Str. 2. Pisma iz naroda. KORČULA. Potankosti o nezgodi parobroda. Parobrod »Prvi« obavljao je tog dana po običaju svoju poštansku prugu, te je sa lijepim vremenom stigao iz Prigradice u Račišće. Kada je ostavio ovu luku i prošao rt Kneža, zahvatila ga je oluja. Kapetan paro- broda uzeo je tada pravac prama poluotoku Pelješcu, e da bi se mogao zakloniti u koju luku ili barem na- sukati brod. Nekako mu je bilo-uspjelo, da se domo- gne kraja, te veže brod za jedan kolac, ali oluja iz- guli kolac i protjera brod u konao. Kapetan je sve jedno nastojao, da se domogne kraja, ali mećava, o- luja, tuča priječahu mu pravu direkciju tako, da se o jednom parobrod našao bačen na kraj, a budući je vozio svom snagom to je gotovo sav ostao na gre- benima. Parobrod se probio, napunio se morem i na- gnuo se sasvim na jednoj strani. Bogu hvala nije bilo ljuskih žrtava, a srećom se u blizini mjesta nezgode, koje se zove Korumačina, nalazi jedna seljačka koli- bica, gdje su mogli da se zaklone toli moinčad koli putnici parobroda i ogriju. Pošta je takogjer spašena. Malo loše sreće je bio putnik Dr. Vlaho Arneri sta- riji, liječnik, koga je vihor vjetra prigodom spašavanja gruhnuo o grebene tako, da je morao nekoliko dana bolestan kući ležati. Brodograditeljima Lovru Depolo i Marinu Smrkiniću, koji su istodobno i vlasnici pa- robroda, uspjelo je nakon šest dana teškog rada, po- moću sprava i radnika svojih brodogradilišta i neko- liko seljana Pupnata, da parobrod spase, te ga u Ne- djelju poslije podne dana 3/12. pomoću drugog druš- tvenog parobroda »Dražica« u Korčulu doveđu. Šteta iznaša oko 100.000 Dinara, a parobrod se u svrhu popravka mora istegnuti na kraj. Parobrod na žalost, nije osiguran, a to ne krivnjom vlasnika, već s raz- loga što domaća društva na žalost ne sklapaju po- godbe u pogledu osiguranja parobroda. Istaknuti/je, da su vlasnici prošlog ljeta radikalno popravili spo- menuti parobrod na brodogradilištu u Splitu te su za taj popravak potrošili oko 170.000 Dinara, a to u svrhu prenašanja pošte. Pravedno je s toga, da se nadležni faktori zauzmu, te im dogju u susret u svrhu popravka parobroda, a i Ministarstvo pošta i brzojava moralo bi se odlučii, da im doznači i odmah isplati subvenciju za prenos pošte, koji obavljaju sa njiho- vim '(parobrodima »Prvi« i »Dražica«. I'ova nam pri- goda dokazuje, koliko važnosti ima brodogradilište u Korčuli. Ako je spomenutim brodograditeljima u- spjelo, da spase svoj parobrod iz onako kritičnog po- ložaja, to se nema pripisati njihovim-primitivnim spra- vama već njihovoj vještini, pak je s toga pozvati sve zanimane stranke i vladu, da porađe sve šio je po- trebito u svrhu ostvarenja jednog modernog brodogradi- lišta u Korčuli. To nam je jedini spas. — Korčulanin. STONJSKO PRIMORJE. Vukovi. U tugaljivu kroniku maših jada i nevolja: treba da ubrojimo ne- brojena hasapljenja, što divlji vukovi izvode nad na- šim blagom. Promislite: dne 29. prošlog mjeseca u selu Štedrici u same dvije obitelji ovi grablježljivci razniješe do trideset i dvije glave sitne marve | I još Kr. Poglavarstvo u Dubrovniku neće da se smiluje, da po našim komšilucima porazdijeli po nekoliko pu- šaka, da se branimo i obranimo od ovih nametnika | Snijeg gromadni zapao je prošlih dana i