Si a

NARODNA SVIJEST

Br. 2

 

rici megju našim domorodcima sakupija milodare za
dovršetak nove škole u mjestu.

Njegova društvenost, vesela narav, dobro srce
svakoga je privlačilo: s mladosti veseo i zabavan,
uvijek u granicama uzorne pristojnosti ; sa starijim oz-
biljan, sa svakim ljubezau te je svačije srce privlačio.
Gostoprinstvu i darežljivosti malo mu je para.

Nagli njegov odlazak svakoga kao_zbuni, ali neka
je kiša lijevala, spontano bez ikakvih priprava i dogo-
vora nagje se oko njega mlagje i slarije, muško i
žensko, svak ga htio pozdraviti i ispratiti, Uz slavlje-
nje zvona, pucanje maškula, pod barjakom uz troboj-
nice isprati ga velika povorka, koja je sve više rasla.
Zdravice iznose kao svatovima.

Na rastanku pozdravi ga župnik, zahvali mu na
svemu, zaželi mt sreću i dobar put, stisne mu ruku
i poljubi ga u ime svijeh Ponikovaca. — Ganuće s
obe strane bilo je do suza kad se dijeliše s pozdravom
Preradovića: Zdravo, listu, naše gore — Navjesni
bolje sreće. — U listanju bo i tvojem — Javlja nam
se pramaljeće. — Pa kud išo il se mako, — Pratil
dobro svako.

A čast i Ponikovcima, je
i sam sebi sreću kuje.

 

 
 

  

 

 

 

 

zaslužne ljude štuje,
Prijatelji.
Pridvorje
(Odlazak župnika.) Poslije punih 18 godina odi-
jelio se od nas na novu godinu naš župnik Don Ivo
iig. Nemogu se nabrojiti sva ona dobra, koja je
nio za svoje župljane, jer je mnogo toga —
javna i tajna, Bio je pravi otac — osobite eiljivo-
sti — uzor sveć Radio je kao pčela sa nježnosti
golubice, a u duši plamtila mu je vatra za sv. vjeru.
Stekao je ljubav naroda, koji mu je na polasku
iskazao, da će ga se spominjati sa zahvalnošću.. Na
staru godinu prirediše mu nekoji domaćini oprosnu
večeru, gdje je glavar Dimnić pozdravio u ime mješ-
ćana i I, Obad u ime njegovih prijatelja. Učitelj Bur-
gjelez ocrtao je u kratko njegov rad u ovoj parohiji
i predao mu dar — pun značenja — da mu bude
trajna uspomena od njegovih parohijana. Društvo dje-
vojaka napose mu darovala kip Gospe od Lurda, jer
je požrtvovno, na osobiti način radio oko njihova uz-
goja. Sutri dan — novu godinu — mnoštvo ga je
naroda ispratilo što je najbolji dokaz, kako je bio
obljubijen. Radujemo se Cavtatu, što prima u svoj krug
uzor svećenika i plemenika radnika za dobrobit naroda.
(Novi župuik). Poslije polaska našega obljublje-
nog Don Iva Dagoniga u Cavtat, dogje u našu paro-
hiju mlad svećenik — brat Konavljanin Den Niko
Kusalić, da sije dobro sjeme ma narodnoj njivi. Poz-
dravio mas je onom ,Mir vami“. Taj pozdrav zagrijao
je srca svojih župljana, te se svi vesele njegovu do-
lasku i kliču mu: Dobro nam došao! Naprijed zapo-
četim putem! 16576)

 
 

 

   

  

iz K navala

(Nesreća u  Moluntu) Na Šćepan-dan neki
mladić iz: kuća gornjeg Molunta otide sam puš-
kom u lov, dok njegovigjarani odoše u crkvu k sv.
Misi. Kad je taj mladić idući gorom išao da preskoči
nekakav zid, nesiećom mu se odape puška i raznese
mu kožu na želudcu, a utroba iskoči van. Jadnik pri-
hvati rukama svoju utrobu i tako igjaše jedno 40 ko-
račaja. Brzo mu priskočiše u pomoć, te ga ukrcaše u
motor, da ga prevedu u grad u bolnicu, ali opet ne-
sreća — motor nije mogao da radi, pak ranjenik iz-
dahnu u motoru. Na dan sv. Mladijenaca bio je žalosni
pokopan. Ovaj se je slučaj nemilo dojmio svih mješćana.

