NNENRRHE=zEINNSENI no nin ana ODA GU PRIMITI e SE ED 4 DO REED ti EDA DPSDNSSE NSRS GREDSNINSS ui ONE. Pa TR AJ O OP m Oo 25. .8 Z0aND o MAIOR CAS am m O 3 SA ne i poduprt, kao što je talijanski vinogradar od svoje vlade. Tko zna kako su se na laku ruku sa naše strane do sada sklapali trgovački ugovori te da su na upravi naše države čisto gospodske stranke ne bi se začudlo, da nam nenadno i jedan ovakav udarac dogje. Narodni su poslanici Pučke Stranke uputili stoga spomenicu na razna ministarstva upozoravajsći mje- rodavne krugove od kolike je važnosti ovo pitanje za naš narod, a napose težake u Dalmaciji. Da se prikaže vladi važnost ovog pitanja odiučilo je vodstvo Pučke Stranke u Sloveniji, da se saberu podatci iz posebnih krajeva o tom koliko vina se proizvagja u pojedinim predjelima ikoliko ljudi živi isključivo od vinogradarstva. Sva će Težačka Vijeća Pučke Stranke u Sloveniji održati protestne skupštine. Na mjima će prihvatiti oštre protestne rezolucije proti uvozu talijanskog vina. U Sloveniji će se sastaviti i potpisivati protesti, koje će tajništvo Saveza Težačkih Vijeća poslati zatim u Beograd Jugoslavenskom klubu Pučke Stranke sa zahtjevom, da ih izruči centralnoj vladi. Vinogradari! Radi se o vašoj koži. Ako Slovenci, koji nijesu isključivo vinogradari, kao što su dalma- tinski težaci ovako odlučno nastupaju, naši težaci treba, da ustanu na obranu svog opstanka, jer je to na život ili smrt. Mi ćemo stvar pozorno pratiti te ćemo javiti dalnji tok stvari i u dojdućim brojevima ćemo izvijestit što bi trebali naši vinogradari, da poduzmu. Težaci — vi- nogradari ! Na oprez. Težačko pismo. Kaže poslovica : stari grijesi, nova pokora. To je još uvijek i kod nas. Nove gusle, a isia pjesma, mr- žnja i nesloga, rak-rana i od prijašnjih vremena, žali- bože, danas mjesto sloge i jedinstva siju gori razdor megju narod, dok dogje i do krvoprolića. Ko je naj- više uzrok tomu ? Naša gospoda zastupnici, što se ni- jesu sastali, rukovali i pozdravili, a zatim lijepo i do- govorno, suglasno i pravedno, osnovali državni pra- vilnik, u smislu kako mogu biti barem djelomično za- dovoljni sva tri plemena i š njima vas narod, Srbi, Hrvati i Slovenci. Gospodo, zapamtite da uvijek treba biti ponizan i nitko preko noći nemože postati velik; zadovoljite se, jer je moglo biti i gore. Nek se spo- menu Srbi, da su do nazad malo godina stenjali pod turskim kopitom, a sada malo da nijesu izdahli u pandžama njemačkoga orla. Tako i Hrvati pocijepani od Nijemaca i od Magjara podnosili su njihove teške okove. Dakle Srbi i Hrvati bili su kao jedna operu- šana kokoš, pa da dobrc na ovo promisle i reku: e nije pravedno da ni mi više jedan drugoga progonimo, kako su nas progonili tugjinci, Ovo se sve dogagja, jer se nepozna narodna volja i narodni običaj. Jer inteligenca nezna što narod misli, radi i govori i ne- pozna što narod radi, kako se hrani i čim se zanima. Neznaju oni da je lakše odbiti sunce od nebeskog stožera, nego čovjeka od običaja. Naznadu da kako je njima bilo sveto Srpstvo, da je i nima Hrvatstvo, zato da budu svi narodi ravnopravni, a nipošto jedni nad drugim gospodari. Neznaju još ni to zašto je mnogi glasovao za komuniste. Glasovao je zato, jer narod misli, da samo zato što će