$ arodna Sv DUBROVNIK 5. januara 1921. God. II. rt l Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 8. Plativo i utuživo u Dubrovniku y Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare. Izlazi svake srijede O GA i priopćena po posebnom cijeniku. — O Sv: ž urednik A. Fle. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Pojedini broj Žika. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se mne vraćaju U novu godinu... Ulazeći u treći decenij dvadesetoga vijeka proživljava čovječanstvo teške krize. Krize idejne, političke i socijalne. Veliki su umovi predvidjeli, da će ovaj vijek biti vijek socijalnih revolta i katastrofa, ako čovječanstvo ne krene novim putevima. Petgodišnje je ratovanje samo pospi- ješilo nuždu društvenog razvoja, kojemu su sve pretpostave bile dane u kapitalističkom društve- nom poretku. Materijalistički individualizam, koji se temelji na sili jačega, doživljuje dijelom već brodolom. Mnogi auktoritet je porušen i nema više onih spona, koje bi obuzdale nezadovoljne i ogorčene mase. Nezadovoljni su pobjeditelji 1 pobjegjeni, svi se osjećaju potištenim. | kao što nijedan potres ne prouzrokuje harmoniju, nego uz tru- jež i mnoge pozitivne vrednote ruši, tako i ratne posljedice uz dobro nose mnogo disharmonije. Vele, da ni pojedinci ni mase nijesu nikad e- goističnije ni surovije te željnije užitka, nego li poslije preživjelih potresa i sličnih katastrofa. I danas vidimo u svim društvenim slojevima veliku pohlepu za materijalnim užicima. Poje- dinci gramze za zgrtanjem novca, a \osiromašene mase žele, da iza mnogo katastrofa odahnu, a i same nepoštegjene krizama, revoltiraju, zave- dene zamamljivom demagogijom, koja im obe- ćava raj na zemlji. I tako pojedinci reže na po- jedince, klasa na klasu, narod na narod. Jedan bi rad uživati na račun drugoga. Osjećaj je prava i previše razvijen, a osjećaj dužnosti zatomljen. Sve veze se prekidaju, a u prvom reda najjača veza — religija. Kako i nt će? Nije li vjera glupa bajka za bahate, a odraz postojećeg kapitalističkog poretka za izrabljivane? Buržuj- ska izmišljotina, pomoću koje plašt svoje žrtve, da ih lakše izrabljuju ? Materijalizam slavi slavlje, ali ujedno dršće i pred skorom propašću. Neispuijena očekiva- nja donose nužao sobom i razočaranje. Kona- čno ipak pobijedi pravica i vječna ideja. i * Imade doduše socijologa, koj uče, da iu društvenom razvoju vlada neka nižda, odregje- . nost. Ideje su samo odraz postojićih gospodar- skih odnošaja. No i sami regbi ine vjeruju u svoje riječi. Jaka ideja djeluje i Ia razvoj dru- štva. A najjača je bez sumnje om ideja, koja je kroz stoljeća nepromijenjena ostaa, pokazujući tako '/svoju apsolutnu EKO To je ideja vječna. Kada ova obuhvati i prččme čovječan- stvo, brzo i radikalno riješi sve političke i so- cijalne krize. Najjača ideja, koju pozna čovje- čanstvo jest kršćanstvo. Kršćanska ljubav i pra- vednost najbolji su lijek svim duštvenim rana- ma. Moral bez religije je apsur& Dok čitavo čovječanstvo me prožme kršćans moral ne će- mo riješiti svih političkih imperjalizama, soci- jalnih izrabljivanja, a korupcije i gnjileži uprav- ne, koja nas goni u piopast. ž +. Mnogima je: smiješno, -da se i religija unaša u javni život. Po tom u javni žvot ne spadaju ni ideje, nego valjda samo gramzenje za vlašću, čašću i novcem. Kulturno je čovječanstvo uvidjelo, da se svi problemi, koji muče misaonog čovjeka dadu riješiti samu na temelju kršćanstva i već se stva- raju dva tabora: Krist ili Antikrist, duh