i

 

Str. 2.

NARODNA SVIJEST

Br. 5

 

god., proglašena opće narodnom zadrugom za sve
naše zemlje, to će »Providnost« u najskorije vrijeme
premjestiti svoje sjedište u naš bijeli Zagreb, te će
stajati po svoj prilici pod kontrolom sviju naših Za-
družnih Saveza, pošto će imati članove, koji su inače

_ zadrugari i onih zadruga, koje su članice Zadružnih

Saveza van Dalmacije,

»Providnost« širi u Dalmaciji megju našim teža-
cima, radnicima, obrtnicima i drugim narodnim slo-
jevima, već 10 godina smisao za novu vrstu štednje,
za tako zvanu sitnu, nagradivu štednju, te broji danas
oko sedam hiljada članova i to ponajviše iz redova
naših težaka, no imade veoma mnogo članova i iz
redova gragjana, činovnika, svećenika, odvjetnika, tr-
govaca i drugih.

Obiteljima svojih umrlih članova, a do sada ih
je umrlo, što naravnom smrću, što poginulo u veli-
kome svjetskom ratu, a što izginulo od raznih drugih
bolesti oko 450, isplatila je Providnost preko tristotine
hiljada kruna nagrade, dočim se u blagajni »Provid-
nosti«, nalazi sitnog, uštegjenog narodnoga novca oko
tričetvrt milijona kruna. Taj za naše prilike i za tako
mladu zadrugu upravo izvanredno veliki kapital, to
su one sakupljene krune, bolje rekuć onih šest kruna
godišnje, koje svaki član »Providnosti« mora, kao naj-
manju svotu godišnje da štedi i koje krune za poje-
dince nijesu od nikakove važnosti, te su u našem na-
rodu bile do danas bez koristi. Sada će te krune koje
predstavljaju u »Providnosti« tako veliki kapital, biti
od velike koristi ne samo pojedincu nego i njegovoj
obitelji i cijelom našem narodu. Kada se članovi »Pro-
vidnosti« budu priučili ovoj novoj sitnoj štednji, onda
će ovi isti članovi biti kao članovi zadrugari svojih
mjesnih blagajna i zadruga još revniji i marljivi, pri-
grliti će još radije zadrugarsku ideju, pa će naše za-
drugarstvo uz ovakove zadrugare još bolje i ljepše
moći napredovati.

Dužnost je svakoga od nas po gotovo svakoga
člana, koje seoske blagajne ili zadruge, da se odmah
upiše u članstvo »Providnosti« ove naše najveće te-
žačke zadruge.

 

Dopisi.
o Stonjska okolica.

+ (Žiložđera) Pošto se je pojavila žiloždera i u
općini stonjskoj, kako nam putujući učitelji tvrde, naši
težaci prihvatiše se posla, da sade amerikansku lozu.
Preporučujemo se zato upravi državnog rasadnika u
Čibači, da bude na ruku našim seljacima, te im
udijeii što više iakove podloge. Svim pako težacima u
okolici, koji imaju pruća amerikanske loze, da pri re-
zanju što više sačuvaju i prijave u listu ,N. Svijesti“,
ili kojem drugom, eda se mogu okoristiti oni kojima
služi. — Do sada naši težaci nijesu se osvrćali na taj
bič, a sad ih je uhvatila potrka kad im je bolost u
u kuću došla. Preporučamo breći težacima, gdje se
još taj bič nije pojavio, da ne čekaju niti časa, već da
sade ma biloi pomalo amerikanicu, a tim će bar imati
podloge kod kuće, te im ne će biti potreba, da se
ikome mole, kad budu obnavljali svoje vinograde. —
Brat težak,

Cavtat.
(# Niko Franičević) Na 24 ov. mj. uveče nanadno
je preminuo najstariji sin našem vrijednom i čestitom
nadučitelju g. Riku Franičeviću. Žaliti je taj gubitak,
jer, kolikogod pokojnik trpio srčanu bol, bio je ipak
u kući od posluha, razgovora, te savjeta mlagjoj braći
i sestrama. Radi svoje teške bolesti nije se mogao
posvetiti ni nauci ni zanatu, al se je zato gojio lijepim
štivom, zdravom i pravom kršćanskom naukom, pa je
bio od izgleda naraštaju, braći i sestrama, a rodite-
ljima od utjehe. Svak ga je ljubio, a i sažaljivao radi
njegove kronične bolesti, pak je njegova smrt svakog
u mjestu ucvilila. Bio mu je priregjen krasin sprovod,
znak ljubavi i štovanja prama pokojniku i njegovim rodi-
teljima. (Ucvijeljenim roditeljima i naše saučešće Uredn.)

