| mesretne domovine, Br. 42. arodna DUBROVNIK 24. oktobra 1922. God. IV. Tijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni = urednik A. FIč. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Rukopisi se ne vraćaju Sastanak Vrhovnog Vijeća Hrv. P. S. Prema $ 9. Statuta Hrvatske Pučke Stranke sazivamo sjednicu Vrhovnog Vijeća u Srijedu 8. studenoga o. g. u Sarajevu. Pozivamo sve članove Vrhovnog Vijeća, da bezuvjetno dogju i da odmah najave svoj do- _lazak Tajništvu Hrvatske Pučke Stranke u Zagrebu (Kaptol 27.) U Zagrebu, 14. listopada 1922. Predsjedništvo Hrvatske Pučke Stranke. Glavni tajnik : Predsjednik : Dr. Josip Andrić. Stjepan Barić. Tresla se brda... Zagrebački kongres intelektualaca podigao je mnogo prašine u našem unutarnjem političkom polju. Sve novine, kulturrio-političke revije posvećivale su mu svoje članke govoreći o njemu već prama svojoj stra- mačkoj i političkoj boji. Cijeli naš politički javni život dugo je stajao pod utiskom ovog važnog političkog dogagjaja. Izvjesni idealiste davali su mu dapače isto- rijski značaj, dan 10. septembra je za njih značio jednu epohu u životu naše mlade države. Pričali su diam ovi idealiste, da je srpsko-hrvatski spor, koji kao meumoljivi crv podgriza temelje ove maše lijepe, ali zagrebačkim kongresom skoro utrnut, ili u najmanju ruku, da je ovaj kongres naj- bolja garantija, da će ovaj kobni spor za kratko vri- | jeme biti likvidiran. Mi smo, kao i cijela štampa Pučke Stranke, = pozdravili ovaj kongres, iskreno smo mu se radovali, jer smo se nadali da će zaista ljudi, koji su se imali sakupiti u Zagrebu, gromko i jasno podići svoj glas proti današnjem korupcijonističkom i hegemonističkom veliko-srpskom režimu i da će bez bojazni pokazati ma rak-ranu, koja rastače naš unutrašnji život. Nadali smo se, da će pokazati na Vidovdanski Ustav kao na pivu i glavnu nesreću, kao na prvi i glavni uzrok 'ovog našeg današnjeg stanja i da će današnjim po- kvarenim i himbenim vlastodršcima iskreno reći, da bez revizije zlokobnog Vidovdanskog Ustava nema — riješenja ni hrvatskog ni slovenačkog pitanja. Ali smo = se prevarili. Iskreno treba priznati kongres je zauzeo = odlučan stav protiv režima, ali je zato zauzeo veoma neodlučan stav prama današnjem Ustavu. Reviziju Ustava kongresisti se nijesu usudili da istaknu. To je zlokobna pogreška kongresa. Da se u rezoluciji zagrebačkog kongresa nije spomenula revizija Ustava, to sino već jedan put rekli, zasluga ide šefa demokratske partije Ljubu Davidovića i njegove drugove, koji su uzeli učešća na zagrebač- kom kongresu. Ovo naše mišljenje potvrdio je u ne- davnoj svojoj izjavi sam Ljuba Davidović. Čim smo utvrdili ovu činjenicu kazali smo, da je prisustvo Ljube Davidovića i drugova na zagrebačkom kongresu | bilo kobno po sam kongres. Svakome je jasno i po- znato, da je kongres bio sazvan za to, da se nagje načina kako bi se mogao riješiti kobni srpsko-hrvatsko- slovenački konilikt i da se već jednom počne ozbiljno = raditi na likvidiranju ovoga konilikta. Osim ovoga svakome je bilo, a i sada je jasno, da se može postići sporazum jedino revizijom Vidovdanskog Ustava. Čim ma kongresu nije došlo, zaslugom Davidovića i dru- gova, do izjave za reviziju, mi smo odmah posumnjali, ako ne u iskrenost, a to barem u izdržljivost Davidovića = i drugova u borbi za sporazum, a protiv hegemonije. 1, na žalost, nijesmo se prevarili. Svetozar Pribi- i čević, zloduh naše mlade države, koji kao što reče Smodlaka, neiscrpivom mržnjom mrzi Hrvatsku, po- digao je drvlje i kamenje na Davidovića i drugove, što [ su kušali, da se sporazume sa Hrvatima. U pregovo- _ rima sa Hrvatskim Blokom Davidović je bio došao do | lijepih rezultata i faktično je izgledalo, da će do pro- mjene unutarnjeg političkog kursa doći. I Hrvatski Blok je izgledao poslije kongresa mnogo pomirljiviji. Radić, Drinković i Pavelić su obećali bili da će doći u Kumanovo. A ni politička saradnja nije, izgleda, bila isključena. To je Svetozara uplašilo, jer je nastala po- gibelj za fotelj. I on je poveo oštru kampanju protiv Davidovića i nazivao ga svakojakim imenima. Sada, prije sastanka glavnog odbora demokratke stranke, Pri- bićević je, znajući slabost Davidovićevu, otvorio oštru