ili materija. Idući za tim ciljem odvajanja u ova dva ta- bora, stupamo smjelo i odvažno u novu godi- nu, da nastavimo rad oko jasne načelne orijen- tacije širih slojeva naroda, okupljajući pod svoju zastavu sve one, koji sa shvaćanjem dnevno mole: . budi volja Tvoja Kako na nebu fako i na zemlji i Ideja Pučke Stranke. U zadnjoj izbornoj borbi susrećemo se na poli- tičkom polju i kod nas u Dalmaciji sa jednom novom stranačkom grupacijom. Najmarkantnija pojava je sva- kako pojava Pučke Stranke. Njezin nasiup nije važan samo stoga, što se je afirmirala kao najjača stranka u Dalmaciji odnijevši skoro trećinu svih glasova nego i stoga što ona nastupa kao nešto novo ui političkom ži- votu. Njezin je uspjeh u Dalmaciji nedvojben. Njezina je brojčana nadmoć tim važnija što se njezin uspjeh ne bazira na popularnim firmama poput Dra Trumbića, niti na podražavanju negativnih istinkta biračkih masa poput komunista, te egoističnih tendencija: poput zem- ljoradnika, koji su i od službenog aparata bili snažno podupirani, a da i ne govorimo o demokratima, za koje su poglavari, općinski komesari, pa dapače i namjesnici koplje lomili i ustrkali se pred izbore auto- mobilima. Letjeli su i ministri, a njihovi se korteši služili najnižim agitacijonim sredstvima, lažima, falsifikatima i zlouporabama. I radikali vodili ministre i apelirali na plemenske osjećaje. Svi ti na jednoj. strani bez ne- kog pozitivnog programa, moćni, bogati, bahati i brutalni, a s druge strane mlada Pučka Stranka kroči ponosito s jasnim programom državopravnim, kuliur- nim i socijalnim. Ne skriva ništa pred narodom, jer nema što da skriva. Njezina bit, to je njezina program. Siromašna, bez ikakvih fondova i automobila, uzdajuči se u svijest svojih pristaša samosvijesno je dočekala rezultat izbora. Njezino pouzdanje u svijest pristaša bilo je tu i tamo moguće i netemeljito, jer je mnogi inače idejni pristaša uskolebao zadnji čas pred pritis- kom protivničkih kleveta i laži, a i polakomio se lije- pim i zamamnim obećanjima. Baš zbog toga što se njezin uspjeh ne temelji niti na sili niti na novcu, demagogiji ni neispunjivim obećanjima, pa niti popu- larnim imenima, najveće je jamstvo njezinog još većeg uspjeha u budućnosti. Imađe nešto jako i snažno, što će ovu stranku jačati. To je moć ideja, koje ona zastupa. To su one iste ideje, koje su u cijeloj srednjoj Evropi okupile onaj elemenat, koji je stup svake države. U Njemačkoj, Belgiji, Italiji, Francuskoj, Njem. Austriji, Poljskoj, pa u Čehoslovačkoj. Ideja koja okuplja mase pučanstva u drugim državama je vječna, za to i ove stranke nijesu jedna momentalna pojava, niti kakva trenutačno ad hoc skalupljena, bez busole vogjena masa. I sve one sebične i tjesnogrudne tedencije, koje ovom jakom srednjo evropskom pokretu tu i tamo iz tamnih kutova predbacuju nemoćni piskutavi protivnici, samo su ho- tično omamljivanje i dokazuju kratkovidnost i kulturnu ograničenost njihovu. Neka svi ti piskutavi glasići upamte, da je ovo nešto jako, suažno, čime dvadeset vjekova nije obračunalo. Javlja se u novoj savremenoj formi nešto, što je no-živilo u dušama kultur- nog čovječanstva, az&&da.Se budi; kao zaspali div kad ga patuljasti prot škutom probudi. e. Proces razvoja dakako nije trenutačan, I kod dru- gih maroda nije tako brzo išlo. I kod nas je trebato tek stvoriti generaciju, koja će da izvede velika djela duševnog i materijalnog preporoda. Našao se je čovjek, poslan od Providnosti, koji je oko sebe okupio čete omladine. Iz početka