Iz dubrovačke okolice.

(Zimski ribolov.) Dok su vladala kišljiva vre-
mena nije se ni zahtijevalo, da naši ribari zagaze u
more, nadalo se je, da će iza onih obilnih kiša i ju-
govina biti ulov obilan, bar gera. Zavladala su lijepa
vremena; naši ribari srnuli, al tog obilnog ulova ne-
ma. Nije čudo, nemaju bijedni ribari ni uza, da na
široko zapasuju, a i trakte su poderane i ostarile, Da,
narod bi i kupio uza, konca i mreža, kad je to pre-
ćerano skupo. Bojat se je i za ljetno ribanje, da na-
rod ne bude imao čim ribati. Preporučiti je našoj vladi
a u pomoć, te nabavi što im služi
inare i takove predmete, što

 
  
   

iz tugjine dogje. č
5 IE Iz Cavtata.
(Smrt vrijedne učiteljice) Na 8. t, mj. premi-
nula je poslije duge i teške bolesti gospogja Naza-
rena Gabrilović-Sirnig, umir. učiteljica. Dobra pokoj-
nica bila je uzorna kršćanka i veoma vrijedna i sa-
vjesna učiteljica. U Cavtatu je služila preko 20 go-
ina, te ostavlja kod svojih učenica i svih mještana
_ najbolju uspomenu. Ostavlja ucviljenog supruga, sina
_ Luja, pom. kapetana i dvije kćeri. Bio joj je priregjen

 
 

ž

krasan sprovod, kojemu je učestvovala mjesna.škola,
Cavtajska glazba, predstavnici vlasti i može se reći
cijeli Cavtat. Mir pepelu njezinu, a ucviljenoj obitelji
naše sančešće !

 

: /
Iz Jugoslavije.

Povjereništvo za prosvjetu na dalmatinskoj
vladi. Već je davno poznato, da ie prigodom sastava
drugog Vesnićevog kabineta pred više mjeseci bio
odregjen na dalmatinskoj vladi za povjerenika za pros-
vjetu profšsor Dr Lozovina, a na to je mjesto pred-
ložen od Pučke stranke. Sam je Regent već tada bio
potpisao ukaz, kojim imenuje Dra Lozovinu povjere-
nikom prosvjete u Dalmaciji.

Ali demokratu Dru Krstelju nije prijelo, da se je
Dr. Lozovina izjavio za program Pučke Sirante, pa
nije hiio uručiti Regentov dekret Dru Lozovini, prijeteći
se, da će prije demisijonirati kao predsjednik dalma-
tinske vlade, nego li izruči Regentov dekret Dru Lo-
zovini, tobože istaknutom Austrijancu. Svak se je čudom
pitao, kako to nije u Splitu bilo poznato, da je Dr;
Lozovina bio ausirijanac, za prevrata, kad mu je bilo
povjereno visoko mjesto i našem školstvu ? Kako se
je najednom navalilo na anstrijanštinu Dra Lozovine
pošto je prigrlio Pučku Stranku? Pa zar dr Krstelj
hoće da bude veći od ministarskog vijeća i Regenta?
Megjutim je Dr Lozovina pozvao dr Krstelja pred sud,
da dokaže svoje tvrdnje, nu Dr Krstelj nije se sudu
prikazao niti se dao zastupati, krijući se za poslaničkim
imunitetom, na što sud zatraži od parlamenia da mu
izruči Dra Krste

Kroz to vrijeme školske poslove u našoj pokrajini
izgleda nije imao iko da vodi, pa je pred malo dana
ministar Drašković pozvao dalmatinsku vladu, da pro-
vede dekret o imenovanju Dra Lozovine. To je napo-
kon potaklo dra Krstelja na demisiju i odlazak sa
predsjedništva dalmatinske vlade,

Napokon je Dru Lozovini prošlih dana izručen
dekret kojim je imenovan za prosvjetnog povjerenika,
pa je dne 5 o. mj. preuzeo svoju službu, da kao vrstan
stručnjak uspješno vodi školstvo u mašoj pokrašini.

