Str. 2. Pisma iz naroda. GRUŽ, 2. listopada 1922. Vatrogasno društvo. Pod impresijom strašnog požara lanjske godine u ovdašnjem skladišta gosp. Seza, kad je lako moglo izgorjeti pola Gruža, zauzimanjem g. Luja Soletića, stalo se je svom parom raditi, da bi se u Gružu osnovalo dobrovoljno vatrogasno društvo. Svi Gružani bez razlike staleža i stranaka odazvali su se nastojanju g. Šoletića, te je prva sjednica bila pozvana u prosto- rijama »Grand Hotel Petka«. Tu je g. Markiz Bona istaknuo potrebu vatrogasnog društva u Gružu, jer da nas dijeli brdo od Dubrovnika, te da je teško i dugo čekati pomoć iz grada. Svi su toj ideji povlagjivali, a g. Lujo Šoletić je naglasivao veliku potrebu, da to društvo isključivo bude u Gružu. Bi izabran i promi- cateljni odbor od ljudi, koji su jamčili da će društvo uspjeti. — Odmah bi pozvana druga sjednica kućo- vlasnika i poglavitih firma u Gružu. Na toj sjednici se je najneđelikatnije postupalo, jer se je na neki način imponirala taksa i svota, koja je imala biti dobrovoljna, te se je moglo razabrati negodovanje radi tih taksa i velikog nerazmjera od milijunaških firma do prostih kućovlasnika. Osim toga sjednici su se pojavili raprezentanti raznih firma, koji već nugjaju sisaljke i ostale vatrogasne predmete, a još se društvo nije ni utemeljilo! Za ovom bi pozvana treća sjednica malih obrtnika, te je i njih odbor taksirao. Na poziv za isplatu odnosne svote naravno malo je ko platio, ili na polovicu platio, ne zato što Gružani nijesu uvjereni o potrebi vatrogasuog društva u Gružu, već jer im je svota bila nametnuta. No sasvim tim bilo se je madati i očekivati, da će prowicateljni odbor odmah započeti organizovanjem dobrovoljne čete, da će uz popisane članove utemeljitelje popisati članove sa godišnjim doprinosom, te sazvati glavnu skupštinu utemeljitelja, doprinosnika i radnika, gdje bi se imala birati stalna uprava. No svega toga nije bilo, već ujedan put puče glas, da je g. Lujo Soletić otišao u Mostar i donio neku sisaljku, da su sami i jedini kondukteri tramvaja vatrogasci, a kad se kondukteri uzvježbaju, da će onda kupiti u četu ostale radnike. Taj drugi netaktični korak ozlovoljio sve radnike gruške! Iza ovoga slijedi odreka g. Markiza Bone, gdje se zahvaljuje na časti predsjednika, motivacijom : »da je uvjeren, da je uzaludan svaki trud oko razvitka ovog važnog i plemenitog pothvata, te neće da nosi odgo- vornosti ni u slučaju kakve nezgode, koja bi mogla nastati vatrom«. Zatim slijedi odreka blagajnika g. Jakšića motivacijom : »da još nije sakupljena svota za isplatu pumpe i drugog materijala i da banka iraži isplatu do 10/6. Kr. 149-750, suviše dug električne željeznice Kr. 10:143:60«., Na to nakon godine i više dana, na 20. prošloga, odbor pozove na sjednicu sve one, koji su štogod doprinijeli, i tu oni koji su naj- više zagovarali osnivanje vatrogasnog društva u Gružu separatnog od Dubrovnika, predlažu i preporučuju fuziju sa Dubrovnikom, dajući razumjeti, da će biti četa vatrogasaca u Gružu sa svojim vogjom, te da će Općina doprinijeti 500 Kr. Predlog uaravno bi jedno- glasno prihvaćen. Tako je svršio taj alarm u velikom stilu da se osnuje vatrogasno društvo u Gružu ! Odbor se je doista diplomatski oslobodio odgovornosti i glavobolje za neuspjeh radi svoje netaktičnosti. Ali što će biti sa gruškom vatrogasnom četom ? Bez opreme, montura, vježaba, gledat će kako gori, ne dao Bog, Gruž! A na glas trublje .u Dubrovniku, da se je po- javio požar, znatiželjni će pitat: »gdje ono gori?« Odgovor će biti: >A nije ono u gradu, već tamo... u Gružu... u Spljetu, u.... Smirni!