Kotor, 27/1. 1921.

Štovana Uprava! Dolazimo ovim Vas moliti, da
bi ste uvrstili ovaj Program Svečanosti Sv. Tripuna u
Vašem cijenjenom listu poznavajuć Vaše zauzimanje.
Zahvaljujemo unaprijed,

Dne 2. Februara prije podne. 1.) U 9 sati glazba
ide u susret mornara vanjskih Općina. 2.) U 10 sati
Plemenito Tjelo Mornarice ide korporativno pred Po-
glavarstvom i Općinom, te prima državnu i gradsku
Zastavu, te poslije primitka Zastave Mornarice vraća
se pred Stolnom Crkvom i puca 3 puta u znak po-
četka svečanosti, 3.) U 12 sati Mornarica prisustvuje
Sv. Misi pred Stolnom Crkvom zatim obilazi gradom.

Poslije podne. 4.) U 3 sata prenos Sv. Moćiju
iz Crkve Sv. Josipa u Crkvu Sv. Tripuna. 5.) U 4
sata Odjel Mornarice igra kolo pred Crkvom Sv. Tripuna.
6.) U 6 sati svečana Večernja, i kagjenje Sv. Moći u
Crkvu Sv. Tripuna. 7.) U 8 sati Mornarica obilazi
gradom ie završuje svečanost prvog dana.

Dne 3. Februara prije podne. 1.) U 10 sati Odjel
Mornarice igra kolo pred Crkvom Sv. Tripuna. 2.) U
10*/a sati Pontifikalna Sv. Misa, pri kojoj Tjelo Mor-
narice korporativno prisustvuje pred Crkvom te puca
u počast 3 puta, iza Sv. Mise svečana procesija okolo
grada. 3.) U 1 sat pos. pod. Mornarica obilazi gradom.

Poslije podne. 4.) U 4 sata povratak Sv. Moći
iz Crkve Sv. Tripuna u Crkvi Sv. Josipa. 5.) U 6 sati
koncerat glazbe na trgu Sv. Tripuna, i bacanje umjet-
nih vatara. 6.) U 8 sati Mornarica obilazi gradom te
završnje svečanost drugog dana.

Dne 6. Februara prije podne. 1.) U 10 sati je-
dan Odjel Mornarice sa Slavnom Glavom Sv. Tripuna
igje pohagjati bolesnike i tamničare. 2.) U 12 sati
Mornarica korporativno prisustvuje Sv. Misi za zdrav-
lje našeg Premilostivog Vladara kralja Petra I. iza
Sv. Mise Mornarica obilazi gradom, 3.) U 1 sat pos.
pod. zajednički objed Mornarice.

Poslije "podne. 4.) U 3 sata igra Tombole na
irgu Sv. Tripuna. 5.) U 42 sata povraćanje Državne
i Općinske Zastave te se Mornarica vraća pred Stol-
nom Crkvom i puca tiri puta u počast vraćanja Za-
stava. 6.) U 6 sati Koncerat glazbe na trgu Sv. Tri-
puna i bacanje umjetnih vatara, 7.) U 8 sati .Morna-
rica obilazi gradom i završuje svečanost.

Uprava Bokeljske Mornarice.

 

iz Jugoslavije.

Novi ministar financija. Napokon smo dobili
novog ministra za naše financije, a taj je sveučilišni
profesor dr. Kosta Kumanudi, koji je već dne 27
položio zakletvu.

