Str. 2.

Težačko pismo.

Za doba moje mladosti, to jest nazad 80 i 40
godina, sjećam se dobro, kako su onda dolazili k nama
često prosjaci svake vrsti. Za nekoliko godina prije
rata to se je prosjačenje bilo gotovo više i zaboravilo.
Narodi su se bili nešto oporavili i rijetko bi nas kad
pohodio koji prosjak. Nadošla su sada onet ona stara
vremena prosjačenja, i eto ti nam ih svaki dan stiže
jedan drugoga. Pusta li prizora: Rat nam je predao
100 miljunaša a 1000 prosiaka. Tko ovo nerazu-
mije neka prouči ove brojke: 1000 prosjaka u si-

NARODNA SVIJEST

romaštvu nezadovoljni, prevlagjuju 100 bogatih u
raskoši i obilnosti, pa nije čudo da se dogagja ono,
što se dogagja i što će se dogoditi na svijetu. Boga-
taši se tove u raskošama a siromasi, sakati i siročad
plaču suznim očima otucajući tugja vrata pitajući mi-
lostinju. A kaže poslovica: nevolja zakona nema, pa
kad prevlada broj prosjaka i siromaštva, valja da se
dogagia svako zlo. Na ovo neka računa i naša vlada,
koja znade da većina svukuda odlučuje, Pa neka radi
za popravljanje u narodu nevolje, koju mu je rat pro-
uziočio, a ne vodit ludu borbu, za propast sebe i
naroda. P. L. težak Broce.

 

Iz Jugoslavije.

4

Konstituanta. Kad se je konstituanta iza božić-
nih praznika sastala — otvorena Regentovom prije-
stolnom besjedom — glavni joj je posao bio, da pro-
mijeni poslovnik, koji je onemogućivao svaku raspravu
narodnim poslanicima i svaku kontrolu nad upravom.
Za izmjenu poslovnika je sastavljen poseban odbor.
Pošto poslanici Pučke Stranke, Narodnog kluba i ko-
munisti nijesu položili zakletvu, nijesu oni mogli ni
birati članove za taj odbor. I tako su u nj ušli skoro
samo radikali, demokrati te zemljoradnici, Dvije naj-
glavnije stvari megjutim nijesu promijenili i to onu
ustanovu poslovnika, koja kaže, da poslanici ne mogu
vršiti svoja prava, dok ne polože zakletvu i drugo, da
za prihvat ustava treba samo jednostavna većina, a
ne dvije trećine kako to traži Pučka Stranka. Pitanje
je što će sada biti? Hrvatske i Slovenske stranke su
sađa u konstituanti u manjini. Iako Pašićeva vlada
nema većine u konstituanti, nema je ni opozicija, pa
je jedino tako moguće, da radikali i demokrati vladaju
bez većine. Drugo bi nešto bilo, da su i Radićevci
došli u konstituantu. Stranke, koje su proti vladi, bile
bi jače, nego li su stranke, koje sada vladaju. Vlada
bi Nikole Pašića morala dati ostavku, a Regent bi
potražio zgodnijeg čovjeka, nego li je Pašić. Taj bi
tada imao sastaviti vladu od hrvatskih, srpskih i slo-
venskih stranaka. Prošlih je dana bio u Beogradu iza-
slanik Radićeve stranke i sam je u klubu zastupnika
Pučke Stranke priznao, da- interes Hrvata traži prisut-
nost svih hrvatskih zastupnika. Sada ćemo vidjeti hoće
li Radiću biti više stalo do interesa Hrvata ili do
svoje popularnosti !

