Br. %. DUBROVNIK 15. februara 1921. God. HI.

Narodna Svijest

 

 

 

 

cijena je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K &. hn utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
==: Plativo i utuživo u Dubrovniku Izlazi svakog zo urednik A. File. — Vlasništvo Odbora Narodne  Svijesti. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 3 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju
Apostol Ju oslavenstva tolici u Srbiji budu pripojeni magjarskoj kaloč- šega kraljevstva i danomice se bolje razvija. Poslov
p g . koj biskupiji, a ocijepljeni od Strosmajerove dja- rastu, stranci za poslove dolaze i prolaze, pa bi bila

Asi sia i a s g i O pogreška i nespretnost, ometalo bi dobar hod poslova,
Dan 4. veljače proslavio je ove godine naš  kovačke. Premda je to njega vrlo boljelo, jerie 1214 zi svi ti poslovni ijudi morali za svaka da putuju

narod, kao narodni blagdan. I pravo je, da se znao da to neki zaslijepljeni srpski državnici g Mostar, gube vrijeme i posao, a ne bi im se pru-
u slobodi sjetimo onih ljudi, koji su za ujedi- čine zato, jer je Hrvat, on ipak nije pokolebao žila mogućnost, da neposredno kod Oblasti u Dubrov-
njenje vrlo mnogo doprinjeli. A takvim je bio i u svom jugoslavenskom i sveslavenskom stano- niku mogu hitro da urede svoje stvari, na zadovoljstvo
pokojni djakovački biskup Josip Juraj Stross-  vištu, nego je srpsko pleme i dalje ljubio, že- vlade i njihovo. Mostar te trgovačke prometne važnosti

g i š iš loa io i : i g nema i neće je tići sve i kada bi i i
majer. Pravo je, da taj dan slavimo zato, jer je leći, da i oni zaborave svaki jal. : je gost mei Kada bi sar ela spent
zdravom razumu, da se od njega napravi administra-

to rodjen dan najvećeg dosada ZIVečE Mrva. Kad se hrvatskom plemenu danas predba- tivni centar, jer njegova je budućnost u poljodjelstvu
Rodjen u Osijeku 4. veljače 1815, umro cuje ropska ćud, ono ne treba, nego da pokaže i industriji, što opet Dubrovniku fali.
je u Djakovu 8. travnja 1905. Zaredivši se u 24 na napore poduzete za održanje. Treba, da po- Ako bi se jošte izvršilo ono o čemu se pogovara,

godini za svećenika vršio je savjesno svoje sve- kaže na Vrazovo i Gajevo ilirstvo. Treba da da bi naime teritorij Primorske Oblasti bio protegnut
ćeničke dužnosti. Kako se je odlikovao osobitom pokaže na Strosmajera, koji je prošlost naša i, na Boku i eh u je Dubrovnik pogotovo
učenošću, postade e. 1849 djakovačkim bisku- ako Bog di Oilihičaoći nusa naravni i simpatični centar, dok Mostar ostaje nepris-

redni : i i tupačnim, potpuno na periferiji.
pom. Sebi je postavio geslo: »Sve.za vjeru i za Ako je istina da je Dubrovnik ne pepeljuga nego

domovinu« I u istinu je svom geslu ostao vjeran. Dyubrovaik ili Mostar. mezimče našega naroda, pouzdano se nadamo, da će
Bacio se je sa svim žarom na vršenje svojih bis- $ : i A Ministarstvo uvažiti razloge navedene u ovoj predstavci,
kupskih dužnosti. Svećenstvu je pisao divna pas- Glas da bi glavno mjesto oblasti, kojoj Di prić te odlučiti da glavni grad Primorske Oblasti bude

i : : : pala južna Dalmacija, imao biti Mostar, uznemirio je Dubrovnik a ne Most:
tirska pisma bodreći ga na ustrajan rad u narodu. i : ie mj U
| p g ] sve rodoljude u Dubrovniku. Sva je mjesna štampa o Na 5 o. mj. sastali su se u općinskoj vijećnici

