st. &

NARODNA SVIJEST

Br. 40.

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Svečanost u Lumbardi. Na dan
sv. Jeronima bila je u mjestu Lumbardi velika sveča-
nost, prenos kipa Gospe od Lurda iz crkve matice u
novosagragjenu špilju na putu kraj Koludrta. Sveča-
nost je uveličala glazba iz Korčule, vojništvo i Oci
Franjevci s Otoka. U novoj špilji otpjevao je sv. Misu
u trojci mp. župnik Dn. Niko Baničević, a vrsni propo-
vjednik O. Juničić, gvardijan održao je vatreni govor.
Kraj špilje lijepo je ogragjen proslor sa više kamenih
stepenica. Ova špilja zapravo kapelica služi na čast
mjestu Lumbardi, a dokazom je njihove vjere. Lum-
bargjani iz Amerike dobro su pomogli, da dogje do
ove gradnje, a mješćani su se živo odazvali te požr-
tvovno radili oko špilje. Milota je bilo gledati ono
mnoštvo naroda, koje je sudjelovalo svečanoj procesiji.
Čast Lumbargjanima na ovom lijepom spomeniku ne-
beskoj Kraljici, koja će braniti njihovo mjesto i biti
žarište njihove pobožnosti.

Nezgoda na mora. U Srijedu 4. o. mj. nezgod-
nim slučajem prevrnula se je jedna brodica izmegju
grada i Orebića. U brodici su bila četiri muškarca i
jedna ženska. Sreća te je to bilo usred bijela dana,
malo prije podne. Brzo je pohitalo u pomoć pet bro-
dica, koje su se na moru našle i spasile sve utoplje-
nike, te brodicu i brodolomce prenijeli na Korčulu.
Izgubilo se je u moru više stvari, koje su se nala-
zile u brodici.

U počast + O. Miškova, kako čitamo u »Hrvat-
skom Glasniku«, što ga izdava naš domorodac I. Lu-
pis u Chicagu, udijelio je svotu- od 10 dolara župnik
hrvatske crkve reverend I. Bojanić na korist zavoda
sv. Angjela Čuvara. Ovo je zaista najbolji način, ko
želi da se oduži miloj uspomeni blagopok. O. Miškova.

MOSTAR. 50.godišnjica utemeljenja Zavoda i
Učione. Ovih dana mavršuje se 50 godina, od kada
se utemeljio Zavod i Učiona milosrdnih Sestara sv.
Vinka Paulskoga u Mostaru. Godine 1872. biskup
mostarski Kraljević zamolio je starješinstvo milosrdnih
Sestara u Zagrebu, da bi poslalo nekoliko milosrdnih
Sestara učiteljica u Mostar, da bi uzgajale i poučavale
hercegovačku djecu. Požrivovne su se Sestre rado
odazvale želji biskupovoj, te se otrag 50 godina ute-
meljio Zavod i Učiona na korist vjersku i prosvjetuu
katoličke mladeži u Mostaru. Tekom 80 godina uzga-
jalo se je do 10.000 djevojčica i dječaka u njihovom
zavodu na potpuno zadovoljstvo svih roditelja. Dne
14. i 15. ovog mjeseca proslavit će se 80.godišnjica
svečanim načinom, pa se i mi duhom pridružujemo
proslavi, želeći od Boga svaki berićet, uz srdačne
čestitke. Kako je svaki zavod pretrpio materijalno pri-
godom svjetskog rata, tako je i ovaj Zavod i Učiona,
koji potrebuju novčanih sredstava, da prošire svoj rad
na vjerskom i prosvjetnom polju. Mnogima su bijele
sestre tm u oku, pak nastoje da unište sve katoličke
škole, zato Hrvati katolici nastoje da pomognu požrt-
vovnim milosrdnim Sesirama, da ih osokole u njiho-
vom radu za Boga i narod. Milodari u počast 50.
obljetnice šalju se na upravu zavoda kbr. 20., Mostar
(Hercegovina).

BLATO (Korčula). Grozna nesreća. Dne 4/9 otide
Petar Sardelić-Kraljević u baštinu, zvanu »Čelina« da
kopa muljaru. Mjesto je bilo veoma pogibeljno, jer
je nad jamom, u kojoj je kopao, strašan ogroman
kamen dug oko 12 m, a počivao je na sloju same
zemlje, pak je najedanput počeo da se ruši. Kako se
po svemu dade zaključiti, pokojnik je htio da po-
bjegne iz jame, ali u zao čas, jer ga kamen zahvati
bokova i pritisne. Tako se je jadnik našao sa gor-
njom polovinom tijela izvan šapa te grdosije, dok mu
je donji dio sa jednom rukom bio sav pod njezinim
pritiskom. Pokojnik je zapomagao, našto se sjatiše
ljudi iz bližih baština. Donesoše potrebite alale, grede
t ostalo, ne bi li čim prije pomogli svome nesretnome
bratu. Ali kako će da mu pomognu kad grede u ru-
kama pedesetorice pucaju, a kamen ni da se makne.
A kako bi i da se makne kada je svojom dužinom i
debljinom obuhvatio cijelu jamu. Megjutim žrtva ispod
kamena traži pomoći. Kako im je teško bilo slušati
vapaje; »Pomozite me braćo moja....« a pomoći
mu ne mogu. Napokon su pomakli taj ogromni ka-