Regent otputovao u Sarajevo. Na 6. ov. mj.
otputovao je regent Aleksaudar u pratnji svojih adju-
tanata u Sarajevo na lov. Zadržaće se 2—3 dana.

Jugoslavlia. Premda bi bilo najnaravnije, da
mašu državu nazovemo: Jugoslavija, to se srpske
stranke nečkaju, jer drže, da će se država, ako ju se
nazove: kraljevina sra, Hivata i Slovenaca, vani
smatrati više srpskom državom. Demokreti kojima su
usta u hrvatskim krajevima puna jugoslavenstva po-
našaju se dvolično, pa predlažu, da'se državu na-
zove: kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca — Jugo-
slavija, ne usugjuju se jugoslavensko ime metnuti na
prvo mjeste.

Slika konstituante izgleda ovako: 58 Komunista, 3
Rep. 10 Stcijal-demokrata. 2 Narodna socijalista.
38 Zemljoradnika. 93 Demokrata. 1 Neodvisni demo-

 

    

 

 
 

   
 

krata. 95 Radikala. 11 Narodni klub. 24 Jugoslaven-

ska Muslimanska Organizacija. 28 Pučka Stranka. Dr.
Trumbić. Ribarac (stari liberal). 1 poslanik iz Vojvo-
dine (Hrvat Bunjevac, vjerojatno uz zemljoradnike),
50 Radićevaca. 3 Frankovca. Naknadni izbori: Imaju
se provesti naknadni izbori: u okupiranom području
Dalmacije: 10 zastupnika, na Sušaku i Krku: 2 za-
stupnika. Onda bi bilo u konstituanti 431 poslanik.

Neprilika sa jedno i dvokrunašiima. Novčanice
od 1 i 2 krune silnim prometanjem već su tako istro-
šene, da je nemoguće s njima dalje raditi. Izgled im
je taki, da se upravo grusti kad ih čovjek pogleda.

Premda javljaju sa službenog mjesta, da će do-
skora doći do njihove izmjene, stvar se neprestano
zavlači, kao da se hoće natjerati publiku, da sama te
novčanice uništi i tako iz prometa povuče. Za kovani
sitniš javlja se, da na vagone dolazi — pak zašto se
onda ne pušta postepeno u promet?

Štrajk u ugljenokopu u Ivancu. U ugljeno-

kopu Ivanec stupili su rudari u štrajk. Razlog štrajka
je solidaran istup radi posljednjih vladinih fmjera.
Vlada misli da odmah poduzme shodne mjere, kako
bi se ovakvim komunističkim akcijama stalo na put.

Riješavarije radničkog pitanja. Javljaju iz Be-
ograda: Sastala se je u ministarstvu za socijalnu po-
litiku jedna veoma važna konferencija, na kojoj se
pretresao ekonomski položaj radnika i potvrdile se
mjere za riješenje radničkoga pitanja paralelno sa
vladinom akcijom protiv aatidržavnih elemenata. Kon-
ferenciji su prisustvovali svi interesirani ministri,

 

Povlačenje novčanica od 20 dinara. Upravni
odbor Narodne banke odlučio je, da se novčanice od
20 dinara (80 kruna) povuku u roku od 3 mjeseca
iz saobraćaja.

Povlačenje gvozdenog novca. Financijska uprava
zatražila je nadležno odobrenje, da se sitan gvozdeni
novac (heleri) povuče iz saobraćaja, pošto ih naš svi-
jet više ue priznaje za novac. h

Stanje štrajka u Trbovlju. Ovo je već četvrta
nedjelja rudarskog štrajka. U petak 17. prosinca ne-
pustili su kopači ugljena duboke jame i rovove. Pre-
ma vijestima iz Zagorja, Hrasnika i Trbovlja rudari
još nisu pošli na posao. U Trbovlju obdržavali su se

- sastanci rudara, koji su protekli vrlo živahno. Tarifni

odbor saveza rudarskih radnika predložio je opširnu
spomenicu kao odgovor na vladin ultimatum od 4.
o. mj. Rudari izjavljuju se .za velenjski nadnički si-
stem. Oni su za mješovitu komisiju, koja bi imala
odmah da izjednači dohotke trbovljanskih rudara sa
onima u Velenju. Komisija trebala bi da sviši svoj
rad u roku od 14 dana, a megjutim neka se sadašnji
primici radara povise za 25 posto. Predlozi tarifnog
odbora naišli su na znatne poteškoće u pogledu fi-
nanciranja i rentabiliteta.  Trbovljansko društvo još
uvijek ustraje na svom stanovištu samovlasnog povi-
šenja cijena ugljenu.