« Vatrogasci će pak iz Dubrovnika u istinu doći da konstatiraju što je izgorjelo, i da čuvaju žeravu pod pepelom, dok vatrogasnu grušku četu naš promicateljni Odbor držat će i dalje na pisaćem stolu, čekajuć da se lista gruških radnika ispuni do dovoljnog broja, te stupi u akciju!? — Vatrovođdanič. MLJET. K prehrani naroda. Prošlog ljeta požar je ma ovom otoku poharao dosta šume, većinom op- ćinske i demanialne (državne). Izgorjeli prostor bilo bi uprav zgodno posijati žitom, jer popaljena drva i šuma najbolji su gnoj za ovu gladnu zemlju. Suma bi se pri tom sačuvala, te bi mladike mogle izbjeći zu- bu životinje. Većina naroda voljna je, u ova žitom skupa godišta, iskoristiti ovu priliku, te popaljenim brdinam posijati žilo i zelje. Narod bi se na ovaj na- čin mogao lako za cijelu dojduću godinu opskrbiti žitom, svojom glavnom hranom. Država bi bila na ko- risti, jer kad bi narod svojim trudom, na svojoj zem- lji, dobio prehranu, ne bi trebalo držazi misliti se iz dalekih krajeva Amerike kupovati kruh. — Mislim da pri ovom vitalnom pitanju neće prevladati strasti, te s jedne strane goniti inade, a s druge kalavati des- pete, već da će svi zajedničkim silama raditi za opće dobro. Govori se, da je općina već prika- zala molbu nadležnim vlastima, te bi bilo poželjno, da se stvar požuri, jer kroz kratko dolazi vrijeme sijanja. G, NARODNA SVIJEST VITALJINA. Grad. Dne 9. ov. mj. po podne oko 4 sata pohodio nas je strašni grad i poplava, što je trajalo sve do 6 sati, te opet od 9/2 do 11 u noći i to gotovo neprestano. Grad je bio strašan; bilo je zrna kao oraha i jaja, a neka su težila do 7 dekagrama: Grad je otukao sve što je bilo u baštinama: kao po- vrće, masline i ostalo. Silna je voda sve raznijela što je grad otukao, tako da je veliki dio otučenih maslina ostao zatrpun pod zemljom i odnesen od vode. Voda je dalje razrovala zemlju, razvalila megje i srušila pu- teve. Naša su polja poplavljena od vode, a stari kažu, da ta nijesu nikad bila poplavljena. Ovakog strašnog biča nitko se ne spominje, pa ni najstariji. Steta je upravo neprocjeniva. Poslije onako strašne suše, koja nas je uništila, došla je i ova nesreća, koja je uništila sve što se je bilo omladilo i povratilo od suše. Narod nezna, kako će prokuburiti najstajnu zimu, te vapi za pomoć kod vlasti, inače će mnogo stradati od gladi. VELALUKA. Zeška nesreća. Na 9. o. mj. dogo- dila se u ovoj varoši teško nesreća. Jozue Separović Musa, dječak od 11 god. našao je na krovu kuhinje jednu bombu. Misleći da je prazna uze je i stade se njome igrati. U zao čas po se. Bomba se rasprsne uz veliku detonaciju i jadnog dječaka raznese u sto ko- mada. Jedno drugo dijete, koje je bilo u blizini, teško je ranjeno, obližnje kuće znatno oštećene. Ova nesreća prouzrokovala je opće saučešće u cijeloj varoši. Iz Jugoslavije. Demokratsko zborovanje. Dne 10., 11 i 12. o. mj. održali su poslanički klub i glavni odbor demo- kratske stranke sjednice, na kojima su se imali rašči- stiti pitanja, koja su dovela do spora Davidović-Pribi- ćević. Nakon trodnevna raspravljanja donesena je re- zolucija, koja je konbinovana iz tačaka Davidovićeve i Pribićevićeve rezolucije. I ako je rezolucija dosta ne- jasna, ipak se dade zaključiti, da ona znači pobjedu Davidovića, premda je časovito spriječen rascjep dem. stranke. To možemo zaključiti iz slijedećeg: U rezo- luciji se naglašava hrvatsko pitanje, koje za Pribićevića uopće nije postojalo. Želi se riješiti to pitanje, koje za Pribićevića uopće nije postojalo. Želi: se riješiti to pitanje, ali jer ga mije moguće riješili bez revizije ustava, ona se uvjetno u rezoluciji dopušta, ako da- našnji ustav ne valja, a svakomu je jasno, da današ: nji ustav ne valja. Sve to znači potpuni poraz Pribi- ćevića. U rezoluciji se u II tački odobrava polazak Davidovića na zagrebački kongres i njegovo nastojanje oko izmirenja Srba i Hrvata, te mu se i dalje daju