Str. 2. KORČULA. Nevrijeme, Prošlog Utornika osvanu i naše mjesto u bjelini. Napala sva sila snijega mje- stimice do metar visine. Strašna oluja je nanijela silne štete, razdrmala krovove kuća, razlomila stabla. U Po- strani, odlomku sela Žrnova, raskrila je crkvu sv. Roka, Nevrijeme zateče na pulu iz Račišča za Korčulu mali parobrod korčulanske obalne plovidbe »Prvi«. Teškim naporom stigne do Kučišća ma Pelješcu, gdje se sil- nom mukom priveže uz kraj. No čim seje privezao strašna oluja uzburkanog mora odbaci ga od kraja. Petorica putnika videći pogibelj baciše se u more i dogjoše do kraja, dok parobrodić uzburkano more o- tisne od kraja u pučinu i crnu noć. Nakonj dva sata lutanja po moru udari oluja s njime o greben, jedan sat i po daleko od »Kneža« prama Korčuli. Udarac probije parobrod i more odmah prodre u nj. Mornari i dva preostala putnika baciše se u more, ostaviše pa- robrod i dogjoše do kraja. Za sreća nedaleko u crnoj noći nagjoše seosku kolibicu, kamo se i zakloniše do 20re i tako se uz vatru spasiše od studeni. Za čudo nitko ne zaglavi životom, Putnik Dr. Vlaho Arneri naj- gore je prošao. Do danas još nije pošlo za rukom do- vući do Korente parobrodić. Danas, četvrtak studen je popustila i snijeg se rastopio. iz Jugoslavije. Politički položaj. Hrvatski blok je 25. pr. mj. na svojoj plenarnoj sjednici isključio vogje frankovačke stranke iz svoje sredine. Predsjedniku Bloka data je punomoć da pregovara sa srpskim strankama o do- lasku Bloka u Beograd. Izdano je saopćenje, u kojem se ističe potreba, da u radu za sporazum sudjeluje Protić, u koga Blok ima osobito povjerenje. Pozivlje sve irijezne političare da porade, da se sruši današnji režim i omogući sastav izborne vlade sporazuma sa Hrvatima. Vanjska politika mora da bude miroljubiva, ali odlučna u obrani priznatih prava i interesa, Finan- cijska i privredna politika da se ravna prema najpre- šnijim narodnim potrebama osobito popravkom sao- braćaja. Radiću je prepuštena odluka, da pozove blo- kaške zastupnike da se ide u Beograd, ako se ispune navedeni preduvjeti. Ministarski savjet zabavio se s tom rezolucijom, ali je zaključio, da neće pregovarati s Hrv, Blokom. Tako isto i radikalski klub, koji je osim toga glasao povjerenje Pašiću i ovlastio ga, da prekine koaliciju sa demokratima i dade ostavku. Zadnje su vijesti da je Pašić dao ostavku. Demokrati još nijesu vijećali o rezoluciji Bloka, no znade se da pristaše Pri- bićevića odbijaju, dočim pristaše Davidovića zagova- raju sporazum sa Hrvatima. Bivši ban Dr. Tomljenović boravio je zadnjih dana u Beogradu i dulje vremena raspravljao s Protićem, Davidovićem, Jocom Jovano- vićem i Stj. Barićem o političkom položaju, te se po- vratio u Zagreb gdje zagovara što skoriji polazak Bloka u Beograd. Zatim su se prosule vijesti da bi Blok imao poći ove sedmice u Beograd. O držanju Davidovićeve grupe zavisi, kako će se situacija razviti. NARODNA SVIJEST Rad nar. poslanika HPS. St. Banića. Kod ministra vanjskih poslova zauzeo seje za pospješenje postupka oko povratka imovine naših državljana, koju su im engleske vlasti