    
  
   

Hrvatske Pučke Novine“. Pod ovim naslovom
izlazi početkom nove godine 1921. u Sarajevu tjednik
za šire slojeve našega hrvatskoga naroda u Bosni,
koji će biti u prvom redu namijenjen našemu težaku,
a ne će pustiti s vida ni maloga čovjeka u varošu.
Godišnja. mu je pretplata 60 K, polugodišnja 30 K,
a mjesečna 5 K.

Našemu suboriocu želimo najbolji uspjeh!

 

Ne putujte u Ameriku !. Kako novine javljaju,
nastupilo je u Sjev. Americi zastoj u mnogim fabri-
kama i poduzećima, tako da je oko tri milijuna radnika
ostalo bez posla. Ovo silno zabrinjuje američke vlasti,
pa su odlučile, da kroz jednu godinu dana _ zabrane
useljivanje. Slična se nestašica rada osjeća i u Francuskoj.

Na ovo opozorujemo naš svijet, do bez velike
nevolje ne ostavlja rogjene grude, jer ga u tugjini
čeka besposlica, glad i pologano umiranje u nezdra-
vim i nesigurnim krajevima.

 

Obustavljeni listovi. Banskom je naredbom o-
bustavljeno izlaženje i raširivanje ovih listova: »Novi
Svijet« i »Radnik« u Zagrebu, »Radnička Riječ« u:
Osijeku, »Narodna Volja« u Požegi, »Radnička Stra-
ža« u Vukovaru i »Proletarac« u Virovitici — svi or:
gani i glasila komunističke partije.

 

 

 

e
Vijesti

Rijeka se je napokon oslobodila D' Aunuauzia,
koga je talijanska vojska prisilila na kapitulaciju i na-
redila mu da ostavi grad, koji je toliko pod njim
stradao. U Italiji se mije htio ni vratiti, već je krenuo
put Francaske, te novine javiše da se mastanio u
Avignonu.

Na Rijeci pak sastavljena je privremena vlada
riječke nezavisne države,: koja će se promijeniti, kad
bude omogućen povratak svim riječkim gragjanima,
koje je D' Aununzio prognao.

Koliko će slobode imati Jugoslaveni ma Rijeci
kazat će nam skora budućnost.

Političko mudrovanje italije. Talijanski su se
političari u borbi za prevlast na Jadranu držali po-
sebne logike. Oni su ovako zaključivali : Da zaštitimo
Mletke od konkurencije trebamo Trst; da zaštitimo
Tist, trebamo Rijeku;, da zaštitimo Rijeku, trebamo
Dalmaciju; da nam ostane Dalmacija, trebamo poseb-
nu Hrvatsku. U toj logici ima doista logike i takovo
talijansko umovanje nije se zaustavljalo kod Hrvatske,
nego je htjelo zahvatiti i Crnugoru i Srbiju i tako
otvorit vrata i put na istok imperijalističkom apelitu
Italije. Trst i Rijeka pod Italijom nemaju ni: izdaleka
one važnosti, koju bi.imali u Jugoslaviji, jer su olki-
nuti od svog prirodnog zalegja. Na Balkanu: pako
slomili su svoje rogove i turski i njemački i austrijski

i magjarski imperijalizam, pa ne bi ni talijanski bo-

lje prošao.
_ Ogromna D' Annunzijeva pljačka. Prošlih je

dana talijansku pogranična žandarmerija uhvatila 3

legionaša, koji su ukrali D' Aununzijevu. privatnu bla-

gajnu u iznosu od 20 milijuna lira. Legionaši su iz-'

javili, da taj novac potječe većinom od pljačke. Inače
se uastavlja evakuacija Rijeke. Talijanski je 73. pje-
šački puk otputovao iz Rijeke u Pulju. Na Rijeci vlada
mir. Jedino je u Dob gi
Jugoslavena i ardita, te su nastradali životom 3 ardita.

 

 

rinju došlo do sukoba izmegju '