Dr. Trumbić s republikancima. Beogradski ii-
stovi pišu, da će se dr. Trumbić u pitanjima ustava
držati bloka socijalnih demokrata i republikanaca,
izgleda, da će u ustavni odbor ući kao kandidat nji-
kove liste. e

+ Vojvoda Živojin Mišić. Na 20. o. mj. premi-
nuo je u Beogradu najveći časnik u mašoj državi,
vojvoda Mišić. Njegova je smrt duboko dirnula sve
vojničke krugove, pa i samog Regenta Aleksaridra.
Najvišu vojničku čast vojvode dobio je g. 1914. po-
slije oslobogjenja Beograda od Austro-magjarskih četa.
Na 22. o. mj. priregjen mu je ma državne troškove
veličanstveni pogreb, a cijeli Beograd bio je u crnini,
Iz oficirskog doma krenula je povorka u Sabornu cr-
kvu, a kraj dvora ušao je u povorku i sam Regent.
U crkvi je izrečeno više govora. Na lijes mu je po-
loženo više vijenaca megju ostalim od Regenta, voj-
ske, vlade, neoslobogjenih Hrvata Istre i Otoka. Ve-
liki lovor-vijenac'od čistog zlata s natpisom: ,Fran-
cuska vojvodi Mišiću“, položen je od francuske vlade.
1 talijanska vojska je položila vijenac s vrpco m. P. u m.

Raspuštene ,narodne garde“. U prošlom smo!
broju javili, da se u nekim predjelima naše države
osnivaju tako zvane ,garde“ tobože protiv komunista,
4 Zapravo da uznemiruju miran narod. Narodni je po-
slanik Pučke Stranke dr. Janko Š imrak upravio pisma
ministru unutrašnjih poslova i ministru rata, u kojima
iznosi primjere kako su ,gardisti“ uznemnirivali mirne
seljake, a naročito pristaše i vogje Pučke Stranke u
Srijemu.

Ministar je Drašković pismeno odgovorio dr. Ši-
snraku, da će sve ove garde biti raspuštene, 4 proti
onima, koji su činili nasilja, da će biti provedena is-
traga. Gardistima se oduzimlje oružje, a oni, koji su
im ga bez ovlasti dali, biti će pozvani na odgovor-
nost. Tako će u mnogim mjestima biti uspostavljen
miir, a spriječiti se mnoga nedjela neodgovornih za-
štitnika mira i reda, a stvaratelja nereda.

Obveznice pred-ratnih zajiiova bivše Austrije
i Ugarske mogu se žigosati do 15 marta o. g. zaključno.

Ovaj se rok neće više produžavati. Ova zadnja višiće
se samo kod Delegacije Ministarstva Financija (Glav-
na Blagajna) u Splitu.

Ovakvih nam treba! Prigodom kandidature po-
znalog demokrata dr. Veljkovića, beogradski , Balkan“
iznosi kako bi taj gospodin bio zanešeni ljubiteij po-
reza. Dr. Veljković ima u Beogradu kuću s 24 sobe
a on je poreznoj oblasti naložio povišicu najamnine
s iznosom od 3600 dinara godišnje dok je uopće po-
znato da danas u Beogradu najamnina stoji za jedan
stan gotovo mjesečno toliko. Dr. Veljković je usto
bankovni ravnatelj, pa je poreznoj oblasti naznačio
svoju plaću s 3000 dinara na godinu. Tako rade pro-
tiv države, kada se radi o njihovu džepu, ta visoka
gospoda, koja inače imaju svu državotvornost i sav
patriotizam u zakupu, kao sva moguća državna ko-
rita. — Ko će iza ovoga da bude voljan plaćati po-
rez, ako mu se na taj način uklanjaju bivši i budući
ministri financija.

Zabranjene novine — vojnicima. Kako jav-
ljaju, beogradska je vojna uprava zabranila vojnicima
čitati sve listove, koji ne izlaze u Srbiji. Tako naši
hrvatski i slovenski vojnici ne mogu u vojništvu da
čitaju nego samo srpske listove. Samo naprijed za
jedinstvo !

Talijanski konsuli za okupirano područje, koje
po rapalskom ugovoru Talijani moraju napustiti, već
su ne samo odregjeni, nego su u Šibeniku i u Kor-
čuli već zauzeli svoja mjesta. Po tomu se računa, da
bi Talijani imali otići kroz prvu polovinu februara.
Bilo bi već vrijeme da se i to pitanje riješi ! I u Du-
brovnik dolazi generalni talijanski konsul.