po na- šim vrletima i dolinama, tako da stari ljudi ne pamte što slična. : Pošta u Ošljemu od jednom se utrnula, a da nitko nije za to znao ida ne zna zašto, i tako narod u tri župe najednom ostao, što no je riječ, izoliran od svijeta i to još i danas traje! Pošta nam leži u Stonu a Poštansko-brzojavni Ured u Stonu neće da nam je izdaje, jer nema veli za lo naredbe. Do koga je ovo? Ala, ljudi, bezbeli je ovo napredak! Oružničke stanice. Prošle godine svrhom Oktobra suspendiralo je Ministarstvo Unutrašnjih Dela »pri- vremeno« Žandarmarijsku Stanicu u Ošljem. Sada vi- dimo osobito u poslu vukova koliko smo izgubili uki- nučem te stanice. Zato bi bilo poželjno, da se Stanicu u Ošljem opet uspostavi, a to da i nenapominjemo drugo, iziskuje sam geografski položaj našeg Primorja. Ali na žalost, vidimo i u ovom poslu, kako i u osta- lim da ne odlučuje korist naroda već nešto drugo. Promislite dvije Žandarmerijske Stanice, kojima je po- vjerena »bezbednost« našeg Primorja, smještene su na okrajnjim tačkama istoga: jedna u Slanom a druga u Stonu! Nije li ovo apsurd ? Pseta, koja smo uzdržavali iz nevolje ljute da nam brane stada na paši i to ove od. divljih grablje- žljivaca, hoće da nam unište i tako bez oružja i paš-, čadi u ovim vrletnim krajevima izloženi smo i mi i blago naše milosti i nemiiosti ljuckog i četveronožno gada. NARODNA SVIJEST Iz Jugoslavije. Politički položaj. Prošle se je sedmice sva štampa bavila sjednicom demokratskog kluba. Hrv. Blok nije pošao u Beograd -i radi toga je Davidović doživio u klubu neuspjeh. Stojimo pred novim Pašićevim reži- iom, koji će se nastavili u dosadašnjem duhu. Novi kabinet imao bi sastaviti Pašić, pri čemu bi vidnu u- logu igrala ,Bela ruka“ i Orjuna. Hrv. Blok poslao je iz Zagreba pismo g. Davidoviću, u kojem hvali nje- govo držanje u demokratskom klubu, te ga ovlašćuje da preduzme sastav izborne vlade sporazuma kao je- dini ustavni put da se parlamentarna kriza ne pretvori u državnu, što bi meminovno dovelo do katastrofe. Kad bi Davidović sastavio vladu, Hrv. Blok pošao bi u Beograd. Davidović se je zahvalio Bloku na povjere- nju, a raduje se da Hrv, Blok želi srpsko-hrvatski sporazum. U tom radu može da računa na potporu ne samo njegovu i njegovih prijatelja, nego i cijele. objektivne javnosti. Zaključak ministarskog savjeta o agraru u Dalmaciji. Ministarski savjet nije prihvatio predlog D.ra Dulibića da se isplata dohodka zemljoradnicima odgodi moratorijem, nego drži, da država dade selja- cima zajam kojim bi isplatili dohotke. Kad je taj za- ključak ministar Marković javio zakonodavnom odboru zemljoradnički poslanici nijesu se s njim saglasili, a Dr. Dulibić je pak ostao i dalje kod svog predloga. Riješeno je da posebna komisija prouči ovo pitanje, a poslije proučavanja će se dati referat ministarskom savjetu. Radi krize vlade stvar će se naravno otegnuti. Rad poslanika St. Banića. Na intervenciju nar. posl. g. St. Banića za dalmatinsku siročad ministar socijalne politike odgovorio je, daje doznačio za dal- matinsku siročad 60.000 dinara, od kojih Pčeligama u Dubrovniku 5.000 dinara, zavodu kćeri Milosrgja u Blatu (Korčula) 10.000 dinara. — Poslanik Banić se je zahvalio .na ovom božićnom daru dalmatinskoj si- ročadi upozorujući ministra, da