u Australiji oduzele. Poslanik Banić protestirao je, što se ove stvari ne rješavaju izravno preko samih vlasti i što se prepuštaju siromašni ljudi irgovačkim agentima, koji ih pljačkaju. — intervenirao je kod ministarstva financija i uprave monopola za poboljšanje plaće duhanskim radnicima u Dalmaciji. Ministar je obećao, da će izaći ususret opravdanim zahtjevima radnika profesionista. Njihovo pitanje ure- dit će putem zakonske uredbe, koju će staviti finan- cijskom odboru na raspoloženje. Za sezonske radnike dao je ovlast oblasnim upravama, da im povisuju plaće prema tržnim cijenama i visini skupoće. Tvornica pamuka u Jugoslaviji. Već prije rata sadilo se nešto pamuka u južnoj Srbiji i to je veći- nom služilo za domaću porabu. Iza rata nastavlja se s istim poslom, pa su mnoge novine počele nagova- rati vladu da u tom kraju osnuje tvornicu pamuka. Onda ne bi morali pod skupe novce uvoziti pamuk iz drugih država, nego bi ga mnogo jeitinije dobivali kod' kuće. Ali kao da beogradska vlada ne mari za to, pa će biti kao i do sada. Da se zabilježi! Beogradski »Radnički Dnev- nik« piše: »Radikalna stranka postaje sve više veliko- srpska. Radikali nalaze da stranku mogu spasiti još samo na taj način, ako potpuno prihvate parolu Ve- like Srbije«. — Beogr., »Nedjeljni Glasnik« piše megju ostalim: »Ko danas nije shvatio nezadovoljstvo Hr- vata s današnjim režimom, shvatit će ga, ako pažljivo čila beogradsku štampu, koja brani ideje današnje vlade«. — Ovogodišnja žetva u Jugoslaviji cijeni se kod pšenice na 11 milijuna metričkih centi, kod raži na 1/2 mil., kod ječma preko 2 mil., kod zobi na 24 mil. metričkih centi. Stanje burze 4/12. 1922. Amer. dolar K 282:00 — 27800; iranc. franak K 1960 — 19:40; švic. franak K 82:64 — 52:20; engleska fuuta K 1272; talij. lira K 13:68 — 13:52; rumunjski lej K_1-80; bugarski lev K 1:84; čehoslovačka K 8:92 — 8:80; njemač. marka 4 helera; austrijskih 100 kr.: 45 helera. Diljem svijeta. Mirovna konferenca u Lausanni sastala se 20 pr. mi. i vijeća o miru izmegju Grčke i Turske, a za- stupana je i naša država po Dru Ninčiću. Konferencu je otvorio predsjednik švajcarske republike Dr. Haab. Francuska, Engleska i Italija dogovorile su se za za- jednički istup, a tako isto složno nastupiše balkanske države Jugoslavija, Bugarska, Grčka i Rumunjska, koje će sklopiti balkanski savez, te bi i Bugarska i Ru- munjska imale stupiti u Malu Antantu. Mussolini na- ravno nastoji to omesti; izgleda da je ipak uspio po- kepati naše interese na zapadu. 1 ako Turska popušta ipak ie uspjela da se revidira sevreski ugovor, -a na- daju se pomoći od ruske delegacije sa Čičerinom. Amerika je došla na ovu konferencu, koja izgleda nije drugo nego borba velikih vlasti oko velikih turskih petrolejšskih izvora. Nova Papina tijara. Milanski katolici posvetili su svom prijašnjem nadbiskupu a sada papi Piju XI. vrlo skupocijenu tijaru. Sva je izragjena od zlata, te na vršku nosi smaragd u veličini jajeta. Oko tijare po redano je 27 smaragda srednje veličine 215 manjih Br. 48, smaragda, 327 rubina, 79 većih i 1000 manjih dijama. manata, te 