Str. 2. Težačko pismo. Za doba moje mladosti, to jest nazad 80 i 40 godina, sjećam se dobro, kako su onda dolazili k nama često prosjaci svake vrsti. Za nekoliko godina prije rata to se je prosjačenje bilo gotovo više i zaboravilo. Narodi su se bili nešto oporavili i rijetko bi nas kad pohodio koji prosjak. Nadošla su sada onet ona stara vremena prosjačenja, i eto ti nam ih svaki dan stiže jedan drugoga. Pusta li prizora: Rat nam je predao 100 miljunaša a 1000 prosiaka. Tko ovo nerazu- mije neka prouči ove brojke: 1000 prosjaka u si- NARODNA SVIJEST romaštvu nezadovoljni, prevlagjuju 100 bogatih u raskoši i obilnosti, pa nije čudo da se dogagja ono, što se dogagja i što će se dogoditi na svijetu. Boga- taši se tove u raskošama a siromasi, sakati i siročad plaču suznim očima otucajući tugja vrata pitajući mi- lostinju. A kaže poslovica: nevolja zakona nema, pa kad prevlada broj prosjaka i siromaštva, valja da se dogagia svako zlo. Na ovo neka računa i naša vlada, koja znade da većina svukuda odlučuje, Pa neka radi za popravljanje u narodu nevolje, koju mu je rat pro- uziočio, a ne vodit ludu borbu, za propast sebe i naroda. P. L. težak Broce. Iz Jugoslavije. 4 Konstituanta. Kad se je konstituanta iza božić- nih praznika sastala — otvorena Regentovom prije- stolnom besjedom — glavni joj je posao bio, da pro- mijeni poslovnik, koji je onemogućivao svaku raspravu narodnim poslanicima i svaku kontrolu nad upravom. Za izmjenu poslovnika je sastavljen poseban odbor. Pošto poslanici Pučke Stranke, Narodnog kluba i ko- munisti nijesu položili zakletvu, nijesu oni mogli ni birati članove za taj odbor. I tako su u nj ušli skoro samo radikali, demokrati te zemljoradnici, Dvije naj- glavnije stvari megjutim nijesu promijenili i to onu ustanovu poslovnika, koja kaže, da poslanici ne mogu vršiti svoja prava, dok ne polože zakletvu i drugo, da za prihvat ustava treba samo jednostavna većina, a ne dvije trećine kako to traži Pučka Stranka. Pitanje je što će sada biti? Hrvatske i Slovenske stranke su sađa u konstituanti u manjini. Iako Pašićeva vlada nema većine u konstituanti, nema je ni opozicija, pa je jedino tako moguće, da radikali i demokrati vladaju bez većine. Drugo bi nešto bilo, da su i Radićevci došli u konstituantu. Stranke, koje su proti vladi, bile bi jače, nego li su stranke, koje sada vladaju. Vlada bi Nikole Pašića morala dati ostavku, a Regent bi potražio zgodnijeg čovjeka, nego li je Pašić. Taj bi tada imao sastaviti vladu od hrvatskih, srpskih i slo- venskih stranaka. Prošlih je dana bio u Beogradu iza- slanik Radićeve stranke i sam je u klubu zastupnika Pučke Stranke priznao, da- interes Hrvata traži prisut- nost svih hrvatskih zastupnika. Sada ćemo vidjeti hoće li Radiću biti više stalo do interesa Hrvata ili do svoje popularnosti ! Dr. Trumbić s republikancima. Beogradski ii- stovi pišu, da će se dr. Trumbić u pitanjima ustava držati bloka socijalnih demokrata i republikanaca, izgleda, da će u ustavni odbor ući kao kandidat nji- kove liste. e + Vojvoda Živojin Mišić. Na 20. o. mj. premi- nuo je u Beogradu najveći časnik u mašoj državi, vojvoda Mišić. Njegova je smrt duboko dirnula sve vojničke krugove, pa i samog Regenta Aleksaridra. Najvišu vojničku čast vojvode dobio je g. 1914. po- slije oslobogjenja Beograda od Austro-magjarskih četa. Na 22. o. mj. priregjen mu je ma državne troškove veličanstveni pogreb, a cijeli Beograd bio je u crnini, Iz oficirskog doma krenula je povorka u Sabornu cr- kvu, a kraj dvora ušao je u povorku i sam Regent. U crkvi je izrečeno više govora. Na lijes mu je po- loženo više vijenaca megju ostalim od Regenta, voj- ske, vlade, neoslobogjenih Hrvata Istre i Otoka. Ve- liki lovor-vijenac'od čistog zlata s natpisom: ,Fran- cuska vojvodi Mišiću“, položen je od francuske vlade. 