doć pod dinastiju srpskog plemena dolazi pod Srbiju, a znajući da su komuniste republikanci, on je glasovao za njih, sa onom misli, da se i kraljević Marko bio za inad poturčio. Kad pridobiješ čovjeka silom, imaš neprijatelja, a kad ga pridobiješ bratskom ljubavi, tada teke imaš prijatelja. Slobodu narodima! I pod Austrijom smo imali op- ćinska vijeća i pokrajinske sabore, a sada da i to ne- mamo u slobodnoj Jugoslaviji. Svaka zadruga osnuje svoj pravilnik, pak tekom vremena nešto proširi, a nešto prikrati, jer se ništa nemože od jednom usavr- šiti. Čovjek treba da se uči dok god žlve, pa njegova nauka isto malo vrijedi njegovim potomcima, jer vri- jeme gradi i razvaljuje. Ovo sam se potrudio da napomenem našoj inte- ligenciji, da se opameti i požuri da što prije i pra- vedno sastave državni pravilnik, jer vrijeme trči, a smrt blizu, da i mi stariji ljudi vidimo srećnu i slo- bodnu našu domovinu Jugoslaviju i njezine narode u zadovoljstvu : Srbe, Hrvate i Slovence. ; P. L. seljak Broce. Dopisi. P Blato. (Potankosti o nesreći), Dne 31/XlI. 1920. po- slije podne nekolicina ribara uhvati u šabaki jednu minu. Dovukoše je u Gršticu i ostaviše ma kraju s namjerom, da spase iz nje eksplozivni materijal. _ NARODNA SVIJEST O tome se posavjetovaše sa nekim prijateljem, kojoj se je za vrijeme rata bavio s minama, dapače ga za- moliše, neka bi on digao kapsul s nje. Onu toga ne htijaše da učini a i njih odvraćaše, jer mu se činjaše da oma nije onaj sistem koji je njemu poznat. Ali četvorica drugova ne htjedoše da poslušaju, nego na- protiv pogjoše da sami izvrše svoj naum. Jedan je od njih i udario po njoj. Jasno je da je u taj čas eksplodirala i razmrskala svu četvoricu. Ali kao da nezasitna smrt ne bijaše zadovoljna. Trebalo je da padnu još dvije sasvim nevine žrtve; jedan starac od 70 godina, koji se je malo podalje bavio svojim po- slom i jedan dječak od 8 godina, koji takogjer ne bi- jaše u nikakovoj svezi s njima. Onaj koji ih odvra- ćaše od namisli ogluši uslijed jakog zvuka. — Ko- misija nije dolazila na lice mjesta, budući način smrti bijaše svakomu dobro poznat. Istog dana bijahu do- neseni u mjesto njihovi sakupljeni komadi. U Nedjelju pak na 2/1. bi im priregjen veličan- stveni sprovod. Tužna je povorka, sa glazbom na čelu, krenula iz radničkog kina na »Novo grobište«. Na rastanku sa pokojnicima, izrekoše desetorica nad- grobno slovo, Naše mjesto još nije doživjelo ovako- Bi 3 vog slučaja, pak je na osobit način djelovao na njega gubitak šestorice sinova. i Treba istaknuti požrtvovnost naše mlalosti jed- nog i drugog spola, koja se nije žacala da žitvuje i cijelu jednu noć e da se može na što veličnstveniji način oprostiti od svoje braće. Za sprovodon je išlo preko stotinu vijenaca i kita cvijeća. Početa godine 1921. ostati će duboko usječen u srcu svak«g Blaća- nina, pak će ga se uvijek sa grozom sjedti, Neka Svevišnji ukloni od nas svaki takav i sličan slučaj, a milim pokojnicima neka je zemlja laka. Velostrajjanin. IZ čilipa Na osvit Subote 14. o. mj. okolo tri ssa poslije ponoća udari grom u zvonik naše župne rkve, te pokvari munjovod i raskida svodilo u više komada. U crkvi popucaše staklena okanca tako i namnogim kućam u blizini crkve, Munjina je upalila i umpor