men samo toliko, da su jadnika mogli da izvade iz:

te nevolje. Netom ga položiše na nosila da mu učine
ostala djela milosrgja, tužna žrtva podleže mukama i
spusti svoju plemenitu dušu. Pokojnik ostavlja za so-
bom ženu sa 5.6 nejačadi za koje je konačno i umro.
Ovaj nemili dogogjdj svakoga se bolno kosnuo.
Pokojniku vječni pokoj, a rastuženoj obitelji sau-
češće. — Blačanin.

KLIŠEVO. Proslava dana sv. Mihajla Ove se
je godine vanrednim načinom proslavila svečanost
glavnoga našeg Parca sv. Mihajla. Došao kao odasla-
nik Presvij. g. Biskupa, preč. kan. Liepopili da vidi
na čemu smo sa gradnjom novoga zvonika, koji će
uz crkvu lijepu i prostranu biti jedna od znamenitijih

Izašao je željno iščekivani molitvenik :

Biserje sv. Ante.
Molitvenik sa svim pobožnostima sv. Anti i najpotrebnijim
Lijepo uvezan Din. 11.—

običnim pobožnostima.

 

gragja u svoj biskupiji. Došao je po nastojanju vri-
jednog i zauzetnog Mp. Don Vicka Lisičara i propo-
vijednik O. Frano Jurić Malobraćanin. Zelenilo i za-
stave krasile prostor oko crkve, i kitile crkvu, kako
mladu nevjestu. I ako je vrijeme prijetilo da će kiša,
ipak toli iz župe koli iz bliza i iz daljega nagomilao
se je silni svijet i uživao gledajući crkvu divno nare-
šenu i zvonik lijepo i pravilno sagragjeu do polovice.
Kad bude dovršen, pristao bi u svakoj varoši i gradu.
Naravno u ovo doba ta gragja zapada ogromnih svota,
ali naši Amerikanci dopriniješe, na čemu im je izra-
žena javna zahvala a sad je do njih i da se dovrši
započeto djelo, jer nerodica i glad ne dopuštaju nji-
hovim milim da što doprinesu, jer se jedva mogu
uzdržati, Znamo, da g. župnik piše, potiče, moli i
kumi, te da je osim truda i nesuglasice uložio veliku
novčanu svotu od svoga za to djelo i da se stalno
nada da će ga dobri amerikanci razveseliti blagodatnim
svojim doprinosom. Njega neće biti, niti će biti živi
dobročinci i darovatelji, ali će marod kroz vijekove
spominjati i blagosivljati njihovo ime, a dobri će Bog
nagraditi zadužbinu zdravljem amo s slavom rajskom
onamo. — Očevidac.

iz Jugoslavije.

y Dr. Janez Ev. Krek — peta godišnjica
smrti. U Nedjelju se navršila peta godišnjica
smrti ponajboljeg sina našeg naroda Dra Ja-
neza Ev. Kreka. Našem uzoru u radu za na-
rod, organizatoru i borcu za socijalne pravice
potlačenih, učilelju, koji nam je ostavio u sveti
amanet kulturni, socijalni i politički program,
kličemo: Slava!

Kriza režima. Po povratku kralja u Beograd, te
Pašića i ostalih ministara, politički je život postao življi.
Ali od osobitog je značenja za razvoj unutarnje poli-
tike naše države radikalski kongres 30.9. u Zomboru,
komu su prisustvovali i 3 radikalna ministra. Vojvo-
gjanski radikali uza svu prisutnost svojih uglednih
ministara najodrješitije su osudili današnji režim, pri-
stali potpuno uz Protića i zatražili, da se prekine koa-
licija sa demokratima. — Megju demokratima pak načelna
borba izmegju Pribićevića i Davidovića, koji je sudje-
lovao zagrebačkom antirežimskom kongresu intelektu-
alaca, svršila je u korist Davidovića. Tako je Pašićeva
centralistička koncepcija ovog zlosretnog režima pot-
puno propala, te sama radikalska »Samouprava« pri-
znaje, da predstoji ostavka vlade i prema svim izgle-
dima da je neodložna. Čuje se da je i sam kralj že-
ljan da dogje do promjene ovog režima, koga osu-
gjuje ogromna većina naše države. Ali kako će lukavi
Pašić izaći iz ovog škripca, to se još ne može pred-
vidjeti. Moguće da mu uspije ovu krizu režima pre-
tvoriti u krizu vlade, naime da sada sve svrši sa pro-
mjenom nekih ličnosti u vladi, ali to ne bi značilo
riješenje krize, već zatajanje bolesti našeg državnog
organizma, da režimski čir još bolje sazrije i konačno
provali sa svim svojim gadom i smradom. Samo da
i tada bude barem na vrijeme spasiti, što bi se spa-
siti moralo !