Komunisti položiše zakletvu. Na sjednici kon-
stituante od 28 komunistički je klub položio zakletvu,
da može ući u ustavni odbor i suragjivati u radu
konstituante.

Ispražnjenje Dalmacije. Talijanska je okupator-
na vlast pozvala sve javne i autonomne urede, da se
spreme na predaju vlasti uredima kraljevstva S.H.S.
Naše se pak vlasti već spremaju na preuzeće uprave
u okupiranoj Dalmaciji, te pripremaju veće količine
hrane, da se tamošnje pučanstvo opskrbi živežem, čim
se maknu Talijani. Priprema se i izmjena austrijskog
novca u dinarske novčanice.

Rad konstituante. U našoj unutarnjoj politici
doživjesmo preokret poslije intenzivnijeg dogovaranja
predsjednika Jugoslavenskog, Narodnog i Musliman-
skog kluba sa Pašićem. Razlog je tomu, što opozicija
ne smije voditi politiku apstinencije, već što moguće
više svojim radom uplivati na tok konstituante. Tom
je taktikom pod prokušanim vodstvom Dra Korošca

polučila ipak uspjeh, da dvije najveće grupe u kon-
stituanti pristaju na reviziju poslovnika, pošto su
Pašićevu vladu doveli na mrtvu tačku.

Sada konstituanta prelazi da bira ove odbore:
ustavnog, administrativnog, imunitetnog i odbor za
molbe i žalbe. Time se mora mijenjati i taktika opo-
zicijskog bloka, jer gotovo sav glavni rad ko:rstituante
prenaša se na ustavni odbor. Radi toga i komunisti i
opozicijski blok polažu zakletvu, da mogu ući u us-
tavni odbor, gdje će biti svaka stranka razmjerno za-
stupana, a i sloboda govora nije ograničena. Dok je
dosadanji rad opozicije bio negativan izvan konstituante,
iza kulisa, u buduće mora biti pozitivan i stvaralački.

Dogagjaji u Splitu. Pokrajinska vlada u Splitu
odredila je iznimne mjere zbog sveudiljnih sukoba
izmegju gragjana i talijanskih vojnika. Premda su po-
krajinska vlada i lokalne oblasti poduzele sve mjere
ipak je incidenat sa strane Talijana uzet kao povod
za najozbiljnije rekriminacije, U splitsku su luku de-
monstrativno doplovile dvije talijanske torpiljarke, pa
se sa talijanske strane uopće opaža tendencija, da se
ovi neznatni dogagjaji uzmu kao povod za kojekakve
represalije i zavlačenje izvršenja rapaliskoga ugovora.
Naša je vlada zaključila, da se sa naše sirane sve

 

poduzme, kako ne bi naša opća stvar i normalizova-
nje naših odnosa sa Italijom uslijed ispada neodgo-
vornih elemenata pretrpjela štetu, pa je riješila da će
protiv krivaca te samo najstrožije postupati, nego da!
se takovi dogagjaji u buduće i spriječe makar i pro-
glašenjem prijekoga suda ili odstranjenjem onih ele-
menata, koji unose u grad Split izgredničko raspolo-
ženje. — Zapovjednik talijanskog ratnog broda »Pu-
glie« zagrozio se dalmatinskoj vladi da će poduzeti
protiv Splita najstrože mjere ako sukobi ne prestanu.

Franchet D' Esperey u Beogradu. Ovih je dana
stigao u Beograd general Franchet d' Esperey da preda
gradu Beogradu krst? počasne legije. Ova je počast
podijeljena samo najznatnijim gradovima. Iza beograd-
ske proslave putuju general d' Esperey i poslanik De
Fontanay u Graćanicu, gdje će u crkvi prirediti sve-
čeni pomen poginulim srpskim junacima. Poslije zva-
nične svečanosti beogradska općina priredila je u po-
čast generala banket u Grand Hotelu. Općina beograd-
ska pozvala je predsjedništvo općine Zagreba i Ljub-
ljane ma svečanost odlikovanja Beograda.