u skladištu Seoske blagajne, te uz svu pomoć sljaka da spase sav sumpor izgori i još mnogo drugog materi- jala, što je u škladištu bilo. Velika je šteta tite nane- sena koliko crkvi, toliko i Seoskoi blagajni dotično seljacima, koji će sada morati tražiti novi sutpor. Iz Jugoslavije. Svečani otvor konstituante. Na 14. o. mj. je bila konstituanta otvorena Regentovom prijestolnom besje- dom. Sam govor Regentov donosimo na prvoj stranici. U svečanoj se je povorci dovezao Regent do zgrade konstituante. Pred ulaskom u konstituantu in- tonirala je glazba kombinovanu narodnu himnu. Pred- sjedništvo je skupštine i ministarstvo dočekalo Re- genta na ulazu. Pozdravivši ga kratkim govorom, za- molio je predsjednik da ugje u dvoranu. Regent je na to ušao u dvoranu, gdje su ga poslanici stojećke burno pozdravljali. Prisutni su svi poslanici osim Radićevaca i komunista. Po pročitanoj besjedi nastalo je burno klica- nje: »Zivio!« Zatim se je Regent, zahvaljujući na ovacijama, odvezao u dvor praćen od g. Pašića. Pitanje sastava vlade. Vlada Nikole Pašića na- stoji, da produži život. No u to je teško vjerovati. Muslimani su odbili sudjelovanje u vladi bez pred- stavnika Hrvata i Slovenaca. Vlada se je na to obra- tila zemljoradnicima ne bi li je oni spasili. Imade megju zemljoradnicima ljudi, kojima rastu zazubice za nekim ministarskim stolicama, a pred- njači im poslanik Franić iz Dalmacije, On je inače demokratskih načela. No megju zemljoradnicima nema sloge u svim pitanjima. Jedino se slažu u pitanju agrarne reforme, Dapače vele, da imade megju njima i republikanaca. Imade autonomista, federalista i cen- tralista. No što je najglavnije, oni se boje, da bi stu- pivši u vladu izgubili pristaše megju narodom. Znadu takogjer, da neće moći izvršiti svojih obećanja, pa će im narod reći, da su ih prevarili. Budući da je bez većine, morao bi Pašić predati demisiju ministarstva, po svim načelima parlamentarizma. On naprotiv sa- ziva i dalje sjednice konstituante. Dapače su i pre- govori za popunjenje vlade na neodregjeno vrijeme odgogjeni. Muslimani su preuzeli na sebe ulogu, da izglade nesuglasice izmegju vlade i opozicije. No te- ško je vjerojatno, da će doći do sporazuma izmegju opozicije i ljudi, koji sačinjavaju ovaj ministarski kabinet. — U zadnji čas dolaze vijesti o popuštanju vladinih stranaka, te bi državna kola krenula u bolje. »Narodne garde“. U nekim djelovima naše dr- žave počelo se je osnivanjem ,narodnih garda“. Po- četak im je u Bosni. To su organizacije patriotskih gragjana, kojima je stalo do dobra otadžbine i koji moraju u ovim teškim danima pomoći državnim vla- stima pri uništavanju razornih i protudržavnih eleme- nata.“ Te garde vojnički organizovane dobile su da- pače i oružje od viade. Vlada tim priznaje, da ona nije kadra uzdržati red, dakle nije kadra da vrši glavnu svoju zadaću, t. j. čuvati pravni poredak, Koji se pravni zaključci dadu iz toga izvesti ne ćemo u to sada ulaziti. Praktički bi to značilo, da unaprijed svak mora da sam misli za svoju zaštitu. Još gore. Dok se s jedne strane kupi od posjednika oružje, s druge se strane dava oružje ljudima, koji nijesu dali nikakve garancije, da će se ono upotrebiti za zaštitu javnog poretka. Oni sad mogu svojim kriterijima