paljbu na njega. Radilo se je, da li će demokratija poći putem Davidovića ili putem Pribićevića. Za kon- gresiste odluka demokrata je od životne važnosti. Pro- čitavši rezolucije demokratskog zbora povjerovali smo, da je pobijedio Davidovićev smjer. Ali čitajući opšir- niji izvještaj o kongresu, razabiremo, da su se demo- krate odlučili za Pribićevića, a Davidović se je kuka- vički povukao, dapače je dao izjavu, da ,vjeruje da je griješio“. Time je zagrebačkom kongresu sa strane Davidovića zadan i drugi, ako ne simrtni, a ono veo- ma teški udarac. Mi iskreno žalimo što se je ovo do- godilo, ali iz ovoga treba crpsti pouku, da se na pola puta ne smije da nikada stane za volju neodlučnih ljudi. Ljuba Davidović je izgleda htio da igra ulogu Stojana Protića, ali mu je manjkala ona, udivljenja dostojna požrtvovnost i ustrajnost Protića te je ku- kavno podlegao. Hrvatsko pitanje će ovakvim ishodom stvari zaći u još težu i akutniju krizu. Hrvatima je i ovoga puta odbijena ruka pomirnica. Ali Hrvati neće odustati od rada za sporazum i ravnopravnost. Hrvati i Slovenci će još jednom pokazati, da više vole ovu državu, da više vole pravdu-i-pravicu od svih današnjih ,državo- tvornih ,patent-patriota“ i veliko-srpskih režimlija, koji pokazuju upravo neizlječivu zaslijepljenost u svome nekulturnom šovinizmu. —e— Kulturne vijesti. Židovski bogoslovi kod sv. Oca pape. Jedna amerikanska korespondencija priopćuje: Papa je pri- mio. deset mladih židovskih bogoslovaca u audijenciju. Ugledan židov, koji je tw audijenciju isposlovao, pri- povijedao je, vrativ se iz Rima u New York, o demo- kratskim nazorima i o poznavanju jezika u sv. Oca. Bogoslovci bijahu uvedeni k papi bez ikakvih svečanih ceremonija, a papa ih je pozdravio sa smiješkom na licu. Udijelio im blagoslov, govoraše s njima 20 ča- sova na hebrejskom (žudijskom) jeziku. Papa je mnogo godina učio hebrejski jezik i hebrejsku povijest. Kao mladi svećenik študirao je oba ova predmeta pod vodstvom rabina Aleksandra di Fano iz Milana, je- dnoga od najvećih auktoriteta u struci povijesti, lite- rature i teologije židovske. Poslije kadno je postao bibliotekarom ambrozijanske knjižnice u Milanu, i opet pod upravom rečenoga rabina nastavio je svoju nauku, kako bi se u spomenutoj struci jošte više usavršio. A rabin de Fano se je izrazio, da je papa prvim u- čenjakom u hebrejskoj struci u Evropi. Kip iranjevačkog redovnika za luku u San Francisku. Tjednik, što no ga izdaje trgovačka komora u San Francisku, predlaže neka bi se na otoku u luci toga grada postavio kip redovnika sv. Franja (Male Braće) i to tako velik kao što je kip slobođe u luci newyorškoj. Kip iranjevca koji blagosivlje, odgovarao bi — veli se u članku — povijesti grada i cijeloga moga kraja Sjedinjenih Država. San Francisko postao je naime od iranjevačke misionarske stanice. Kip slo- bode visok je s podnožjem 305 stopa, a predloženi kip imao bi visinu od 380 stopa, te bi stajao 700 stopa nad morskom površinom, koja ga okružuje. Najveća tiskara na svijetu. Državna tiskara Sje- dinjenih Država najveća je poduzeće te vrsti na cije- lom svijetu. U njoj je uposleno 4,500 osoba, a obu- zima plohu od 14 akra ili jutara, Izgrade su stajale 2,500.000 a unutarnji uregjaj 2,800.000 dolara. Glavnih strojeva za tiskanje imade 152. Posao, što no ga viši rečena tiskara, u istinu je ogroman. Kad bi se tiska- nice štampane u jednoj godini položile jedna do druge, zasegle bi 4 i po puta duljinu ekvatora zemaljskoga. Vlada izdaje razne oglase za farmere, mornare, ban- kare, exportere, koji se tiskaju u kojih 200 milijuna primjeraka. Takovih raznih tiskanica izdalo se prošle godine 85.000 Lani je državna tiskara izdala 900 mi- lijona čekovnih knjižica sa 200 doznačnica. Za oglase, cirkulare itd., trebala je tiskara prošle godine 50 milijona libra ili funti papira i 100.000 libra tiskarskoga crnila. Samostan o0. konventualaca u Zagrebu. Hr- vatski konventualci, koji su prije rata tako blagotvorno djelovali megju našim narodom u Istri, morali su zbog talijanskog nasilstva da pobjegnu sa otoka Cresa, koji je na žalost potpao pod ltaliju. Kroz prošle dvije go- dine boravili su u vili plemenitog slovenskog indu- strijalca Polaka u Crikvenici, a