150 većih bisera. Ovaj skupocjeni dar pre- dalo je papi 23. XI. hodočašće milan. katolika u Rim, Grčki ministri strijeljani. Šest grčkih ministara prijašuje vlade Konstantinove osugjeni su na smrt kao krivci strašnog poraza grčke vojske, te je osuda i! iz. vršena. Taj se je dogogjaj strašno dojmio evropskih vlasti te je Engleska i Italija prekinula diplomatske odnošaje sa Grčkom. Venizelos sam ne odobrava o. krutnu osudu revolucionarnog suda. Predan je sudu i princ Audrija, brat Konstatinov,, koji da je nanio gr- čkom narodu silne štete, jer nije hlio slušati generala. Kralj se na tu vijest hoće da odreče prijestolja. Y ve e Gradske vijesti. Proslava 1. decembra, dana ujedinjenja pro- slavljena je svečanim načinom i u našem gradu. Op-| ćina i Jugosl, Akademski Klub izdali su prigodne | proglase na gragjanstvo. Četvrtak veče vojnička je| muzika odsvirala birani program, pred komandom | mjesta. U 7 satičizišla je i gradska muzika, pak su | obe predvodile svečanu povorku preko grada. Na po-| vratku je pred općinom izrekao prigodni govor od- vjetnik Dr. Lj. Leontić, Dok je na koncu muzika svi- rala narodne himne :na terasi »Luže« pokazala se je simbolična živa slika. U Petak u jutro osvanuo je sav grad iskićen zastavama i sagovima. U crkvama se je održalo svečano blagodarenje. Uveče je sa koncertom i povorkom završena svečanost. »Razvitak školstva u Dubrovniku“. (I. dio). Ovaj temat svestrano je i veoma zanimivo obradio veleučeni Dr. Josip Posedel u svom predavanju prošle Nedjelje u »Boškoviću. Uz povjesnički razvitak prvog državnog učilišta u Dubrovniku podao je i sliku kla: sičnih škola kod starih Grka i Rimljana, te prikaz pr-4l vih kršćanskih i redovničkih škola. Veliko je bilo za- | nimanje i dubrovačkog senata, da nagje što boljeg rektora za svoje učilište, te je redovito dobave ljalo dobre učitelje iz Italije i davalo im unosnu platu. Sve podatke o prvom državnom učilištu učeni je predavač podvrgao kritici, te nam prikazao i škol- sku zgradu i učenike i raspored gradiva i sve što za- sjeca u ovo interesantno pitanje. Ovo je prvo učilište | opstojalo u našem gradu do g. 1658. kad je osnovan glasoviti isusovački kolegij. O tomu će g. predavač | govoriti u idućem predavanju: u Srijedu dne 13 o. mj. na 7 sati večer. Nezgode na kopnu i na moru. Strašno nevri- jeme pretprošlog Ponedjenika, što nam je donijelo snijeg, prouzročilo je više nezgoda i šteta na kopnu i na moru. Očekujemo naše dopisnike, da nas o tom potanko izvjeste. Megjutim čujemo, da je jaki vjetar. polomio mnogo maslina punila roda, a zima je opa- rila povrće, Parobrod Jadranske Plovidbe, koji je u Ponedjeljak veče na 6 sati otplovio iz gruške luke, zatekla je oluja, kad je izišao iz Vratnika. Usidrio se | pod kraj, ali izgubio i sidro i kadenu, te cijelu noć plovio uz obalu otoka Mljeta, a tek u julro nastavio put. Parobrod pak, koji se je imao iz Spljeta u isto doba uputiti za Gruž, proveo je cijelu noć u Spljetu, te je stigao u Gruž Utorak na 7 uveče mjesto na 7 ujutro. Oluja je u Spljetu počela jedan sat prije nego li kod nas. Najgore je pak prošao