prosugjivat, ko je prijatelj a ko neprijatelj države. Pravni poredak je kod nas dakle degradiran na Albaniju. Čini nam se da kod zadnjih izbora u Bosni i Sremu — gda su se garde organizovale — nije izabrano mnogo ;omuni- sta, pak ne znamo zbog čega vlasti smatrajupoložaj tako očajnim. Ne dade se zaključit drugo, neo da se Hrvate i Muslimane uopće smatra tim ,protudravnim“ elementom. U nekim su mjestima novoosnovane gade sma- trale svojom prvom zadaćom, da razlupaju natpise pisane latinicom. Klub je Pučke Stranke odluio, da zajedno sa muslimanima i Narodnim klubom piduzme energične korake kod vlade, napose da se sine na kraj zulumima, koji su na mnogim mjestima već do sada počinjeni od +gardista«. Kada Pribićević govori. Poznata je stva, da u našem poliličkom životu igraju najvažnije ulog ljudi nedorasli svojim položajima. Jedan od takvih > i mi- nistar Svetozar Pribićević. Nedavno je držaou Za- grebu govor, kome bi demokrati titjeli dati znaj go- vora kojeg državnika - poput Cavoura ili Bismrcka. Megjutim je g. Svetozar pokazao ne samo da nje ve- lik državnik, nego još gori upravnik. Poznato j, da je Pribičević bio ministrom unutrašnjih poslovz da pače, da na.to mjesto i sad aspirira. Na tom b; mje- stu morao biti stručnjak, koji će osobito sada mati i provesti onakvu organizaciju, kakvu ustav pnpiše. Megjutim je Pribičević pokazao, da ne znade raliko- vati niti temeljne pojmove upravne nauke, a kano li, da bi bio upravni stručnjak. On n. pr. miješa pjam decentralizacije sa pojmom dekoncentracije, koa se dva pojma bitno razlikuju. Kod dekoncentracije ima- demo jedino ministarstvu odgovorne upravne činivni- ke, dok su kod decentralizacije oni odgovorni gred- stavništvu oblasti kojom upravlaju. = * Držanje Protićevo. Na sjednici konstituante od 12. o. mj, pročitana je odreka Stojana Protića na mandatu. Pismo, što ga je on uputio predsjednišvu konstituante glasi: ,Ustavotvornoj skupštini! Ja sm izabran na dva mjesta u dva izborna kotara: u iš- kom i u kruševačkom okrugu. Po članu 15. i 85. z- bornog zakona treba da se izjasnim primam li se u- opće mandata poslaničkog i za koji izborni okrig. Moram: se ispovijediti ustavotvornoj skupštini, da san u neprilici, kako da se opredijelim. U taj položaj sti- vio me je privremeni poslovnik ustavotvorne skupštine Po članu 8. privremeriog poslovnika trebalo bi da po: ložim zakletvu »pošto su poslanička punomočja pre. dana i ovjerovljena. Ja te zakletve nijesam položio iz razloga političkog i smatram, da je član 8. jedna krup- na politička netaktičnost. Kako po istom članu poslov- nika »poslanik dok ne položi uredno zakletvu ne mo- že vršiti poslaničkih dužnosti«, ako to ostaje u važno- sti i dalje, moram izjaviti, da ne mogu primiti ni jed- noga ni drugoga mandata. U protivnom slučaju, ako se smatra, da pored ove navedene odredbe čl. 8. pri- vremenog poslovnika i ne polaganja zakletve ja mogu vršiti poslaničku dužnost — onda izjavljujem, da se primam mandata za izborni okrug kruševački. — 24. decembra 1920. — Stojan Protić, nar. poslanik. _ Kad je čitana ova izjava vikali su demokrati na Protića, dok su ga radikali branili. i —G. Protić nije istupio iz radikalne stranke, niti kani to učiniti. On je jedino nezadovoljan sa dosadaš-