Povišenje želj. tarifa ? Neki listovi javljaju, da
se u ministarstvu saobraćaja bave mamjerom, da se
osobne i tovarne tarife ponovno povise, jer da do-
sadanji prihodi ne pokrivaju režije. Ako gospoda u
istom ministarstvu misle, da do kraja utuku našu tr-
govinu i privredu, onda moraju i ovo zaključiti. Neka
gledaju da saobraćaj bude što bolji i redovitiji pakće
biti i promet veći i eto onda i većih prihoda.

Teške kazne za kriomčare. Iz Beograda jav-
ljaju: Da se spriječi kriomčarenje, koje je u posljed-
nje vrijeme znatno oštetilo državnu blagajnu, izragjena
je u ministarstvu financija naredba za koju kažu, da
predvigja najdjelotvornije mjere u borbi protiv kri-
omčara. Pored ostalih kazna predvigja se i do 10
godina robije (najveća kazna do sada bila je 1'g;

Proračun ministarstva vjera. U ministarstvu
vjera potpisana je uredba o centralizaciji cjelokupne
crkvene vlasti pravoslavne crkve. Prema toj uredbi
najviša će zakonodavna vlast biti crkveui sabor, a
najviša upravna i izvršna Sinod. U istom ministarstvu
izragjuje se proračun za god. 1921.-22, Dosadanji je
iznosio 6,972.420'80 dinara, a obuhvaćao je lične iz-
izdatke na svećenstvo i činovništvo katoličke, pravo-
slavne i svih ostalih konfesija naše zemlje. Budget za
ovu godinu bit će znatno povećati.

Milijun dinara za Demokratsku propagandu.

, »Novi Čas« donosi, da je ministar prosvjete g. Sveto-

zar Pribičević u državnom proračunu za 1921. odredio
svotu od milijun dinara za nekakovu »propagandu
državne misli u Sloveniji.« Potporu će od ove svote
dobivati razna kulturna društva. »Novi Čas« oštro pro-
testira protiv ove stavke u ;proračenu, koja nije ni za
što drugo, nego za propagandu demokratske stranke!
Zar da še narodnim novcem podupiru agitacije i propa-
gande »d&mokratske« stranke ?

izbori u Istri. S obzirom na izbore, koji će se
naskoro višili u Istri, piše , Edinost“ izmegju ostalo-
ga : Jugoslaveni ješnio u srcu i u duši! Jugoslaveni
jesmo i ostajemo ! Nalazimo se u našoj zemlji i os-

se

— (3.11. 1721.—3..11,.1921,) u moćnik. stolne crkve. Pri-

 

Br. 4

tajemo! Prava, koja branimo, nisu nam osigurana
nikakvim mirovnim ugovorom, dala nam ih je narav
kao što nam je narav dala i dnboko osvjedočenje, da
u Italiji nikada ne ćemo postati Talijanima. Narav nas
je uputila da se ustegnemo od svečanosti proglašenja
aneksije i da se ponašamo tako, kako se ponašaju
svi svijesni i savjesni narodi svijeta.“ Uslijed sni
pisanja organa Slovenaca talijanska je štampa jak
uznemirena i žestoko se obara protiv iredentizma.

Pišu nam iz Čilipa:

