tave knjige političke povijesti srpskog plemena. Hoće li mu zadnje stranice biti ujedno i vijesnice slave i sreće — io ć# tek potomci da sude. Svakako danas nam izgleda, da srpski odluču- jući faktori bez njega ne mogu ili neće da poduzmu ni izvrše ništa. Već se od nekoliko vremena opaža klimavost i neizdržljivost naše vlade uslijed pocjepa- nosti u načelnom shvaćanju megju demokratima, od kojih dobar broj traži sporazum sa Hrvatima. Uslijed toga nije se mogla održati vladina koalicija izmegju radikala i demokrata. Pašić je zato više puta davao = ostavku kabineta. Kruna je ipak Pašiću ponovno i po = četvrti put, pošto Pašić nije mogao sastaviti koalicijonu \ | | | donijeti pravedni sporazum vladu te vraćao kruni mandat, povjerila Pašiću da sa- stavi po svojoj želji izbornu vladu. 1 zadnje nam vi- jesti javljaju, da je Pašić sastavio izborau vladu, ali od samih radikala i njihovih plaćenika slovenskih kmetijaca, a — bez demokrata ! Ironija! Ili zar i de- mokrati eto postadoše preko noći premalo državotvorni!? Razumljiva je vijest o konsternaciji, što je ovaj _ gest Pašićev izveo megju demokratima, jer se tu na- pokon radi o njihovoj ličnoj koži! Ali zar neće ovaj potez [Pašićev imati i dubljih posljedica ne samo za srpsko pleme već za čitav naš narod i našu državu? Mi u nj skeptički gledamo ! Jer iako je ta nova izborna vlada kratkog vijeka, dok naime provede nove izbo- re, ipak je jasno, da je Pašić potegao taj potez, preuzeo k sebi svu vlast, da je izrabi u svoje partaične svrhe. On se nada, a moguće da se i ne prevari, da će pro- vagjajući izbore na svoju, uvećati broj radikalskih mandata. Ali hoće li sa svim tim-to biti sietan potez | za naš cjelokupni narod ? To će nam kazati historija. Mi smo pak uvjereni, da će sreću našem narodu izmegju Srba, Hrvata i Slovenaca ! Ali svojim najnovijim potezom Pašić do- kazuje, da je on sa svojim radikalima proti tomu! Pitanje gragjanskih škola. Opće je poznato, koliko su dobra učinile gra- gjanske škole po našim mjestima u Dalmaciji. Tu su bila naša pučka sveučilišta u pravom smislu riječi. Tu su stekli svoju naobrazbu mnogi naši vrsni zanat- lije, trgovci a i činovnici. . Dalmacija je bila sretna i u tome, što je do sada na gragjanskim školama imala vrsne i sposobne učitelje; prave stručnjake, koji su znali uzgajat i pobudit interes za naukom kod svojih učenika. Maogi stručni učitelji naših gragjanskih škola ostali su u najljepšoj uspomeni, a toliki bili su una- pregjeni i za prof&sore na preparandiji. — Poslije sloma mnoga mjesta zaželiše, da uz pučku budu imala i gragijansku školu, uvigjajući njezinu korist i potrebu | u današuje doba. Pokrajinska je vlada tim željama i | rodopisnih i fizikalnih zbirka. _ novih gragi. škola u našoj pokrajini. | novo-otvorene škole neće odmah pokazati onaj uspjeh, | kakova bi se inoglo očekivati, jer ili nema sposobnih udovoljila i prošlih se je godina otvorio lijepi broj Naravno da te sila, ili nema pomoćnih sredstava za predavanje kao pri- No i tomu ć. se bilo : kako doskočiti. Kod svih gragjanskih škola nastoji se | nadalje da se otvori i IV. razred — razred usavišiva- \ škole i njezinu suvišnost.. _ učitelja gragi. škola, a sam nema tih kvalifikacija. Na | s brošurom nja, da tako naše gragjanske škole budu potpune kao i u drugim zemljama. Kad se najednom začuje čudni glas proti gragjanskim školama i to s one strane, oda- kle pametan: čovjek ne bi nikad bio očekivao. Pokr. šk. nadzornik Radovanović izdao je nedavno brošuru ,Unifikacija i reforma osnovne nastave“. Na žalost on kuša da prikaže u brošuri bezvrijednost gr. Obara se na' kvalifikacije ovu brošuru odgovorio je gosp. J. Lokas, str. učitelj »Kratak osvrt“. Ovaj je uspio, da obeskri- jepi mišljenje g. Radovanovića sa stvarnim izlaganjem, _ brojnim citatima, raznim zakonima i historijom gragj. škole. Ujedno je s uspjehom ispravio netačnosti kod | Radovanovića, sve sa samim brojkama i primjerima. a je još u vrijeme Austrije bio Radovanović poslan na pedagogium u svrhu, da položi ispite za učitelja gragj. škola. A on? Nije ni jednoga kolokvija napravio, a kamo li ispita, pa regbi da je to razlog svega jala ma gragjanske škole. Niko ne može da bude proti gragi. škole, jer ona ima napose osobitu vrijednost za niže slojeve, pa ni onda kad budemo imali osmorazrednu osnovnu školu, jer u Njemačkoj, Čehoslovačkoj it.d. uz ove postoji i gragj. škola. Dokinuće gragjanskih škola bio bi jedan zločin. — Kulturne vijesti. Pax Christi in regno Christi!