parobrod »Prvi« Korčulanske Plovidbe, o č&mu pobliže u- dopisu. | I željeznički su vlakovi u Utorak zakasnili a elektr. | tramvaj nije do podne radio. Tako ovaj snijeg, koji ( je ove godine tako neobično uramio, prouzrokovao je mnogo stete i na kopnu i na moru. Jugoslovenska Toskana (Svršetak. Vidi br. 46.) Sabrao Dr. I. Pregelj. Produkt je XVI. stol. Andrija Čubranovič sa »Jegjupkom« (Cigankom), koju su oponašali Pelegri- nović, Bobaljević i Mežibradić. »Jegjupki« je slična »Darvišijada« Sfijepka Gučetića i u toliko je ovaj srodan sa Čubranovićem. Trgovac Nikola Dimitrović napisao je »Pričice«, poslanice i duhovne pjesme po sv. pismu. Nikola Nalješković, astronom, s kojim se je papa Grgur XIII. savjetovao glede koleđara, pokušao je sreću u pastirskoj igri i koniediji. ,Čovjek bi rekao da je verista Zoline škole“ (Šegvić), Vetranića i Na. lješkovića je natkrilio Marin Držić i to svojim kome- dijama: Novela od Stanca, Skup (Plautus: Aulularia) Dinko Ranjina i Dinko Zlatarić, humanistično izo. bražene pojave, našli su u liriki novi smjer, koji na neki način uvagja u »zlatno doba« dubrovačke knjige. Ranjina_ je bio prijatelj Kuzme Medici, Zlatarić pak rektor sveučilišta u Padovi. Preveo je iz talijanskoga Sofoklovu »Eiektru« i Tassovu »Amintu« — >Ljubmir« 1580., dakle u tisku jednu godinu prije nego je bio tiskan original. Tada pjevaju još Miho Menčetić- Matulić, Bona Babulinović, prevodioc »Jokaste«, M. Mažibradić- Suljuga, S. Mišetić-Bobaljević, Fr. Lukarević:Burina, prevodioc »Amanteja« t »Pastor fido«. Megju ženskama ističu se: Nikolica Gučitićeva, Lavra Batiferri, Julija i Nada Bona (Bunić), osobito pak»nova Aspazija« div- na Cvijeta Zuzorićeva, koju je megju domaćim i stranim pjesnicima opjevao sam T. Tasso. Zlatno doba dubrovačke knjige ostvarili su Ivan Gundulić (1588-1638) u drami, lirici i epu (>Dubravka«, »Suze sina razmet- noga«, »Osman«) Juraj Palmotić (1606-1657) u drami i epu (»Pavlimir«, »Danica«, »Captislava«, »Biser- nica«, »Kristijada«), Ivan Bunić Vučičević (1607-1658) u lirici (»Plandovanja«), Strašna potresna katastrofa 1667. i požar, koji su uništili bogatstvo Dubrovnika, zadali su smrtni udarac i književaosti, koja otada pro- pada. Markantnije se još pokaže u /gnjatu Gjorgjiću (1675-1737), čiji »Uzdasi Mandaljene« ne zaostaju za Gundulićevim »Suzama«. Megju običnije literate bez osobite vrijednosti, dadu se ubrojiti još: Nikola Bunić, : 2 Jakova Palmotića, sin i unuk Gundulićev Šiško i Ivan Šiškov, Baro Bettera, I. Bunić ml., Aat. Glegje- vić, Josip Betondi, Fr. Sjerković, Marin Tudizić, prire- ditelj Molijera, Lukra Bogašinović, Anica Bošković i M. Brućre Derivaux, koji se je bio zaljubio u hrv. jezik, premda je rodom bio Francuz. Andriju Kačića Miošića dala je Makarska (Brist), ne pak Dubrovnik. Njegov »Razgovor Ugodni« ili »Pismarica“ postala je narodnom knjigom, koja uvodi novo vrijeme, novi duh. To su imena, ukratko pouzeta iz materijala, koji se neda orisati u stranicama, a jedva i u priručnim knjigama, te-se pod tim \imenima krije literatura za cijelu knjižnicu iz toga, što se je uopće sačuvalo