$

arodna Sv

DUBROVNIK 5. januara

1921.

God. II.

rt

l

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8.

Plativo i utuživo u Dubrovniku
y Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.

Izlazi svake srijede O GA i priopćena po posebnom cijeniku. — O
Sv: ž urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne  Svijesti. —
Pojedini broj Žika. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mne vraćaju

 

U novu godinu...

Ulazeći u treći decenij dvadesetoga vijeka
proživljava čovječanstvo teške krize. Krize idejne,
političke i socijalne. Veliki su umovi predvidjeli,
da će ovaj vijek biti vijek socijalnih revolta i
katastrofa, ako čovječanstvo ne krene novim
putevima. Petgodišnje je ratovanje samo pospi-
ješilo nuždu društvenog razvoja, kojemu su sve
pretpostave bile dane u kapitalističkom društve-
nom poretku. Materijalistički individualizam, koji
se temelji na sili jačega, doživljuje dijelom već
brodolom. Mnogi auktoritet je porušen i nema
više onih spona, koje bi obuzdale nezadovoljne
i ogorčene mase.

Nezadovoljni su pobjeditelji 1 pobjegjeni,
svi se osjećaju potištenim. | kao što nijedan
potres ne prouzrokuje harmoniju, nego uz tru-
jež i mnoge pozitivne vrednote ruši, tako i ratne
posljedice uz dobro nose mnogo disharmonije.
Vele, da ni pojedinci ni mase nijesu nikad e-
goističnije ni surovije te željnije užitka, nego li
poslije preživjelih potresa i sličnih katastrofa.
I danas vidimo u svim društvenim slojevima
veliku pohlepu za materijalnim užicima. Poje-
dinci gramze za zgrtanjem novca, a \osiromašene
mase žele, da iza mnogo katastrofa odahnu, a
i same nepoštegjene krizama, revoltiraju, zave-
dene zamamljivom demagogijom, koja im obe-
ćava raj na zemlji. I tako pojedinci reže na po-
jedince, klasa na klasu, narod na narod. Jedan
bi rad uživati na račun drugoga. Osjećaj je prava
i previše razvijen, a osjećaj dužnosti zatomljen.

Sve veze se prekidaju, a u prvom reda
najjača veza — religija. Kako i nt će? Nije li
vjera glupa bajka za bahate, a odraz postojećeg
kapitalističkog poretka za izrabljivane? Buržuj-
ska izmišljotina, pomoću koje plašt svoje žrtve,
da ih lakše izrabljuju ?

Materijalizam slavi slavlje, ali ujedno dršće
i pred skorom propašću. Neispuijena očekiva-
nja donose nužao sobom i razočaranje. Kona-
čno ipak pobijedi pravica i vječna ideja.

i *

Imade doduše socijologa, koj uče, da iu
društvenom razvoju vlada neka nižda, odregje-

. nost. Ideje su samo odraz postojićih gospodar-

skih odnošaja. No i sami regbi ine vjeruju u
svoje riječi. Jaka ideja djeluje i Ia razvoj dru-
štva. A najjača je bez sumnje om ideja, koja je
kroz stoljeća nepromijenjena ostaa, pokazujući
tako '/svoju apsolutnu EKO To je ideja
vječna. Kada ova obuhvati i prččme čovječan-
stvo, brzo i radikalno riješi sve političke i so-
cijalne krize. Najjača ideja, koju pozna čovje-
čanstvo jest kršćanstvo. Kršćanska ljubav i pra-
vednost najbolji su lijek svim duštvenim rana-
ma. Moral bez religije je apsur& Dok čitavo
čovječanstvo me prožme kršćans moral ne će-
mo riješiti svih političkih imperjalizama, soci-
jalnih izrabljivanja, a korupcije i gnjileži uprav-
ne, koja nas goni u piopast. ž
+. Mnogima je: smiješno, -da se i religija unaša
u javni život. Po tom u javni žvot ne spadaju

ni ideje, nego valjda samo gramzenje za vlašću,
čašću i novcem.

Kulturno je čovječanstvo uvidjelo, da se
svi problemi, koji muče misaonog čovjeka dadu
riješiti samu na temelju kršćanstva i već se stva-
raju dva tabora: Krist ili Antikrist, duh ili
materija.