slobodne ruke za korake, koje misli poduzeti. Zbor nije primio Davidovićevu ostavku na predsjedništvu stranke, te tako i nadalje ostaje predsjednikom, pak je korporativno otpraćen do stana. Sjednica radikalskoga kluba održana je 12. o. mj., a raspravljala je o situaciji. Jednodušno je kon- statovano, da je situacija takova, da nema drugog iz- laza osim demisije vlade, pa su u tom pogledu odo- breni koraci Pašiću. Popodne je došlo do vrlo žesto- kog sukoba izmegju Pašićevih i Protićevih pristaša. Ovi su osugjivali politiku demokrata, te zahtijevali da se kida koalicija s njima. Sam Pašić je izrazio veliko nezadovoljstvo sa rezolucijom demokratske stranke i požalio, što ona osugjuje rad vlade. Izjavio je, da će radi toga povući konsekvencije. Državni Savjet započeo je radom prošlih dana. Najprije su državni savjetnici položili prisege. Na dru- goj sjednici izvršila se je podjela na sekcije, Zatim se je pristupilo riješavanju mnogih pitanja, koja čekaju riješenja od oslobogjenja do danas. Ima šest sekcija, a svaka broji po pet članova. Narodna skupština sazvana je ukazom na van- rednu sjednicu za danas 17/10. Na 20/10 sjednice će biti odgogjene za mjesec dana. Razbojnički napadaj zbio se je u Splitu usred bijela dana. Činovnik centralne carinarnice nosio je na >Narodnu Banku« 10 omota, u svakomu po 100 komada od 1000. dinara. (Ukupno jedan milijun dinara). - Kad je dotični uljegao već u kapiju »Narodne Banke« neko ga pozove, da mu kaže, koliko je sati. Sto se je okrenuo, dobije jak udarac u desnu sljepočicu, razbiju se očali, a napadač zalije mu još u oči crnila. Činov- nik je pao na zemlju onesvješćen, a napadač pokupio u brzini same 4 omota od 100 komada po 1000 din. (400.000 din.), jer je čuo da dolazi u kapiju žena vra- tarova. Policija je odmah stala tražiti napadača. Tko plaća najviše poreza ? U budgetski predlog za 1923-24 godinu ušlo je povećanje neposrednih po- reza. Prama ovom povećanju davat će Srbija 2 mili- juna 330.857 dinara, Hrvatska 8 milijuna 950.000, Bačka, Banat i Baranja 5,385.000. Cijela suma iznašat će 16,265.875 dinara. : Radićev poslanik u parlamentu. Dr. Karlo Hausler, koji je napustio Radičevu stranku, stigao je u Beograd, te je već položio zakletvu, da može su- djelovati u prvoj sjednici parlamenta. t Br. 41. Muški preparandij u Šibeniku svečano se otvara na 31. oktobra. Upisivanje će biti 25. i 26.0. mj. Na 27 i susljednih dana prijamni, popravni i naknadni ispiti. Redovita pouka počet će 3. novembra. Što će biti s kraljevićem Gjorgjem ? Povodom sastanka kraljevskog vijeća, koja će riješavati pitanje kraljeviča Gjorgja, svi članovi već stižu u Beograd. Saznaje se, da će se to pitanje riješiti tako, da utječe na popravijanje njegova držanja. Prama tomu po svoj prilici kraljević neće biti isključen iz kraljevskog doma, već samo za neko vrijeme. Besplatni prevoz vinove loze. Ministarsvo sa- obraćaja, na zahtjev ministarstva poljoprivrede i voda odobrilo je besplatan prevoz vinove loze na svima dr- žavnim prugama u kraljevini, ako je snabdjevena u- vjerenjem loznog ili voćarskog saradnika koje će po- tvrditi, da se loza prenaša radi obnove dli unapregjenja vinograda, a ne u cilju špekulacije. Pošiljke se smiju zadržavati u usputnim i prelaznim stanicama. Pravi škandal zbio se je prošlih dana u Šibe- niku. Jedno vojničko lice opojeno vinom provali oko 2 sata iza ponoći u Hotel »Krka« i golom sabljom stade lupati po vratima soba. Ta je galama trajala do 5 sati u jutro na strah i trepet svih gosti. Pred pojeitinjenjem živežnih namirnica. U Ljubljanu su prispjele oveće partije američke masti, koja stoji postavno Llubljana 96—100 K kg. Na pati su velike količine krumpira iz Alzacije i Čehoslovačke, koji će biti daleko ispod naših tržnih