“ Mir Isukrstov u kraljevstvu Isukrstovu. To je lozinka (geslo) nevog pape Pija XI. Prema ovom programu razvija on čitav svoj rad i stječe u cijelom svijetu sve to većeg ugleda i jačih simpatija. Za opći mir. U Ponedjeljak 11. o. mj. održao je sv. Otac Papa Pio XI. prvi svoj tajni konsistorij. U svojoj alokuciji pred kardinalima govorio je o po- trebi mira megju narodima. Papa je rekao, da će Sveta Stolica sve učiniti, da nestane mržnje megju narodima, kao što je to činila i za vrijeme svjetskoga rata. Papa je dalie izjavio, da će na sve države svijeta upraviti poziv, u kojem će ih zaklinjati, neka se kane svagje i neka živu u miru i ljubavi. Nadalje će upraviti po- slanicu na sve kršćanske narode, u kojoj će in pozvati, da živu pravim kršćanskim životom i da utječu na svoje vlade, kako bi odustale od svega što može prouzročiti krvave sukobe megju narodima. Isusovački opservatorij za signalizaciju taj- fuma. Nedavrfo je južno-kineškom obalom prošao strašni tajfun, komu je palo žrtvom 50.000 ljudskih života. Taifun bijesni najčešće u području južnoga kineškoga mora. On nastaje obično na Filipinskim otocima. U Manilli, glavnom gradu toga otočja, imadu Isusovci stanicu za motrenje raznih pojava u zraku i )* na vjetru. Čim se na Filipinama podigne tajfun, javi to ta stanica s mjesta, brzojavom bez žica, svima radio-stanicama na obali kao i lagjama, što no se tada nalaze na širokom moru. Manje se lagje na to sklonu u pristaništa, ljudi na kopuu kao i velike lagje zašti- ćuju se raznim sredstvima. Prije tri godine bio je motriocem na stanici brzojava bez žica u Honkongu neki protestanat. Isusovci najaviše dolazak tajinna, a on iz mržnje na Isusovce nehtjede vijest dalje javljati, a posljedica je toga njegova propusta bila ta, da je poginulo 3.000 Kineza. I s obzirom na to, proglasile su vlade tamošnjih država, da je jedino stanica Isu- sovaca pouzdana i da njezine objave moraju obzna- njivati sve ostale stanice. Pisma iz naroda. BEOGRAD. Slavlje katoličke omladine na gjački dan. Blagdan Bezgriješnog Začeća proslavljen je u Beogradu na osobiti način. To je, slobodno se može reći, prva a ujedno i sjajna manifestacija katoličke mi- sli u Beogradu. Udružena srednjoškolska i sveučilišna katolička beogradska omladina upravo se je natjecala, ko će više doprinijeti slavlju katoličkog gjačkog dana. Zajednička sv. Pričest vršila se je u 8/2 sati u jutro, sv. Misu odslužio je Pieuz. Msgr. Peregrinetti, pa- pinski nuncij. Sv. Pričest je primilo oko 200 gjaka. Prije sv. Pričesti vlč. g. katebeta dr. Magjerec je bira- nim riječima predočio omladini veličinu i uzvišenost sv. sakramenta Pričesti. — U 3 s. po p. u maloj beo- gradskoj kapeli, jedinoj ovdašnjoj kat. crkvi, održala se je »Duhovna Akademija« u počast Mariji. Crkva i oltar bili su osobito iskićeni. Marijin kip je blistao u moru čvijeća i svijeća. Pjevački zbor je otpjevao ,Tota pulchra es Maria“ od Perosi-a, zatim je g. Josip Za- ninović, cand. iur. oduševljenim i biranim riječima prikazao Mariju kao ideal katoličke omladine. Guda- lački kvartet uz pratnju harmonija, sastavljen od samih DUBROVNIK 19. decembra 1922. God. IY. = Gijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec “dana E 12. ia svakog OrniLi Oglasi, zahvale i | priopćena. (po posebnom cijeniku. — Odgovorni o Plativo —i utuživo u Dubrovniku E urednik A. FI&. — Vlasništvo Od&ora Narodne Svijesti. — Uredništvo i Uprava Kod Dihr: Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 4 Kr. Tisak DabroVAčKe “Hrvatske "Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju . se. e 24 On dodaje još, da je Radovanović imao referirati na gjaka, odsvirao je nekoliko biranih komada jč o 1 a, ra olike ih komada, a najču- Najnoviji potez Nikole Pašića. kongresu u Sarajevu o obrazovanju učitelja, a referat stvenije ,Molitvu“ od Webers. G.ca Farkaš, uč. I. raz. Ovaj