pruži pomoć i siro- čadi u krajevima, gdje vlada najveća oskudica i glad, a to je dalmatinska Zagora. — U finance. odboru po- dvrgao je oštroj kritici prosvjetnu politiku u Dalma- ciji, gdje su mnoge osnovne škole zapuštene, jer su režimski učitelji povučeni u gradove, te se na škol- skom odsjeku Pokraj. Uprave u Splitu nalazi mnoštvo besposličara. Pored toga osnivaju se nepotrebne srednje i gragijanske škole, dok se sela zapuštaju. Ministar je prosvjete odgovorio, da je za sve to odgovorna Pokrajinska Uprava, jer da je otvorila preveliki broj gimnazija. Dr. Korošec u Splitu. Prigodom boravka D.ra Korošeca u Splitu na zadružnom kongresu, zamolili su ga urednici »N. Doba« i »Naroda« za razgovor o poli- tičkom položaju. Dr. Korošec ih je rado primio, te oni u fečenim listovima objelodanjuju taj razgovor. Kongres Glavnog Zadružnog Saveza obdrža- vao se je 8, 9 i 10 ov. mj. u Splitu. 'Na taj kongres centrale čitavog zadrugarstva Jugoslavije došli su od- lični prvaci i predstavnici zadrugarstva iz svih krajeva Jugoslavije, a raspravljalo se je o potrebama i una- pregjenju zadrugarstva uopće. Za našu je pokrajinu važno, da se je povela riječ o napretku naše privrede i o vinogradarskim zadrugama, o proizvodnji vina i vinskoj krizi u Dalmaciji, o pomorskom ribarstvu, uljarstvu, pčelarstvu i t. d. Sjajna pobjeda Pučke Stranke u Ljubliani. Pri općinskim izborima u Ljubljani dne 3. o. mj. borile su se 4 grupe: Sveza radnog naroda (pučka stranka i razne radničke skupine) dobila je 3952 glasa, jugo- slavenska zajednica (zagreb. kongresisti i nar. socija- listi) 2917, demokrati 1822, a posebna grupa socijal- demokrata 283 glasa. — Pošto su demokrati nadajući se svojoj pobjedi donijeli izborni zakon po kome stranka relativne većine dobiva apsolutnu većinu svih vjećnika, to će sveza radnog naroda dobiti općinsku upravu sa 35 vijećnika. — Ljubljana je ponovno svima pokazala, kako moramo odlučno osuditi današnji režim. Br, 49. Dr. Korošec o općinskim izborima u Ljubljani, na prigovor da saragjuje s komunistima izjavio je me- gju ostalim: Mi smo se udružili :s komunistima na točno obilježenom programu, koga ćemo se. držati i izvršiti. Koinunistička će stranka naslupiti u Ljubljani s pozitivnim radom, a to je velika dobit za državu. Više je državnički dovesti komuniste u pozitivan rad u državi, nego ih proganjati iznimnim zakonima, pro- i tiv kojih je naša stranka uvijek oštro ustajala.“ Stanje burze 11/12. 1922. Amer. dolar 300-296 ; iranc. franak 21-20-2100; švic. franak 56:40-55:60 ; engl. funta 1868.1348; talij. lira 15:04-14:68 ; rumunj. lej 1:92-1:84; bugar. lev 2:36-2:28; čehosl. kr. 9:52- 9:32; njem. marka 4 helera; 100 austr. kr. 4 hel. Diljem svijeta. Orijentska konferenca u Lausanni raspravljala je pitanje morskih tjesnaca. Lord Curzon u ime sa- veznika zahtijeva slobodu morskih tjesnaca u miru i u ratu i njihovu demilitarizaciju. Turski i ruski de- legati mijesu se još o tom izjavili. Uslijed dolaska Rusa Turci su masrtljiviji. Na 26/12. konferenca se | prekida, nu Grci prijete nastavkom rata, Amerika za Evropu. Harding je u svom odgo- voru ma pozdrav Klemansća, koji je pohodio Ameriku, izjavio, da Amerika želi sudjelovati na obnovi Evrope, kojoj će pomoći, ako ne budu neočekivani novi