Učenjačka konferencija u Zagrebu održavala
se je prošlih dana glede novog izdanja i popunjenja
glasovitog povjesničara Farlatti. Konferenciji je pred-
sjedao benediktinac iz Belgije, učenjak svjetskog glasa,
Moren, a bio je prisutan i Msr, Dn. Frano Bulić, naš
ponajbolji arheolog. iIzdanje Farlattijeva djela »lllyri-
cum Sacrum« rad je od više godina.

Za sada ne putuj u Ameriku na rad. Usljed
otpisa min. za soc, skrb 11/1. 1921. br. 964 upozoruju
se, koji hoće u Ameriku na rad, da pod sadašnjim
prilikama uslijed nestašice rada, ne treba da se kreću
na rad u Ameriku. Prema izvještaju našeg Konsulala
u Chichagu ima nezaposlenih radnika oko 100.000 u
u Detroitu oko 80.000. u New-Yorku preko 120.000, u
Philadelfiji oko 200.000 radnika i tako dalje. Do sada
je bez posla oko 3.000.000 radnika u Sjedinjenim
Američkim državama.

Izmjena dvokrunaša. Pošto je već stigla do-
voljna količina metalnog sitnog novca, izmjenit će se
note Austro-ugarske banke od 1 i 2 krune u najsko-
rije vrijeme. U isto će se vrijeme izmijeniti i note od
O dinara (80 kruna), jer su tehnički manjkavo izra- |
gjene, pa se mogu lako krivotvorili; Povodom sovii-
skih vijesti o nekoliko vrsti falsifika, koje kolaju u
prometu, mnogo se ljudi htjelo na svaki način da riješi
tih nota. Nastala je zastrašenost, pošto su opisi falsi-
fikata tako komplicirani, da ih samo stručnjaci mogu
prepoznati. Država bi morala sve te note povući i iz-.
mijeniti, jer pučanstvo nije krivo, da se ekonomski
oštećuje, ako se note slučajno tako izradjuju, da ih je
lako falsifikovati.

Gradske vijesti.

Fond našeg lista. Naši pristaše i sumišljenici
rijetko da se sjete fonda našeg lista, a uprava je na
sto muka, kako da podmiri svakim danom sve to
veće troškove. Dok \drugim listovima padaju darovi
na kable, nami tek da kanu na kaplje. Molimo stoga |
naše pretplatnike i sumišljenike, da se u raznim zgo-
dama sjete i »Narodne Svijesti«. Kroz cijelu prošlu
godinu, tek smo koji doprinos mogli da zabilježimo.
Ova nova godina nešto je bolje započela. Venceslav
Vukonić iz Amerike doznačio nam je 500 Kr. Nadalje
udijeliše: »Narodna Ženska Zadruga« 100 Kr., Dn.
Božo Bačić — Lisac 72 Kr., N. N. 50 Kr. Hvala o-
nima, a bilo na poticaj drugima.

 

Na obranu Dubrovnika ! Doznajemo, da je mje-
sna Obrt, Trgov. Komora  prosvjedovala kod konsti-
tuante radi nauma s meke strane, da Mostar bude
glavni grad oblasti, a ne Dubrovnik. Tim bi bio ne- /
pravedno zapostavljen Dubrovnik, koji slovi na da-
leko radi stare svoje slave, kao i radi prirodnog po-
ložaja buduće važnosti. I Trgovačko-privredno Udru- _
ženje poslalo je Minist. Savjetu prestavku, kojom
traži, da Dubrovnik bude glavno mjesto dubrovačke
oblasti. Trebalo bi da porade u tom smislu i sve naše
institucije i to čim prije.

Novi kotarski školski nadzornik. Na mjesto
blagopok. Frana Ivankovića imenovan je kotarskim
škol. nadzornikom pučkih i gragjanskih škola g. Ni-.
kola Kirinčić, dosadašnji nadzornik kotara korčulan-
skoga. Pod okupatornom vlasti morao je dosta gor-
kih pretrpjeti. Pretječu ga dobri glasovi, pak smo u-
vjereni, da će se isti i obistiniti, jer će novi nadzor-
nik znati uložiti sve sile na procvat naših pučkih
škola po cijelom kotaru. U to ime iriam došao!“