1 talijanska vojska je položila vijenac s vrpco m. P. u m. Raspuštene ,narodne garde“. U prošlom smo! broju javili, da se u nekim predjelima naše države osnivaju tako zvane ,garde“ tobože protiv komunista, 4 Zapravo da uznemiruju miran narod. Narodni je po- slanik Pučke Stranke dr. Janko Š imrak upravio pisma ministru unutrašnjih poslova i ministru rata, u kojima iznosi primjere kako su ,gardisti“ uznemnirivali mirne seljake, a naročito pristaše i vogje Pučke Stranke u Srijemu. Ministar je Drašković pismeno odgovorio dr. Ši- snraku, da će sve ove garde biti raspuštene, 4 proti onima, koji su činili nasilja, da će biti provedena is- traga. Gardistima se oduzimlje oružje, a oni, koji su im ga bez ovlasti dali, biti će pozvani na odgovor- nost. Tako će u mnogim mjestima biti uspostavljen miir, a spriječiti se mnoga nedjela neodgovornih za- štitnika mira i reda, a stvaratelja nereda. Obveznice pred-ratnih zajiiova bivše Austrije i Ugarske mogu se žigosati do 15 marta o. g. zaključno. Ovaj se rok neće više produžavati. Ova zadnja višiće se samo kod Delegacije Ministarstva Financija (Glav- na Blagajna) u Splitu. Ovakvih nam treba! Prigodom kandidature po- znalog demokrata dr. Veljkovića, beogradski , Balkan“ iznosi kako bi taj gospodin bio zanešeni ljubiteij po- reza. Dr. Veljković ima u Beogradu kuću s 24 sobe a on je poreznoj oblasti naložio povišicu najamnine s iznosom od 3600 dinara godišnje dok je uopće po- znato da danas u Beogradu najamnina stoji za jedan stan gotovo mjesečno toliko. Dr. Veljković je usto bankovni ravnatelj, pa je poreznoj oblasti naznačio svoju plaću s 3000 dinara na godinu. Tako rade pro- tiv države, kada se radi o njihovu džepu, ta visoka gospoda, koja inače imaju svu državotvornost i sav patriotizam u zakupu, kao sva moguća državna ko- rita. — Ko će iza ovoga da bude voljan plaćati po- rez, ako mu se na taj način uklanjaju bivši i budući ministri financija. Zabranjene novine — vojnicima. Kako jav- ljaju, beogradska je vojna uprava zabranila vojnicima čitati sve listove, koji ne izlaze u Srbiji. Tako naši hrvatski i slovenski vojnici ne mogu u vojništvu da čitaju nego samo srpske listove. Samo naprijed za jedinstvo ! Talijanski konsuli za okupirano područje, koje po rapalskom ugovoru Talijani moraju napustiti, već su ne samo odregjeni, nego su u Šibeniku i u Kor- čuli već zauzeli svoja mjesta. Po tomu se računa, da bi Talijani imali otići kroz prvu polovinu februara. Bilo bi već vrijeme da se i to pitanje riješi ! I u Du- brovnik dolazi generalni talijanski konsul. Povišenje želj. tarifa ? Neki listovi javljaju, da se u ministarstvu saobraćaja bave mamjerom, da se osobne i tovarne tarife ponovno povise, jer da do- sadanji prihodi ne pokrivaju režije. Ako gospoda u istom ministarstvu misle, da do kraja utuku našu tr- govinu i privredu, onda moraju i ovo zaključiti. Neka gledaju da saobraćaj bude što bolji i redovitiji pakće biti i promet veći i eto onda i većih prihoda. Teške kazne za kriomčare. Iz Beograda jav- ljaju: Da se spriječi kriomčarenje, koje je u posljed- nje vrijeme znatno oštetilo državnu blagajnu, izragjena je u ministarstvu financija naredba za koju kažu, da predvigja najdjelotvornije mjere u borbi protiv kri- omčara. Pored ostalih kazna predvigja se i do 10 godina robije (najveća kazna do sada bila je 1'g; Proračun ministarstva vjera. U ministarstvu vjera potpisana je uredba o centralizaciji cjelokupne crkvene vlasti pravoslavne crkve. Prema toj uredbi najviša će zakonodavna vlast biti crkveui sabor, a najviša upravna i izvršna Sinod. U istom ministarstvu izragjuje se proračun za god. 1921.-22, Dosadanji je iznosio 6,972.420'80 dinara, a obuhvaćao je lične iz- izdatke na svećenstvo i činovništvo katoličke, pravo- slavne i svih ostalih konfesija naše zemlje. Budget za ovu godinu bit će znatno povećati. Milijun dinara za Demokratsku propagandu. , »Novi Čas« donosi, da je ministar prosvjete g. Sveto- zar Pribičević u državnom proračunu za 1921. odredio svotu od milijun dinara za nekakovu »propagandu državne misli u Sloveniji.« Potporu će od ove svote dobivati razna kulturna društva. »Novi Čas« oštro pro- testira protiv ove stavke u ;proračenu, koja nije ni za što drugo, nego za propagandu demokratske stranke! Zar da še narodnim novcem podupiru agitacije i propa- gande »d&mokratske« stranke ? izbori u Istri. S obzirom na izbore, koji će se naskoro višili u Istri, piše , Edinost“ izmegju ostalo- ga : Jugoslaveni ješnio u srcu i u duši! Jugoslaveni jesmo i ostajemo ! Nalazimo se u našoj zemlji i os- se — (3.11. 1721.