do- gogjaji nešto poboljšani odnošaj opet pokvarili. Opet potres u,Čili. Javljaju da je prošlih dana bio opet potres u Čili. Ovog su puta porušena dva grada- I Kemal-paša je židov. Francuske novine javljaju da je turski pobjednik Mustafa Kemalpaša rodom ži- dov, koji je prešao na muslimansku vjeru. Isto tako vele za vogju tal. fašista, sadašnjeg predsjednika tali- janske vlade Musolinija da je potomak židova. Kaos u gragjevnom obrtu. Poznato je, a nije to davno, kad bi jedan po- sjednik ili kakova javna ustanova imala koješta da grade, u prvom redu pozvao bi se kakav inžinir, koji. bi do potrebe učinio svoje nacrte, te preventiv i do- govorno sa vlasnikom ili na dražbi ili uz pogodbu do- tična radnja predala bi se jednom povjerljivom gra- gjevnom poduzetniku. Ako bi ta gragja<bila-+ oveća moralo bi se po gragjevnom pravilniku ime dotičnog poduzetnika označiti na posebnoj tabli i to ma vidlji- vom mjestu. Sada pako pošto nam je rat mnogošta pokvario, obratno sve stoji. Kad koji posjednik ima da popravi i što da gradi, on se obraća za nacrt komu- drago tako da nacrte prave i oni, kojima je u poipisu | svako slovo od jednog metra. Ako se tiče oveće radnje, | tu se kud i kamo ne može uteć, te se zove jednog | poduzetnika. Za manje popravke uvriježio se običaj, da vlastnik pozove kojeg bilo neovlaštenog-zidara, koji | neimajući pred sobom konkurenta bubne cijenu i to | je danas vlasniku sveto. Na taj se način ignoriše da- | nas ono malo starih majstora da 80% radnja izvrše prosti i neovlašteni zidari, Takovo je nepromišljeno | postupanje vlasnika zgrada na štetu i njima i mjesnim poduzetnicima, koji uz ostalo snose i državne poreze. — Nazad malo mjeseci jedno neovlašteno zidarsko poduzeće pogodilo je popravak peći na Prijekom za kr. 18.000 i na toj radnji podijelilo, računajuć njihov rad 50% čiste dobiti. Isto poduzeće malo dana kasnije | pogodilo zidarske radnje oko postavljanja jednog vo- dovoda u ,Dropčevoj“ ulici i u tri dana podijelilo | po kr. 1000 dnevno čiste dobiti: : Sad se nameće pitanje, da je jedan koncesioni- rani poduzetnik što slična uradio, što bi se od njega dogodilo? Sigurno, pošto bi se komisionalno ustano- vila pretjeranost cijena, dotičnik bi bio tužen, a ništa lakše uz ostalo oduzela bi mu se i dozvola. A on plaća poreze, najmovine svojih skladišta, plaća gospo- darev doprinos Bolesničkoj Blagajni kao Osiguravaju- ćem žavodu, a da od toga ne uživa ni jedne pare odnosno povlastica a mora da uzdržava sebe i svoju obitelj a radi popriječno samo 8 mjeseci. Da se pako 80% prekriomčari 'zidarskih radnja do kr. 200.000 iz- | nosa, a da se moguće nije platilo ni jedne pare poreza, a ništa lakše ni Bolesničkoj Blagajni i ostalo, a na štetu | ovlaštenih poduzetnika, evo popriječnog dokaza za one. zidarske radnje, za koje se znade, da su u gradu ili predgragiu dijelom dovršene, dijelom u toku od 1/7 do danas: 1. popravak peći na Prijekom kr. 18.000, 2. vodovod, ulica ,Dropčeva“ 12.000, 3. popravak | škole u Pilama 100.000, 4. krov na Gimnaziji 60.000, S. Popravak zgrade, prije radiona pok. N. Gjivanovića | 10.000, 6. popravak kuće na Pločama sa terasom 5000. | 7. nadogradnja jedne kuće iza grada 50.000, 8. novi | zid u sv, Jakobu 200.000, 9. betoniranje stupaca ,ten- | x + SL m