i što svjedoči o bahatome bogatstvu i plodriosti dubro- vačke vlastele i gragjanstva. Akademije i kazališne družine, dubrovački knezovi i kler, benediktinci, isu- sovci i franjevci, svi skupa bili su u svojoj političnoj državici velika duševna država, sama sebi i iz sebe + velika Fiorenca. Iz lokalnosti jezika čakavštine rastu postepeno u štokavsku toskanštinu Hercegovine (Junij Palmotić), iz stilizama zapadnog trubadurstva u kla- sicizam Petrarke i svoje narodne pjesme, iz diletanti- zma oblika i ritma u svijesnu umjetnost (Ranjina), iz konvencijonalnosti u slatki patos vlastitog osjećaja (Suze sina razmetnoga),.iz prevoda u prosto presagji- vanje (Aminta-Ljubmir). Iz uzoraka prešli su na ori- ginalno stvaranje (Dubravka, Osman), iz grada u na- : rod (Kačić-Miošić), iz knjige na socijalno polje (Ve- tranić), iz kozmopolitizma u narodnu svijest, u prvi slavenski panslavizam i jugoslavenski ilirizam. Koliko je prije Percya i Herđera Hektorović osjetio ljepotu narodne. pjesme, ako se uzme u obzir, da je Četiri nepromijenjene primio u »Ribanje«, te nam dapače sačuvao i njihov napjev! Koliko prije »Wunderhorna« i_Goeiha oponašao je Kačić-Miošić oblik narodne pjesme za ep, koji je moderniji od Kollareva Slavy dcer4 ! Nijedan slavenski narod, osim možda Poljaka» | ne može da se uporegjuje sa renesansnom literaturom Dalmacije, Dubrovnika, Spljeta, koji je bio »gaizdo razumnih ljudi“. Zoranićeve »Planine« dadu se upo- regjivati sa Sannazzarom, Vetranićev »Piligrin« sa Danteovom Komedijom, Zlatarića i Palmotića sa Ej: Dolcijem, Gundulićev »Osman« . sa Tassovim »Oslo- bogjenim Jeruzalemom« i Palmotićeva »Kristijada« sa Jer. Vidom. Dubrovnik ima Molićra, kojega je istom Cankar oznanjivao u Ljubljani, ima Dubravku, koja slavi slobodu grada sv. Vlaha. Jugoslavenska uje- dinjena plemena još nemaju slične apoteoze. Du- brovnik ima ep »Osmana«, kojega slovensko društvo rodoljubnih starijih epika — pigmejaca, za sve na svi- jetu nije moglo da stvori, imade komediografa, koji | je barem slutio, gdje i što je Plaut, imade repertoar, | koji relativno nadmašuje ukus i opseg naših pozo- i rišta i imade hvala Bogu, osim diletanata, pravih pje- |: snika, koji nijesu, a niti će biti »historični«, kako je ) Šurmin nazvao Marka Marulića: I »U Dubrovniku na VIII. Gjunja MDCXXII“ pot- |! pisao je ,krstjanin spjevalac“ Ivan Gundulić posvetu svojih ,Suza sina razmetnoga“. Carigradski otpor 20. | junija 1622. bio mu je osim toga vanjski poticaj, da I zamisli svoj ep. Ta nijesam li rekao : Godišnjice juče- | rašnje, današnje i sutrašnje, sami jubileji, mimo kojih prolazimo a da ih se i ne sjetimo ! : *ok o * Antologija dubrovačke i dalmatinske lijepe knjige potrebita je osobito školama i inteligentima, posebno pak Slovencima za reformiranje njihovog jezika. Vjernošću prama svojim djedovima i njihovome duhu, spoznat ćemo same sebe, svoju narodnost i državnu skupnost. Ono što je svjetovao Mavro Vetranić Italiji, neka bude i naše geslo, svojina našega čuv- stvovanja, naše države: ,Gospoje od gospoj, a sad se spomeni, Sama se posvoj, a tudjijeh odreni !“ . i