malen broj. Taj čovjek bio je veliki, sada već pokojni biskup Mahnić. Ta je omla- dina bila sretna, da je našla čovjeka filozofa, koji joj je otvorio riove vidike i svratio pogled na velike ideje. Još je ta omladina bila sretna, da jejednoga od najve- ćih jugoslav. socijalnih političara imala za praktičnog učitelja; učitelja, koji ju je učio, kako se velike krš- ćanske ideje dadu praktično ostvarit na dobrobit naroda. Krekovi socijalni tečajevi pod krošnjatim stablom bili su joj ono, što sw drugim narodima visoke zgrade socijalnih i političkih instituta. Trebalo je najprije od- gojiti narodu vogja, a onda se je tek dalo raditi u masama. Svaki i najidealniji pokret bez jakih protago- nista i vodića osugjen je na propast. Djelo odgoja ove inteligencije nije bilo lako. Sa sveučilišnih katedara, u štampi učilo se je gledati na svijet s drugih gledišta, a sada je trebalo gledati sa visine. Trebalo se je popeti do velikog Kreka na sv. Jošt. Trebalo je stvarati inteligenciju, koja će ploviti 4 uz struju, koja neće poput svojih drugova svršavati nauke s jedinom težnjom, da si osigura što unosniju karijeru. Pred rat bila je odgojena prva generacija. Ona je već s uspjehom prokušala svoje sile u uarodu, radeći na prosvjetnom polju. Kod nas u Dalmaciji, 1 gdje je izlazio list za seosku omladinu »Mladost« bio 3 je uspjeh neočekivan. Pred rat je bilo u Dalmaciji preko 50 omladinskih prosvjetnih društava. Megjutim je rat proždro neke od najboljih u Dalmaciji, a ne- koliko posve još neizgragjenih jedinica podleglo je ambijentu, u kojem se je za vrijeme rata našlo. No još prije rata bili su redovi ove nove omla- dinske generacije slabi. Na sveučilištima se nije s nji ma mnogo računalo. Oni su doduše marljivo študi- rali, pohagjali socijalne i gospodarske tečajeve, dobar dio polazio i u inozemstvo, napose Belgiju i Nje- mačku, da se upozna sa kulturnim i gospodarskim organizacijama naprednih evropskih naroda. Druga je omladina većinom gubila vrijeme u kafanama i u besplodnim megjusobnim stranačkim natezanjima. No sva pred rat dosta malobrojna i ako solidna or- ganizacija, sada iza rata je brojčano ojačala. Dok mnogim nekdašnjim njihovim protivnicima na sveuči- lištu nema traga, danas ovi gjaci samosvijesno nastu- paju i na našem zagrebačkom universitetu kao broj- čano najača grupa. Nu ne samo, da je brojem najača nego svojim kvalitetom imponira i svojim protivni- cima. Možemo reći, da je to elita naše akademske omladine. a buduća elita hrvatske, te jugoslavenske inteligencije. Osim ua zagrebačkom sveučilištu (»Do- magoj«) postoje jake organizacije u Liubljani (»Danica«), Pragu (»Krek«), Beču (»Jug«) te Beogradu (»Dan«). Ova je godine pošla i prva ekspedicija ove akadem- ske omladine u Pariz te i tu otvorila svoj klub katol. jugosl. akađemičara. U ovoj omladini leži nada Pučke Stranke, leži nada kršćanske Jugoslavije, jer samo omladina, koja je zadojena velebnim idealima, oboružana strukovnom spremom, kadra je, da nešto pozitivna uradi. Ovi akademski klubovi doduše nijesu klubovi =. Pučke Stranke, jer je na omladini, da se na sveuči- lištima spremi za život, a ne politizira. Ali je isto tako jasno, da nijedan odgojeni katol. akademičar ne će stupiti u stranku, koja u svom programu snažno ne. i naglasuji — ideje, koje «danas zastupa jedino Pućka Stranka. ON a će u tranci što šta nesavr- šena usavršit, unijeti će novih vidika, uložit novih e- će nepromjenjeno, a to =, \nergija, ali ono bitno ostati su: šćanstvo, nacijonali demokratizam.