U prošli petak okolo šest sati ipo, u prvi suton
navališe komile na kuću g. Pepa Krilanovića. Bilo ih
je, što se opazilo, desetak nji obučenih u oficirskim
odijelima, a oboružani do zuba. Malo prije domaćin
&. Pepo Krilanović otputovao željeznicom na Grudu,
a iza njegova polaska navališe šestero njih u kuću, te
odma zaprijetili gospogji, da donese pare i zlato ili
da će joj ubiti dijete. Gospogja prisutna duha reče:
»Zlato ne držimo u kući otkada porobiše Levatu, a
novaca što imam dat ću vam; da ste jučer došli bilo
bi više, al danas moj muž ponio sobom novce za tr-
govinu.“ Ode do blagajne, te im donese okolo osa-
mnaest hiljada kruna. U to se služinčad stala kriviti :
»U pomoć, lupeži navališe u kuću.“ Začuli to čuvari
stacije željeznice i još neki, te su se tute trefili i stali
pucati iz pušaka. Oni što su okolo kuće stražili, otvo-
rili vatru iz pušaka protiva željezničkoj staciji, a oni
iz kuće stali bježati na nos i na vrat. Začuli bližnji
cikanj od pušaka, tei oni počeše se javljati pucnjavom. |-
Što bi rukom od ruku udario čitav komšiluk bližnji bi
pod oružjem. U to stadoše zvona zvoniti, pucnjava
pušaka se razlijegati, te dozivati gornje seljane, da
ih dočekaju na klancima. U malo vremena sve bližnja
sela: Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Komaje sva pod
oružje ustalo, al utaman, lopovima ni traga. Dok su
od kuće g. P. Krilanovića bježali preko polja za njima
se je pucalo, te se je čulo gdje jedan zaviče: ,,Pogi-
boh braćo !“ Al sutra dan ni lopova ni traga krvi.

 

Gradske vijesti.

Prosiava 200-te obljetnice prenosa sv. Moči

godom ove obljetnice biskupski je ordinarijat izdao
slijedeći proglas :
Dubrovčani !
Megju ostatcima, koji još dan danas spominju
nekadašnju slavu i moć našeg grada, ubraja se u pr-
vom redu glasoviti Moćnik naše Stolne crkve, koji je
zapravo svjetska rijetkost, a u kome se uz oveći ko-
mad drva Križa Isukrstova i sv. Pelenice čuvaju razne
sv. Moći Božjih Ugodnika još iz najstarijih vremena
kršćanstva.
Stari naši velikim trudom, a još većim izdacima
uložiše sve sile, da svoju rogjenu grudu urese tim
neprocijenjenim blagom.
Na veliki blagdan našeg nebeskog Parca Sv.
Vlaha vrši se ove godine dvijestota obljetnica, otkada
sv. Moći — iza strašnog potresa od 6. aprila 1667.
iskopane ispod ruševina i za 54 godine privremeno
sahranjene u kaptolu dominikanske crkve — bjehu
položene god. 1721. u sjajni Moćnik naše Stolne Crkve.
U taj dan će se po običaju u svečanoj procesiji
po našem gradu nositi te sv. Moći, kojima će po iz-
gledu naših pregja iskazati dužnu počast svi oni, koji
budu sudjelovati našem domaćem tradicijonalnom sla-
vlju Sv. Vlaha. A da se bar donekle odužimo ovogo-
dišnjem svečanom pomenu, odregjujemo za tu pri:
godu: da se Moći sv. Vlaha procesijalno prenesu u
Nedjelju dne 31. o. mj. u 4#4 s. po p. iz Stolne
crkve u Njegovu crkvu prije nego započne svečano
Trodnevlje u Svečevu čast; i tu da ostanu izložene
za cijelo Trodnevlje ; a uoči sv. Vlaha (srijeda 2. II.)
u 4s. pop. da se procesijonalno odnesu do crkve OO.
Dominikanaca a odatle povrate u Stolnu Crkvu.
Pozivljemo pravovjerne, da u što većem broju
budu pobožno sudjelovati ovim procesijama.
Pod sjenom moguće zaštite našeg Sv. Parca i
ostalih Svetaca, kojih smrtne ostanke častimo, nek naš
mili Dubrovnik cvati i naprednje kao biser-grad u
mladoj Jugoslaviji u svakoj duliovnoj i vr&menitoj
blagodati. : i
Proglas festanjulA. Ovogodišnji festanijuli izdali
su ma vrijeme lijepi patrijotski proglas, koga u cje-
lini prenosimo :
Dubrovčaui Grada i Okolice! Stara, ali uvijek
draga, u srcu a od nas najčistija radost, opet |
se vraća i ove godine, da nam: ovešeli dušu, da niš