Idući za tim ciljem odvajanja u ova dva ta-
bora, stupamo smjelo i odvažno u novu godi-
nu, da nastavimo rad oko jasne načelne orijen-
tacije širih slojeva naroda, okupljajući pod svoju
zastavu sve one, koji sa shvaćanjem dnevno mole:

. budi volja Tvoja
Kako na nebu fako i na zemlji i

 

Ideja Pučke Stranke.

U zadnjoj izbornoj borbi susrećemo se na poli-
tičkom polju i kod nas u Dalmaciji sa jednom novom
stranačkom grupacijom. Najmarkantnija pojava je sva-
kako pojava Pučke Stranke. Njezin nasiup nije važan
samo stoga, što se je afirmirala kao najjača stranka
u Dalmaciji odnijevši skoro trećinu svih glasova nego
i stoga što ona nastupa kao nešto novo ui političkom ži-
votu. Njezin je uspjeh u Dalmaciji nedvojben. Njezina
je brojčana nadmoć tim važnija što se njezin uspjeh
ne bazira na popularnim firmama poput Dra Trumbića,
niti na podražavanju negativnih istinkta biračkih masa
poput komunista, te egoističnih tendencija: poput zem-
ljoradnika, koji su i od službenog aparata bili snažno
podupirani, a da i ne govorimo o demokratima, za
koje su poglavari, općinski komesari, pa dapače i
namjesnici koplje lomili i ustrkali se pred izbore auto-
mobilima. Letjeli su i ministri, a njihovi se korteši služili
najnižim agitacijonim sredstvima, lažima, falsifikatima
i zlouporabama. I radikali vodili ministre i apelirali
na plemenske osjećaje. Svi ti na jednoj. strani bez ne-
kog pozitivnog programa, moćni, bogati, bahati i
brutalni, a s druge strane mlada Pučka Stranka kroči
ponosito s jasnim programom državopravnim, kuliur-
nim i socijalnim. Ne skriva ništa pred narodom, jer
nema što da skriva. Njezina bit, to je njezina program.
Siromašna, bez ikakvih fondova i automobila, uzdajuči
se u svijest svojih pristaša samosvijesno je dočekala
rezultat izbora. Njezino pouzdanje u svijest pristaša
bilo je tu i tamo moguće i netemeljito, jer je mnogi
inače idejni pristaša uskolebao zadnji čas pred pritis-
kom protivničkih kleveta i laži, a i polakomio se lije-
pim i zamamnim obećanjima. Baš zbog toga što se
njezin uspjeh ne temelji niti na sili niti na novcu,
demagogiji ni neispunjivim obećanjima, pa niti popu-
larnim imenima, najveće je jamstvo njezinog još većeg
uspjeha u budućnosti.

Imađe nešto jako i snažno, što će ovu stranku
jačati. To je moć ideja, koje ona zastupa. To su one
iste ideje, koje su u cijeloj srednjoj Evropi okupile
onaj elemenat, koji je stup svake države. U Njemačkoj,
Belgiji, Italiji, Francuskoj, Njem. Austriji, Poljskoj, pa
u Čehoslovačkoj. Ideja koja okuplja mase pučanstva u
drugim državama je vječna, za to i ove stranke nijesu
jedna momentalna pojava, niti kakva trenutačno ad
hoc skalupljena, bez busole vogjena masa. I sve one

sebične i tjesnogrudne  tedencije, koje ovom jakom

srednjo evropskom pokretu tu i tamo iz tamnih kutova
predbacuju nemoćni piskutavi protivnici, samo su ho-
tično omamljivanje i dokazuju kratkovidnost i kulturnu
ograničenost njihovu. Neka svi ti piskutavi glasići
upamte, da je ovo nešto jako, suažno, čime dvadeset
vjekova nije obračunalo. Javlja se u novoj savremenoj
formi nešto, što je no-živilo u dušama kultur-
nog čovječanstva, az&&da.Se budi; kao zaspali div kad

ga patuljasti prot škutom probudi.
e.