. Senzacionalne izjave St'epana Radića. Čitava
javnost stoji pod dojmom preokreta Hrv. Bloka, koji
regbi ostavlja napokon pasivnu politiku. Dne 6 ov. mj.
izašao je Cicvarićev »Beogradski Dnevnik« s viješću,
da je demokratski zastupnik Pavle Augjelić iz Šuma-
dije imao konferencu sa Radićem, komu su od Hrv.
Bloka prisustvovali i Dr. A. Pavelić i Dr. Mate Drin-
ković, na kojoj se je Radić izrazio spremnim, da sa
svojim poslanicima učestvuje proslavi pobjede na Ku-
manovu i time javno oda priznanje Srbiji za njen
udio u stvaranju naše velike: domovine. Naročito je
Radić naglasio, da je u današnjoj političkoj situaciji
potreban dokaz Evropi, da smo mi Hrvati i Srbi spo-
sobni i kadri, da svoje stvari sami uspješno raspravljamo.
— Sva se štampa bavi ovom viješću, koju i blokaška

 

=

. štampa ne niječe, iako je ispravlja, da se tu radi

samo o pregovorima za manifestaciju slavenske soli-
darnosti, jer osim prisustvovanja na Kumanovskoj pro-
slavi išao bi Radić i u Prag zajedno sa našim parla-
mentarcima i to, kako je izjavio jednom českom no-
vinaru, kao predstavnik hrv. naroda. »Novosti« još
donose da je Radić kazao, da je uvjeren, da će doći
do sporazuma sa Beogradom, da mu nije ravnodušno
što kralj želi da se Hrvatima pogje u susret, te da bi u
danim prilikama H. Blok izaslao u izbornu vladu s demo-
kratima ljude, koji uživaju njegovo potpuno povjerenje.
Poznamo dobro vrtikapu Radića, pa ne možemo, da
se baš puno nadamo i od ovih Radićevih senzacija.
Moguće ipak da su ljudi u Hrvatskom Bloku došli
do uvjerenja, da pasivna politika ne vrijedi piš-
ljiva boba.

3

Pitanje princa Gjorgja. Kralj je zaželio, da se

ova afera, koja je mnogo štetovala ugledu u ze-
mlji i vani, riješi mirnim putem. Stoga je vlada po-
zvala princa, da se izjavi, dali prihvaća odluke mini-
starskog savjeta. Princ je osobno donio na ministarsku
sjednicu svoj pismeni odgovor, te se pošto ga je pre-
dao udaljio sa sjednice.. Ministarski je savjet. proučio
pismo, ali je našao, da je princ izbjegao odgovor na
glavna pitanja. Stoga je pozvan da dade jasni odgovor na
ta pitanja. Na pitanje da li će i dalje ostati članom dvora
i vršiti obaveze, koje od tuda slijede na osnovu Dvor-
skih Statuta, koje je sam potpisao, princ je izjavio,
da na to pitanje neće dati odgovora. Na pitanje, dali će
prihvatiti odluku doflesenu na osnovi Dvorskih Sta-
tuta da živi u Nišu, gdje mu je priregjen stan, od-
govorio je ,Ne primam“. Kraljević je napokon izjavio
da prima godišnju apanažu, koja mu je odregjena kao
članu Dvora uz 600.000 D. godišnje iz Dvorske blagajne.

Za dalmatinske seljake intervenirao je Dr. Du-
libić glede najnovije naredbe kojom se ima da plaća
trošarina na mošt, što ga težaci uvoze iz vinograda
u svoje gradske podrume, te je ta nerazborita i ne-
pravedna naredba ukinuta na zadovoljstvo naših seljaka.

Skupština za prehranu Dalmacije na poziv
Zadružnog Saveza održana je 30/9 u Splitu. Megju
govornicima istakli su se monsignor dr. Frano Bulić
i nar. posl. Stanko Banić. U rezolucijama se izrazuje
ogorčenje radi nehaja vlade za prehranbene prilike u
Dalmaciji. Traži se da Zadružni Savez sakupi podatke
i sastavi predstavku, koja će se izručiti ministarskom
savjetu, predsjedništvu parlamenta i svim poslaničkim
klubovima. Zaključeno je zatražili, da se opskrba Dal-
macije povjeri Zadružnom Savezu.