—3..11,.1921,) u moćnik. stolne crkve. Pri- Br. 4 tajemo! Prava, koja branimo, nisu nam osigurana nikakvim mirovnim ugovorom, dala nam ih je narav kao što nam je narav dala i dnboko osvjedočenje, da u Italiji nikada ne ćemo postati Talijanima. Narav nas je uputila da se ustegnemo od svečanosti proglašenja aneksije i da se ponašamo tako, kako se ponašaju svi svijesni i savjesni narodi svijeta.“ Uslijed sni pisanja organa Slovenaca talijanska je štampa jak uznemirena i žestoko se obara protiv iredentizma. Pišu nam iz Čilipa: U prošli petak okolo šest sati ipo, u prvi suton navališe komile na kuću g. Pepa Krilanovića. Bilo ih je, što se opazilo, desetak nji obučenih u oficirskim odijelima, a oboružani do zuba. Malo prije domaćin &. Pepo Krilanović otputovao željeznicom na Grudu, a iza njegova polaska navališe šestero njih u kuću, te odma zaprijetili gospogji, da donese pare i zlato ili da će joj ubiti dijete. Gospogja prisutna duha reče: »Zlato ne držimo u kući otkada porobiše Levatu, a novaca što imam dat ću vam; da ste jučer došli bilo bi više, al danas moj muž ponio sobom novce za tr- govinu.“ Ode do blagajne, te im donese okolo osa- mnaest hiljada kruna. U to se služinčad stala kriviti : »U pomoć, lupeži navališe u kuću.“ Začuli to čuvari stacije željeznice i još neki, te su se tute trefili i stali pucati iz pušaka. Oni što su okolo kuće stražili, otvo- rili vatru iz pušaka protiva željezničkoj staciji, a oni iz kuće stali bježati na nos i na vrat. Začuli bližnji cikanj od pušaka, tei oni počeše se javljati pucnjavom. |- Što bi rukom od ruku udario čitav komšiluk bližnji bi pod oružjem. U to stadoše zvona zvoniti, pucnjava pušaka se razlijegati, te dozivati gornje seljane, da ih dočekaju na klancima. U malo vremena sve bližnja sela: Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Komaje sva pod oružje ustalo, al utaman, lopovima ni traga. Dok su od kuće g. P. Krilanovića bježali preko polja za njima se je pucalo, te se je čulo gdje jedan zaviče: ,,Pogi- boh braćo !“ Al sutra dan ni lopova ni traga krvi. Gradske vijesti. Prosiava 200-te obljetnice prenosa sv. Moči godom ove obljetnice biskupski je ordinarijat izdao slijedeći proglas : Dubrovčani ! Megju ostatcima, koji još dan danas spominju nekadašnju slavu i moć našeg grada, ubraja se u pr- vom redu glasoviti Moćnik naše Stolne crkve, koji je zapravo svjetska rijetkost, a u kome se uz oveći ko- mad drva Križa Isukrstova i sv. Pelenice čuvaju razne sv. Moći Božjih Ugodnika još iz najstarijih vremena kršćanstva. Stari naši velikim trudom, a još većim izdacima uložiše sve sile, da svoju rogjenu grudu urese tim neprocijenjenim blagom. Na veliki blagdan našeg nebeskog Parca Sv. Vlaha vrši se ove godine dvijestota obljetnica, otkada sv. Moći — iza strašnog potresa od 6. aprila 1667. iskopane ispod ruševina i za 54 godine privremeno sahranjene u kaptolu dominikanske crkve — bjehu položene god. 1721. u sjajni Moćnik naše Stolne Crkve. U taj dan će se po običaju u svečanoj procesiji po našem gradu nositi te sv. Moći, kojima će po iz- gledu naših pregja iskazati dužnu počast svi oni, koji budu sudjelovati našem domaćem tradicijonalnom sla- vlju Sv. Vlaha. A da se bar donekle odužimo ovogo- dišnjem svečanom pomenu, odregjujemo za tu pri: godu: da se Moći sv. Vlaha procesijalno prenesu u Nedjelju dne 31. o. mj. u 4#4 s. po p. iz Stolne crkve u Njegovu crkvu prije nego započne svečano Trodnevlje u Svečevu čast; i tu da ostanu izložene za cijelo Trodnevlje ; a uoči sv. Vlaha (srijeda 2. II.) u 4s. pop. da se procesijonalno odnesu do crkve OO. Dominikanaca a odatle povrate u Stolnu Crkvu. Pozivljemo pravovjerne, da u što većem broju budu pobožno sudjelovati ovim procesijama. Pod sjenom moguće zaštite našeg Sv. Parca i ostalih Svetaca, kojih smrtne ostanke častimo, nek naš mili Dubrovnik cvati i naprednje kao biser-grad u mladoj Jugoslaviji u svakoj duliovnoj i vr&menitoj blagodati. : i Proglas festanjulA. Ovogodišnji festanijuli izdali su ma vrijeme lijepi patrijotski proglas, koga u cje- lini prenosimo : Dubrovčaui Grada i Okolice! Stara, ali uvijek draga, u srcu a od nas najčistija radost, opet | se vraća i ove godine, da nam: ovešeli dušu, da niš