 
  
 
  

Proces razvoja dakako nije trenutačan, I kod dru-
gih maroda nije tako brzo išlo. I kod nas je trebato
tek stvoriti generaciju, koja će da izvede velika djela
duševnog i materijalnog preporoda. Našao se je čovjek,
poslan od Providnosti, koji je oko sebe okupio čete
omladine. Iz početka malen broj. Taj čovjek bio je
veliki, sada već pokojni biskup Mahnić. Ta je omla-
dina bila sretna, da je našla čovjeka filozofa, koji joj
je otvorio riove vidike i svratio pogled na velike ideje.
Još je ta omladina bila sretna, da jejednoga od najve-
ćih jugoslav. socijalnih političara imala za praktičnog
učitelja; učitelja, koji ju je učio, kako se velike krš-
ćanske ideje dadu praktično ostvarit na dobrobit naroda.
Krekovi socijalni tečajevi pod krošnjatim stablom bili
su joj ono, što sw drugim narodima visoke zgrade
socijalnih i političkih instituta. Trebalo je najprije od-
gojiti narodu vogja, a onda se je tek dalo raditi u
masama. Svaki i najidealniji pokret bez jakih protago-
nista i vodića osugjen je na propast.

Djelo odgoja ove inteligencije nije bilo lako. Sa
sveučilišnih katedara, u štampi učilo se je gledati na
svijet s drugih gledišta, a sada je trebalo gledati sa
visine. Trebalo se je popeti do velikog Kreka na sv.
Jošt. Trebalo je stvarati inteligenciju, koja će ploviti 4
uz struju, koja neće poput svojih drugova svršavati
nauke s jedinom težnjom, da si osigura što unosniju
karijeru. Pred rat bila je odgojena prva generacija. Ona
je već s uspjehom prokušala svoje sile u uarodu,
radeći na prosvjetnom polju. Kod nas u Dalmaciji, 1
gdje je izlazio list za seosku omladinu »Mladost« bio 3
je uspjeh neočekivan. Pred rat je bilo u Dalmaciji
preko 50 omladinskih prosvjetnih društava. Megjutim
je rat proždro neke od najboljih u Dalmaciji, a ne-
koliko posve još neizgragjenih jedinica podleglo je
ambijentu, u kojem se je za vrijeme rata našlo.

No još prije rata bili su redovi ove nove omla-
dinske generacije slabi. Na sveučilištima se nije s nji
ma mnogo računalo. Oni su doduše marljivo študi-
rali, pohagjali socijalne i gospodarske tečajeve, dobar
dio polazio i u inozemstvo, napose Belgiju i Nje-
mačku, da se upozna sa kulturnim i gospodarskim
organizacijama naprednih evropskih naroda. Druga je
omladina većinom gubila vrijeme u kafanama i u
besplodnim  megjusobnim stranačkim  natezanjima.
No sva pred rat dosta malobrojna i ako solidna or-
ganizacija, sada iza rata je brojčano ojačala. Dok
mnogim nekdašnjim njihovim protivnicima na sveuči-
lištu nema traga, danas ovi gjaci samosvijesno nastu-
paju i na našem zagrebačkom universitetu kao broj-
čano najača grupa. Nu ne samo, da je brojem najača
nego svojim kvalitetom imponira i svojim protivni-
cima. Možemo reći, da je to elita naše akademske
omladine. a buduća elita hrvatske, te jugoslavenske
inteligencije. Osim ua zagrebačkom sveučilištu (»Do-
magoj«) postoje jake organizacije u Liubljani (»Danica«),
Pragu (»Krek«), Beču (»Jug«) te Beogradu (»Dan«).
Ova je godine pošla i prva ekspedicija ove akadem-
ske omladine u Pariz te i tu otvorila svoj klub katol.
jugosl. akađemičara.

U ovoj omladini leži nada Pučke Stranke, leži
nada kršćanske Jugoslavije, jer samo omladina, koja
je zadojena velebnim idealima, oboružana strukovnom
spremom, kadra je, da nešto pozitivna uradi.

Ovi akademski klubovi doduše nijesu klubovi =.
Pučke Stranke, jer je na omladini, da se na sveuči-
lištima spremi za život, a ne politizira. Ali je isto tako
jasno, da nijedan odgojeni katol. akademičar ne će
stupiti u stranku, koja u svom programu snažno ne.

i

 

 

   
 

 

naglasuji — ideje, koje «danas zastupa jedino Pućka
Stranka. ON a će u tranci što šta nesavr-
šena usavršit, unijeti će novih vidika, uložit novih e-

će nepromjenjeno, a to =,

\nergija, ali ono bitno ostati
su: šćanstvo, nacijonali

       
       

  
 

 demokratizam.