Nar. poslanik S. Banić upravio je u splitskom
»Jadranu« na adresu g. pokrajiuskog namjesnika Metli-
čića 12 pitanja u pogledu prehrane Dalmacije, a na koja
pitanja cio dalm. narod očekuje s interesom odgovor.

Zabranjen studentski meeting u Beogradu. Veliki
meeting, koji je trebao u Nedjelju da se održi na Te-
razijama, a koji su pripremili studenti opoziconalnih
grupa protiv nacijonalističkih organizacja u zemlji,
nije održan, jer ga je policija zabranila.

 

Plač za mačkom.

(Posred kamare načinjen je mali katafalak, crnom robom po-
kriven, na komu leži krepani mačak, obučen u bijelu haljinic
tako da mu se vidi samo glava i čapci. Na četiri kraja kata-
falka gore na svijećnjacima četiri svijeće; a s jedne i s druge
strane mačkove glave namještena su dva boketa cvijeća. Blizu
katafalka stoji naslonjena na jedan stočić, klečeći i sva opla
kana, gosposja Anelica, a iz jednoga kantuna od kamare viri

 

glava Šeremete, koji sluša gospogjin plač i piše :)

Ah, moj liepi, zlatni pušo,
Moje srce, moja dušo !
Eto si mi dihat presto,
Eto si mi tužan nesto!
Jučer zdrav, a danas . . kuku !.
Ko će podniet ovu muku,
Ko će tugu svu izrieti,
Ko spominjat čas prokleti,
Kad te svojim ja očima
Zgledali mrtva pred vratima!..
U tebi je dah još bio,
U klupko se jadan svio
Od bolesti teške, ljute,
Što nenadno došla u te,..
U trbušić ti tvoj mali...
Ah!... tebi su otrov dali
Čeljad zlobna, invidiozna,
Čeljad vražja, despetozna,
Samo da te živa nije,
A da mene jad ubije ;
Jer u mene, dragi pušo,
Otrov stalno nies' okušo,

' Već si io liepo uviek

Kako pravi gospar čovjek:
Jutrom mlieka na pjatinu,
Bržolicu za užinu,

Na objedu svegi ti bilo
Od pulastra jedno krilo,
A večeri... kako kada...
Oli s mliekom simulada,
Oli kakva riba fina,

Oli kakva štufadina....
Što kratila sama sebi
Davala sam, dušo, tebi ;
Da bi u slast sve ti bilo,
Da ti ne bi naudilo,

Da mi budeš svegi veseo,
Zdrav, krepostan i debeo;
Da ne hitaš gušterice,
Miše, guje, smugurice :

I ti baš za život cio,
Niesi miša uhitio !..

Pi! te gadne mišetine,

Iz vlastite naklade preporučamo :
Molitve za puk što se pjevaju preko svete mise po župama Dalma- :

jeziku)

HRVATSKA KNJIŽARA — Split.

 

cije (sadrži : Introit, Gradual, Ofertorij i Posteommunio u hrvatskom
; Din. 10-— vezano Din 20—
Koledar svih Svetaca i Svetica Božjih ili životi svetaca za sve dneve
godišta i sve godišnje svetkovine pomične i nepomične i potpuni
prevod rimskoga martirologija.

 

Zelembači, zmijurine!. .
Ne bih u te bila tegla,
Bog sačuvo, s tobom legla
U postelju... ! ah, moj pušo,
Ah, gdje si mi, moja dušo !..
Kako si ti na me prežo,
Pokraj mene kad si ležo ;
Kako si mi tanko preo,
Ljepše, slagje neg Orfeo ;
I ušima mudro strigo,

I brcima na me migo;
Jezikom mi lice lizo,

Pa me kadgod i ugrizo,
Sve od mila i dragosti,
Ne od kakve neskladnosti ;
Erbo svegi si skladan bio,
I kad bi se poburio,
Vonjala bi kuća ciela
Vonjem od garofanela...
Kad bi došo mjesec paka
Što se zove ,od mačaka“,
Sve su brige bile moje,
Da kontentam srce tvoje,
Ter bi deset gospogjica
Našla tebi Anelica,

Da se s tobom raca čini
Kakve nema ni u Kini...
Zato svud se jauk, čuje,
Susjedstvo te oplakuje,

I grančaju bielo lice
Disperane vjerenice .. -
Povorka će bit ne mala
Na dan tvoga funerala,
Bit će čudo još i novo
Kad nadgrobno jekne slo vo,
I k6 u znak prave slave
Vienci ti se na grob stave...
To će, pušo moj ljubljeni,
Bit utjeha tužnoj meni!..
A ko tebi krvnik bio
Nigda kuće ne vidio!

U klupko se i on svio,

I u žabu pretvorio!

Din. 20—

Sij iS ES DE

za