1 Na prosvjetnom polju imade e Za naš = tom progovorila i izjavila se. da su svi razlozi za Du pozvani od g. općinskog upravitelja Dra. Nonweillera
nerod neprocjenivih zasluga. Već je prvih go-  brovnik, a ne za Mostar. To je istaknuo i sam prof. mnogobrojni gradjani na anketu-o tom važnom pita-
dina svoga biskupovanja mislio, da bi Hrvatima Lukas kao stručnjak u odboru za oblasnu podjelu zemlje. nju cjelokupne dubrovačko-hercegovačke oblasti. Nakon
trebalo osnovati sveučilište, akademiju i neke Trgovačko privredno udruženje poslalo je posebnu. svestrane rasprave sakupljeni zaključiše da u ime Du-
druge prosvjetne zavode. | uspjelo mu je daje žene eito 1000 pranja nalininiciarski. savjet : a brovnika podje u Beograd deputacija, koja će predati
te nacrte izvršio. Prihode, što mu ih davahu nistarstvo za konstituantu, koju donosimo u cjelosti : ministarskom savjetu za to sastavljenu predstavku. Iza-

: ; : : Radnje okolo Ustava našega Kraljevstva primiču  trani su u deputaciju gg. Dr. M. Čingrija, Marko
crkvena imanja sve je upotrebio na dobro svoga se kraju, te smo obaviješteni, da je već načelno usli- nipicjišu ; :
naroda. Osim podignuća omenutih prosvjetnih jediia podjela Države ia obiasti. Na vrijeme progovorio sirieno
ustanova sagradio je divnu djakovačku katedralu, U tome ozbiljnome času, kad bi interes Dubrovnika pozvane, Vidjet ćemo hoće li ga shvatiti!
podigao sjemenište, gdje su se sinovi siromaš- ! trgovačko obrtničkog staleža ovih krajeva mogli

s Sazi Al šali biti ugroženi, uslobodjuje se potpisano udruženje, kao Moralna sna in
nih većinom seljačkih roditelja uzgajali. Posebno predstavnik loga staleža, a čedo starodrevnoga grada, o snaga papinstva.

je obilato podupirao književnike, pa ne samo qa podigne svoj glas u prilog i grada i njegovih trgovaca. i I _o uspostavi diplomatskih od-
Hrvate, nego i Slovence, Srbe, Bugare, Slovake Čuje se naime, da bi glavnim gradom dubrovač- nošaja Francuske s Vatikanom konstatovao je niz po-
te Ruse. Kad bi danas naši bankari i velepos-  ko-hercegovačke Oblasti mogao da postane Mostar, slanika u Ho prle da Vatikan zaprema
jednici svaki samo stoti dio svega uložili za što bi za Dubrovnik bila velika šteta, a od Dubrovčana Ž ii tezama EDITA zaj o ze
EN e 3 ET imali rancuska dakle ne smije propustiti da pospješi, da
dobio diroda. drugčije: bismo“ steli: prusvjete ne bi bilo nikako ugodno: primljeno: s E : ore
ati gošlodarski sei) Pp 1 To nebi bilo pravedno ni radi drevne prošlosti, i njezin predstavnik dogje na taj visoki internacijo-

NI i i Di Me ni radi sadašnje važnosti Dubrovnika s kime Mostar nalni diplomatski opservatorij, na koji su već tolike
Prijateljevao je sa najznamenitijim ljudima e može, da se u ni čemu takmi, a ne bi bilo isprav- Francuskoj prijateljske i neprijateljske države poslale

Evrope zato, da podigne ugled Hrvata i ostalih no ni radi položaja veza, pristupačnosti i ekonomskih švoje ponajbolje diplomate. Pred par je pak dana na-

 

    

   

 

Slavena. Mnogi znameniti učenjaci smatrali su prilika jednoga i drugoga grada. glasio ministarski predsjednik Briand svoju odlučnu
Strosmajera najboljim govornikom u Evropi, Glasa i slave, koje Dubrovnik uživa od valjka- ušne a RE a ia ERE -
radi njegovih govora u crkvenom vatikanskom da u domaćem i stranom svijetu, toga Mostar nema, : eo jr! e = Cu seb o o o e s
saboru. pa već radi jačega ugleda i prestiža, vlasti svi uslovi avi duševni razvoj irancuskog naroda. Francuska se

i a , vojuju za Dubrovnik a ne za Mostar. Dubrovnik bi dakle odrekla posve onakve crkvene politike, kakvu