cijena. U Trstu stoji 40 vagona američkog šećera spremnog za uvoz u Jugoslaviju, ali ga naši trgovci ne kupuju čekajući niže cijene. Diljem svijeta. Sultan je odstupio sa prijestolja, te je velika narodna skupština suglasno primila njegov odstup i zaključila, da su sve odredbe i ukazi, što ih je izdao sultanu dotično njegova vlada, nevaljanii ništetni otkad opstoji angorska vlada. Sporazum u Mudaniji je potpisan. Grci su po- pustili uz molbu da se ispražnjenje Tracije odulji. Popustljivost Grka je napravila najugodniji utisak. Tursko oružništvo, koje će se brinuti za red u Traciji iznosit će 8000 ljudi. Savezne čete će napravili kordon na zapadnom brijegu Marice. > i Talijanski parlamenat imala bi, kako novine javljaju, vlada na uitimatum fašista raspustiti, te bu. dućemu parlamentu predložiti promjenu izbornoga reda Vojni ugovor izmegju Sovjeta i Kemalista kako poručuju iz Moskve, sklopljen je u Berlinu. Grčka. Bivši ministarski predsjednik Gunaris bil će izručen vojnom sudu. Revolucionarni krugovi za: htijevaju za Gunarisa smrtnu kaznu. — Venizelos je izričito izjavio, da se neće više vraćati u Grčku, te s: odrekao kandidature u budućim izborima na bik: kojoj listi. Gradske vijesti. Mauzolej u Cavtatu. Ubavi naš Cavtat, staro drevni Epidaurus, stekao je novi spomenik, koji ći mu ime raznositi ne samo širom naše domovine, ve: i po cijelom kulturnom svijetu. Prošle Subote 14. o mj. presvij. je dubrovački biskup Dr. Josip Marčeli: svečano blagoslovio novi mauzolej, grobnicu kap. Iv: Račića, njegove žene, sina i kćerke. Iza blagoslov: slijedila je svečana Misa u trojci, koju je služio p reč kan. Dn. Vlaho Barbić. Iza Evangjelja presvij. je bi skup održao zgodno prigodno slovo, u komu je. ista knuo kako kršćanstvo nije uništavalo već spasaval i usavršivalo kulturu, znanosti i umjetnosti starih narod: davajući im još uzvišeniji smisao. Preko Mise pjeva: je mješoviti cavtajski zbor pod ravnanjem zauzetno; O. Jurića. Toga dana otišlo je uz predstavnike vlasti društava i mjesnih korporacija još i mnoštvo svijeta Dva parobroda »Lovrijenac« i »Gruž« bila su public na taspoloženje, a kako je vrijeme bilo ugodno, to j pohrlio svak, ko je samo mogao, da vidi monumen talno djelo našeg umjetnika Meštrovića. Oba su paro broda bila prepuna izletnika, Poslije svečanog obred oko 1 sata po podne »Lovrijenac« se je povratio, »Gruž« je ostao da čeka one, koji su bili pozvat na svečani diner, što se je održavao u restauraciji £ U. Kalačića. Bilo je do 25 uzvanika. Preko objed palo. je više lijepih zdravica u slavu pok. Račića umjetnika Meštrovića. Napomenuti nam je, da je tog dana i grad bio u crnini iz počasti prema pokojni cima, koji namijeniše našem gradu novu ustanov »Pomorsku Trgovačku Akademiju«. O samom mauze leju teško je izreći pravi sud. To je nešto posebni jaka, ozbiljna, to je Meštrovićevo djelo sa svim karal teristikama njegova dlijeta. Na svakoga čini neobiča: ali jaki dojam. Ne baca čovjeka u nirvanu, već ga u: diže u više sfere. Uvjereni smo, da će jači umjetniči duhovi češće hodočastiti k ovom spomeniku, koji slu: na čast i Cavtatu i cijelom Slavljanstvu, a o komu ( se pisati u cijelom kulturnom svijetu. i Izašao je željno iščekivani molitvenik : Biserje sv. Ante. Molitvenik sa svim pobožnostima sv. Anti i najpotrebnijim Lijepo uvezan Din. 11.— običnim pobožnostima. E Iz vlastite naklade preporučamo : Molitve za puk što se pjevaju preko svete mise po župama Dalma- cije (sadrži : Introit, Gradual, Ofertorij i Posleommunio u hrvatskom jeziku) d "HRVATSKA KNJIŽARA — Split. Koledar svih Svetaca i Svetica Božjih ili životi svetaca za sve dneve \godišta i sve godišnje svetkovine pomične i nepomične i potpuni prevod rimskoga mattirologija. Din. 10-— vezano Din 20— Dia. 20—