megjutim su gradili uz pomoć nadbiskupa d.ra Bauera i drugih dobrih duša samostan kraj crkve Sv. Duha u Zagrebu, Samo- stan je sada hvala Bogu, dovršen, pa je na svetko- vinu sv. Franje Asiškoga, dne 4. listopada, svečano blagoslovljen. Blagoslov je obavio zagrebački nadbi- skup dr. Bauer uz: asistenciju redovnog i svjetovnog svećenstva, a svečanosti su pribivali izaslanici oblasti. -— Bilo na slavu Božju i na spas neumrlih duša ! Sovjetske medalje. Prvo sovjetsko odlikovanje. Ruska sovjetska republika odlikuje svoje vjerne gra- gjane »redom crvenoga barjaka«. To je prilično velika i debela medalja od crvenoga emaila i zlata, obrub- ljena crvenim ružicama od vrpca, a nosi se ili u za- pučku ili na prsima. U emailu je izragjen crveni bar- jak sa znakovima rada. Pisma iz naroda. BLATO (Korčula.) Ekonomske prilike. Ima već nekoliko godina, da naša varoš proživljuje teške go- dine. Ova pak godina bit će, kako izgleda, veoma kritična. Kako je poznato možemo da izvažamo samo vino a katkad i štogod ulja, ali glavni izvor uzdrža- vanja jest svakako vino. U normalnim vremenima producirala se je u našem mjestu 40 50.000 hl. vina i to je bilo dovoljno da naše mjesto normalno pro- lazi. Ta količina počela je da pada još za vrijeme rata, a filoksera je prouzročila njezin rapidni pad kroz zadnje 3-4 godine. Ove joj se je pak godine pridru- žila i nepamćena suša tako, da se je ove godine pro- duciralo po prilici samo 8—9000 hl. vina. Uzevši u obzir, da samo mjesto potrebuje stanovitu količinu za piće, skoro ne može da bude govora o kakvoj ozbilj- nijoj prodaji. Ono što se proda može da u najboljem slučaju donese mjestu 10—15 mil. kruna. A što je to prama svoti od 50—60 milijuna kruna, koje naše mjesto potrebuje da preživi ovu godinu ? Stoga ireba da se čine dugovi, ali gdje, kada se na blagajnama ne može da dobiju na zahtjev niti vlastiti ulošci, kada se uzme u obzir da je naše mjesto već dužno vani 10 mil, kr.? Ovo su činjenice koje ozbiljnome čovjeku prodrmaju mozgom. Treba promisliti, kakva će da bude zima, kada je ovog ljeta bilo u našem mjestu mnogo obitelji, koje su se po mjesec dana hranile samo smokvama, ponavljamo samo, da se ne bi mislilo da je k tome bilo još štogod za jesti. Ovo bi morala da uzme u obzir vlada u Beogradu i da se ozbiljuo zauzme za ovaj narod, a ne da se igra sa kojekakovim eksperimentima, koji mogu imati veoma teških posljedica. Političke prilike. Kako je poznato glavni poli- tički tabor jest »Težačka sloga«, koju je do nedavna vodio g. Nikola Raško, poznati naš demagog i mjesni »narodni dobrotvor«, koji je obećavao sve što je mo- guće i nemoguće, a kojega su konačno morali da hrane članovi Sloge, kada je izgubio svoju službu. Danas pak možemo da i o njemu rečemo »Ei iit«. Otide da niko i ne zna kako. Najedanput se pročulo da je imenovan na pučkoj školi negdje u Boci Ko- torskoj. Mislimo, da se više neće dogoditi, da dogje u naše mjesto jedan čovjek njegove vrste, jer će naš narod navrijeme pogledati, koga prima u svoju sre- dinu. Znat će da se dade voditi od onoga, koji mu uistinu želi pravo dobro. Jer nijesu dovoljno mahnita obećanja, nego treba obećavati ono i onoliko koliko je moguće. Naš g. Raško lijepo je vukao za nos ci- jelo šire pučanstvo, te je tako ostavio u mjestu ne najbolje uspomene. Ove će ovjekovječiti njegovo ime u našem narodu samo ne u dobrome smislu. MLINI, 21. list. Jučer smo svečano proslavili blagdan našeg zaštitnika sv. llara. Svečanu Misu otpjevao je preč. kan. Božić, preko koje je držao pri- godni govor O. P. Vlašić, iranj. Iz svih mjesta Zupe naroda se skupilo lijepi broj, te su se u društvu svojih prijatelja lijepo zabavljali do kasne noći. Sva je sve- čanost protekla u potpunom miru i skladu, što je i- nače odlika sviju blagdana u Župi. BOKA KOTORSKA. (Povodanj.) U Ponedjeljak dne 9. o. mj. počela padat strašna kiša ko iz kabla po cijelom boko-kotorskom kanalu. U okolini Ercegnovo- ga bio je pako pravi prolom oblaka sa strašnom tučom. Putevi su razrovani, mnogo zemlje razneseno, masline i povrće uništeno, da je žalost gledati. Šteta je ogromna i računa sena više milijuna kruna. Boko- kotorskom seljaku teška se zima primiče, jer zarade fali, a trud oko zemlje sav mu eio uništen.