušo moj ljubljeni, Bit utjeha tužnoj meni!.. A ko tebi krvnik bio Nigda kuće ne vidio! U klupko se i on svio, I u žabu pretvorio! Din. 20— Sij iS ES DE za