osijegjeli političar kod Srba ispisao je či- se izvrnuo u napad na gragi. škole, na njihove na- gimnazije, sa osobitim čuvstvom je ispjevala ,Ave stavnike i na v. ped. školu u Zagrebu. Poznato je, da = Maria“ od Gouno-a, a g.ca Ljubica Klaićeva uč, VI. r gimn. umjetnički je recitovala ,Mariji“ od M. Pavelića. G. Ferdo Mataušek uč. VI[. r. gima. sa mnogo razu- imijevanja i poznavanja stvari, pročitao je svoj referat ,O značenju današnjeg dana“, u kome je sa dogmat- ske strane prikazao crkveno učenje o Bezgriješnom Začeću. Zatim je Msgr. Peregrinetti održao blagoslov sa Presvetim i posvetu omladine bl. Djevici. Treba istaknuli, da je svemu ovome prisustvovalo mnoštvo beogradskih katolika. Osobito treba naglasiti, da su ovoj sjajnoj manifestaciji religioznog uvjerenja prisustvovali predstavnici pravoslavnog religioznog po- kreta a megju njima i pet profesora beogradskog sve- učilišta. Svi su ovi izrazili svoje divljenje i čestitali na uspjehu aranžeru svega ovoga vič. kateheti dr. Ma- gjercu. Zaželjeli su da megju njihovim pokretom i megju pokretom kat. gjaštva na beogradskom sveuči- lištu dogje do tjesnijih veza. Ovdje treba da učinimo jednu napomenu. Beograd je naša prijestolnica. U njemu živi oko 12.000 kato- lika, a crikva im je malena, manja od crkve Domina u Dubrovniku. U Beogradu već dvije godine postoji »Društvo za gradnju katoličke crkve“, koje je nasto- jalo da proširi svoj rad na cijelu našu zemlju. Ali naši katolici se slabo odazvaše. Dužnost svih župnika bi bila, da svaki u svome mjestu osnuje odbor društva za gradnju katoličke crkve u Beogradu i da prikuplja članove, koji će redovitim prinosom potpomoći ovu svetu i plemenitu akciju. Treba da znamo; da je Beograd centar naše države i da jugoslovenski katolici treba da budu dostojno raprezentirani u svojoj državi. — —e. GRUDA 25. obljetnica misništva. Prošle Nedjelje 10. o. mi. proslavio je naš gospar parok, mp. Dn. Du- šan Mičić, srebrni pir svoje mlade mise. Toga dana okupila se je lijepa kila svećenika i redovnika, sve- čarevih prijatelja. Uz slavljenje zvona i sa barjacima ispraćen je svečar u svečanom misnom ruhu od kuće do crkve, koja je tom zgodom bila iskićena ko mlada nevjestica. Svečana Misa bila je u irojci i sa vogjom mp. Da. V. Vodopićem, seniurom konavoskih paroka. Preko Mise pjevao je Pjevački Zbor iz Cavtata. Sve- čano slovo o časti i vlasti svećenika održao je iza Evangjelja mp. O. Frano Jurić, guardijan iz Cavtata, čestitajući svečaru na dosadanjem radu u vinogradu Gospodnjem. Poslije Mise ispjevana je svečana zahval- nica ,Tebe Boga hvalimo“ i svečar svečano otpraćen do kuće. Pred župnim dvorom sav narod na okupu čestita svom paroku i iskaza mu svoju ljubav lijepim darovima. Preko objeda palo je više lijepih prigodnih nazdravica, osobito ona dekana iz Cavtata prečasnog Dn.lva Dagoniga o misiji katoličkog svećenika u sa- dašnje doba. U najboljem raspoloženju gosti se uveče razigjoše želeći svečaru, da veselo proslavi i svoj zlatni pir. K. — (Ovoj se želji pridružuje i Uredništvo lista). Iz OPĆINE ZATON. Snijeg-led-bura. Obelnoj paroplovidbi. Općinsko Vijeće. | nas je pohodio sni- jeg, koji je i potrajao više dana; kada je pošao sni- jeg onda je nastao led na led, a i bura je počela svom žestinom da puha, tako da je sve skuhala a osobito zelje. Maslinama je nanijelo ovo nevrijeme dosta štete, a gospodarima će biti oko 30% manje ulja. — Obalnoj paropiovidbi moramo poručiti slijedeće : Ovo se drugi put dogagja da parobrod »Naš« mijenja li- niju, a da društvo o tom ništa prije ne javlja, pak tako se nanosi strankama štete i dangube. Dobro bi bilo, da društvo svaku promjenu meajavi bar 8 Jana prije barem: preko novina. Na I4/Xli. pripovijedao je jedan putnik na parobrodu »Naš«, da je došao iz Korčule sa parobrodoim »Lovrijenac« sa suprugom i dvoje djece u Gruž, a odatle sa »Naš« u Sugjurajna Šipan, te da ga više zapada vožnja iz Gruža do Ši- pana nego iz Korčule do Gruža, a Obalna ipak nema dobitka ! — Na našoj Općini leže mnoge stvari, koje čekaju vijeće da se riješe, a vijeća nikad. Regbi ča ove godine neće ni biti sazvano vijeće, već druge i to možda u ljeto, ako prije ne dogju izbori.