Kao prvak svoga naroda morao je zaći i bio ponižen i uvrijedjen, kad bi se njega nakadašnji je vodila od godine 1879. do 1914. Najistaknutiji su

na političko polje. Austrija je htjela, da se u gia šlokodne Repebika] glavni grad jo iro dr. | francuski kulturkempferi priznali, da je sav njihov na-

njezinom centralizmu utope svi slavenski narodi.  žave, te zipke jugoslavenske ideje i ideje današnjega por oko uništenja katoličke Crkve u Francuskoi bio
Strosmajer je s drugim rodoljubima ustao na našega ujedinjenja, iz kojega je luč slobode i pros- i bezuspješan i pogriješan. : z

obranu proti Pešti i Beču, pa je rekao i Franji  vjete kroz vjekove tame sijala dično narodu našemu, 3 sie je bije IO i. u ie =

Josipu : Mi smo slobodan narod, a ne kupljeni stipalo pod Mostar, sada naprednu varoš, koja se ra- koliko ia o SN kao i

robovi: mi-hoćemo; da budemoamiostalan načodt "vile, ali do jučer nessnico mjestence, rone a

Za: i i ; : Mostar je oteo Dubrovniku već komandu Divi- nu napose iza rata, kad su se gotovo sve države po-

Znao je, da Hrvati sami ne će moći odo- iska oblasti, koja je bila premještena iz Dubrovnika / Žurile, da obnove i učvrste svoje diplomatske veze

ljeti svojim mnogobrojnim neprijateljima. Vjero- radi strateških razloga. Dubrovčani tome ne prigovaraju, $ Vatikanom. Na taj je način prizaat papa kao »o-

vao je, da će tek svi Slaveni zajedno moći, da jer je to zahtijevao interes naše vojne sile i obrane soba. internacijonalnoga prava«, kao suvereni vladar,

u Evropi izvrše onu misiju, koja im je od Pro- naše Države, koja je Dubrovčanima svela i našli bida S kojim pregovaraju Alena E se jo sa

vidnosti namijenjena. A slavenska nesloga je :ie pravo, da dva bratska grada podijele medjusobom, suverenim noslocima sV|š ir nk e it

i ih zal i kojih i naš d trpi. si- jedan, najvišu vojničku, a drugi najvišu gragjansku jetu. Taj personalni SiVerennteq. juriču 1 priznat u

izvor svih zala, radi kojih i naš narod trpi si vlast, Ne bi nikako pak ni razumjeli ni privolili da internacijonalnom pravu, izbija to jače, što ga s Fran-

romaštvo i sve tižvolje Posljednja e ea jedan grad odnese sve. cuskom priznaje država, koja je bila preuzela baš tu
kazao je — molitva biti za jedinstvo, ljubav i Položaj Mostara nije podesan za središte oblasti, zadaću, da Papi odužme značaj suverena. »Papa je
slogu naroda. jer leži na periferiji slabo pristupačnoj, vezan sa Pri. suveren, kojemu nije ni viši ni ravan nijedan drugi

i i jezni je . Suverenstvo se ne mjeri po broju
U svom govoru prigodom otvora sveuči-  morjem uskotračnom željezničkom prugom.a pokrajne. svjetovni suveren o

i f i o i Hrvati, pa Ju- varoši su tako od pruge daleko, da treba sa današ- četvornih kilometara ni po hiljadama topova i voj-
išta, sekgo 1£ : Mi mo MARO m I njim prometnim sredstvima silnog. gubitka vremena, nika, već po moralnoj snazi. Nijednom se pak suve-
goslavanli, umije pokazao po kojim trska, ga dok se tek do pruge dodje. Dubrovnik naprotiv ležina rena ne pokoravaju toliki milijuni, a uz to s takvom
krenemo na putu do sloge, jedinstva i lju- moru, lako pristupačan sa cijelog Primorja, a vezan odanošću i povjerenjem kao njemu«, — istakao je u
bavi, Sve je Slavene, a osobito južne ljubio je prugom sa svojim zaledjem, te iz Hercegovine, koja francuskom parlamentu poslanik Meritan. 1385811
kršćanskom ljubavlju. Srpska vlada se je prama i onako gravitira na Dubrovnik, svakome lakše pristu- Papinstvo dakle razvija zoja dele esta
njemu jednom nelijepo ponijela, htijući, da ka-  pačan. Dubrovnik je sa Gružom danas glavna luka na- snagu u doba, kad je veliki dio intelekinalnog sv

$

sk